2 Kraljevima 18
1 Treće godine kraljevanja Hošee, sina Elina, u Izraelu, postao je judejskim kraljem Ezekija, sin Ahazov.
E higa mar adek mar loch Hoshea wuod Ela ruodh Israel, Hezekia wuod Ahaz ruodh Juda nodoko ruoth.
2 Bilo mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio. Kraljevao je dvadeset i devet godina u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Abija, Zaharijina kći.
Ne en ja-higni piero ariyo gabich kane obedo ruoth, kendo norito piny kuom higni piero ariyo gochiko, kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Abija nyar Zekaria.
3 Činio je što je pravo u očima Jahvinim, sasvim kao njegov otac David.
Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka kwar mare Daudi notimo.
4 On je uklonio uzvišice, srušio je stupove, sasjekao je ašere i razbio zmiju od mjedi koju bijaše načinio Mojsije. Izraelci su joj sve do tada prinosili žrtve. Zvali su je Nehuštan.
Nomuko kuonde motingʼore malo mag lemo, mi otoyo kite milamo kendo ongʼado sirni milamo mag Ashera. Ne otoyo matindo tindo thuond mula mane Musa oloso, nikech nyaka chop ndalono jo-Israel nosebedo kawangʼo ne ubani (ne iluonge ni Nehushtan).
5 Pouzdavao se u Jahvu, Boga Izraelova. Ni prije njega ni poslije njega ne bijaše mu ravna među kraljevima judejskim.
Hezekia ne ogeno kuom Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel. Ne onge ngʼama osechalo kode e dier ruodhi duto mag Juda, bedni negisebedo e loch chon kata bangʼe.
6 Prionuo je uz Jahvu i nikada se nije okrenuo od njega. Držao je sve zapovijedi što ih je Jahve dao preko Mojsija.
Ne osiko kogeno kuom Jehova Nyasaye mi ok noweyo luwe; kendo ne orito chike mane Jehova Nyasaye omiyo Musa.
7 I Jahve bijaše s njim, pomagaše ga u svim njegovim pothvatima. Pobunio se protiv asirskog kralja i nije mu više bio podložan.
Jehova Nyasaye ne ni kode, kendo ne odhi maber e gik moko duto mane otimo. Nongʼanyone ruodh Asuria kendo ne ok otiyone.
8 On je potukao Filistejce do Gaze, opustošio njihovo područje od stražarskih kula sve do utvrđenih gradova.
Noloyo jo-Filistia chakre kuonde ngʼicho motingʼore gi malo nyaka dala maduongʼ mochiel motegno, mochopo nyaka Gaza gi mier mokiewo kode.
9 Četvrte godine vladavine Ezekijine, a to je bila sedma godina kraljevanja izraelskog kralja Hošee, sina Elina, napade asirski kralj Salmanasar Samariju i opsjede je.
E higa mar angʼwen mar loch Hezekia, ma en higa mar abiriyo mar Hoshea wuod Ela ruodh Israel, Shalmaneser ruodh Asuria nomonjo Samaria kendo jolweny nolwore.
10 Osvojio ju je nakon tri godine. Šeste godine Ezekijine vladavine, a devete godine izraelskog kralja Hošee, pala je Samarija.
Bangʼ higni adek, jo-Asuria nokaw Samaria. Omiyo Samaria nokaw e higa mar auchiel mar loch Hezekia mane en higa mar ochiko mar Hoshea ruodh Israel.
11 Asirski je kralj odveo Izraelce u sužanjstvo u Asiriju i naselio ih u Halahu, na Haboru, rijeci gozanskoj, i u medijskim gradovima.
Ruodh Asuria nodaro jo-Israel motero e twech e piny Asuria kendo noketogi gidak Hala, Gozan man e bath Aora Habor kaachiel gi mier mag Medes.
12 Bijaše to stoga što nisu poslušali glas Jahve, Boga svoga, i što su prekršili njegov Savez i sve što im je naredio Mojsije, sluga Jahvin. Nisu ništa slušali niti vršili.
Ma notimore nikech ne ok girito chike Jehova Nyasaye ma Nyasachgi, to negiketho singruok mane Musa jatich Jehova Nyasaye ochikogi. Kata kamano ne ok girito chikene kata timo dwarone.
13 Četrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj Sanherib napade utvrđene judejske gradove i osvoji ih.
E higa mar apar gangʼwen mar loch Ruoth Hezekia, Senakerib ruodh Asuria nomonjo mier madongo duto mochiel motegno mag Juda mokawogi.
14 Tada judejski kralj Ezekija poruči asirskom kralju u Lakiš: “Pogriješio sam! Obustavi svoje napade na me. Snosit ću sve što mi nametneš.” Asirski kralj zatraži od Ezekije, judejskog kralja, tri stotine talenata srebra i trideset talenata zlata.
Omiyo Hezekia ruodh Juda nooro wach ne ruodh Asuria ka en Lakish kowacho kama: “Aseketho, koro yie iwe kedo koda nikech abiro chulo gimoro amora midwaro.” Ruodh Asuria nokawo kuom Hezekia ruodh Juda fedha ma pekne romo kilo alufu apar gi dhahabu ma pekne romo kilo alufu achiel.
15 I dade Ezekija sve srebro što se našlo u Domu Jahvinu i u riznicama kraljevskog dvora.
Omiyo Hezekia nomiye fedha duto mane oyud e hekalu mar Jehova Nyasaye to gi ute keno duto mag od ruoth.
16 U to je vrijeme Ezekija obio vrata i vratnice na Svetištu Jahvinu što ih bijaše pozlatio on sam, judejski kralj Ezekija, i posla to asirskom kralju.
E sa onogo ema ne Hezekia ruodh Juda ne ogolo oko dhahabu mane obawogo dhoudi kod sirni mag hekalu mar Jehova Nyasaye kendo nomiyogi ruodh Asuria.
17 Asirski je kralj poslao iz Lakiša u Jeruzalem kralju Ezekiji vrhovnog zapovjednika vojske, velikog dvoranina i peharnika s jakom vojskom. Krenuše oni, a kad su stigli u Jeruzalem, stadoše kod vodovoda Gornjeg ribnjaka, na putu u Valjarevo polje.
Ruodh Asuria nooro jatend jolweny mare maduongʼ, jatend jolweny maluwe to gi jatend lweny motelo e kar kedo kaachiel gi jolweny mangʼeny ir Hezekia Jerusalem ka gia Lakish. Negidhi nyaka Jerusalem ma gichopo e bath Soko man malo nyaka e puoth jaluoko.
18 Oni pozvaše kralja. Pred njim je izašao upravitelj dvora Elijakim, sin Hilkijin, pisar Šebna i savjetnik Joah, sin Asafov.
Kane giluongo ruoth, to Eliakim wuod Hilkia jatend od ruoth, Shebna jagoro kendo Joa wuod Asaf mane jachan weche nodhi irgi.
19 Veliki peharnik reče im: “Kažite Ezekiji: 'Ovako veli veliki kralj, kralj asirski: kakvo je to pouzdanje u koje se uzdaš?
Jatend lweny nowachonegi niya, “Wachneuru Hezekia kama: “‘Ma e gima ruoth maduongʼ ma ruodh Asuria wacho: En kama nade miketoe genoni momiyo in-gi chir kama?
20 Misliš li da su prazne riječi već savjet i snaga za rat? U koga se uzdaš da si se pobunio protiv mene?
Uwacho ni un gi rieko kod teko mangʼeny mar lweny, to gik ma uwacho onge tiendgi. En ngʼa ma uketo genou kuome, mamiyo ungʼanyo uweya?
21 Eto, oslanjaš se na Egipat, na slomljenu trsku koja probada i prodire dlan onomu tko se na nju nasloni. Takav je faraon, kralj egipatski, svima koji se uzdaju u njega.'
Neuru, sani koro uketo genou kuom Misri, machalo odundu mobarore ma ka ngʼato orere to opilore mochwo ngʼatno kendo kelo adhola! Mano e kaka Farao ruodh Misri chalo ne joma ogeno kuome.
22 Možda ćete mi odgovoriti: 'Uzdamo se u Jahvu, Boga svojega.' Ali nije li njemu Ezekija uklonio uzvišice i žrtvenike i zapovjedio Judejcima i Jeruzalemu: 'Samo se pred ovim žrtvenikom u Jeruzalemu klanjajte.'
To ka uwachona niya, “Wan waketo genowa kuom Jehova Nyasaye ma Nyasachwa,” to donge en ema kuondene motingʼore malo kod kendene mag misango Hezekia nogolo kowachone jo-Juda gi jo-Jerusalem niya, “Nyaka ulam mana e nyim kendoni e Jerusalem?”
23 Hajde, okladi se s mojim gospodarom, asirskim kraljem: dat ću ti dvije tisuće konja ako mogneš naći jahače za njih!
“‘Biuru sani mondo uwinjru gi ruodha, ma en ruodh Asuria: Abiro miyou farese alufu ariyo, ka unyalo yudo joma riembogi!
24 Kako ćeš onda odoljeti jednome jedinom od najmanjih slugu moga gospodara? Ali se ti uzdaš u Egipat da će ti dati kola i konjanika.
Ere kaka uparo ni unyalo loyo achiel kuom jotend jolweny matinie moloyo mag ruodha ka uketo genou mana kuom jolwenj Misri gi faresegi?
25 Naposljetku, zar sam ja mimo volju Jahvinu krenuo protiv ovoga mjesta da ga razorim? Sam mi je Jahve rekao: 'Idi na tu zemlju i razori je!'”
To moloyo, bende dibed ni asebiro monjo kendo ketho dalani ka ok en kuom wach Jehova Nyasaye? Jehova Nyasaye owuon ema osenyisa mondo abi amonj pinyni kendo akethe.’”
26 Elijakim, Šebna i Joah rekoše velikom peharniku: “Molimo te, govori svojim slugama aramejski, jer mi razumijemo; ne govori s nama judejski da čuje narod koji je na zidinama!”
Eka Eliakim wuod Hilkia, Shebna kod Joa nowachone Rabshake jatend lweny niya, “Yie iwuo gi jotichni gi dho jo-Aram, nimar wawinjo dhokno. We wuoyo kodwa gi dho jo-Hibrania nikech joma ni e ohinga nyalo winjo gik miwachonwa.”
27 Ali im veliki peharnik odgovori: “Zar me moj gospodar poslao da ovo kažem tvome gospodaru i tebi, a ne upravo onim ljudima koji sjede na zidinama, osuđeni da s vama jedu svoju nečist i piju svoju mokraću?”
To Rabshake jatend lweny nodwokogi niya, “Uparo ni un kod ruodhu kendu ema ne ruodha oora iru mondo awachnu wechegi, to ok ne joma obedo ei ohinga; bende ungʼeyo ni jogo kaachiel gi un biro bangʼo chiethgi kendo madho lachgi?”
28 Tada se veliki peharnik uspravi i u sav glas povika na judejskom ove riječi: “Čujte riječ velikoga kralja, kralja asirskog!
Eka jatend lweny nochungʼ moluongo matek gi dho jo-Hibrania niya, “Winjuru wach moa kuom ruoth maduongʼ, ma en ruodh Asuria!
29 Ovako veli kralj: 'Neka vas Ezekija ne zavarava, jer vas ne može izbaviti iz moje ruke.
Ma e gima ruoth wacho: Kik uyie Hezekia wuondu nikech ok onyal resou e lweta.
30 Neka vas Ezekija ne hrabri pouzdanjem u Jahvu govoreći: Jahve će nas sigurno izbaviti, ovaj grad neće pasti u ruke kralju asirskom.'
Kik uwe Hezekia hou mondo ugen kuom Jehova Nyasaye kowachonu ni, ‘Jehova Nyasaye biro resowa adier, kendo dala maduongʼni ok nochiw e lwet ruodh Asuria.’
31 Ne slušajte Ezekije, jer ovako veli asirski kralj: 'Sklopite mir sa mnom, predajte mi se, pa neka svaki od vas jede plodove iz svoga vinograda i sa svoje smokve i neka pije vode iz svojega studenca
“Kik uwinj wach Hezekia. Ma e gima ruodh Asuria wacho: Winjreuru koda kendo biuru ira oko. Bangʼe ngʼato ka ngʼato kuomu nocham mzabibu kod ngʼowu kendo nomodh pi moa e sokone owuon,
32 dok ne dođem i ne odvedem vas u zemlju kao što je vaša, u zemlju pšenice i mošta, u zemlju kruha i vinograda, u zemlju ulja i meda da biste živjeli i da ne pomrete. Ne dajte da vas Ezekija zaludi govoreći vam: Jahve će vas izbaviti.'
nyaka chop abi mi ateru e piny machal gi pinyu, ma en piny machiego cham gi divai manyien, piny mopongʼ gi makati kod mzabibu, piny man-gi yiende zeituni kod mor kich. Yieruru ngima, to kik uyier tho! “Kik uwinj wach Hezekia, nimar owuondou kowacho ni, ‘Jehova Nyasaye biro resowa.’
33 Jesu li bogovi drugih naroda izbavili svoje zemlje iz ruku asirskoga kralja?
Bende nyaka nene nyasach piny moro amora osereso ogandane e lwet ruodh Asuria?
34 Gdje su bogovi hamatski i arpadski, gdje su bogovi sefarvajimski, henski i ivski, gdje su bogovi samarijski da izbave Samariju iz ruke moje?
Ere nyiseche mag Hamath gi Arpad? Ere nyiseche mag Sefarvaim, Hena kod Iva? Bende ne gireso Samaria e lweta?
35 Koji su među svim bogovima tih zemalja izbavili svoju zemlju iz moje ruke da bi Jahve izbavio Jeruzalem iz ruke moje?”
Kuom nyiseche duto mag pinjegi, en mane mosereso pinye e lweta? To koro ere kaka Jehova Nyasaye nyalo reso Jerusalem e lweta?”
36 Šutjeli su i ni riječi mu nisu odgovorili, jer kralj bijaše zapovjedio: “Ne odgovarajte mu!”
To ji duto nolingʼ thi maonge ngʼama dwoko nimar ruoth Hezekia nosegolo chik niya, “Kik udwoke.”
37 Upravitelj dvora Elijakim, sin Hilkijin, pisar Šebna i savjetnik Joah, sin Asafov, dođoše k Ezekiji, razdrijevši haljine, i saopćiše mu riječi velikoga peharnika
Eka Eliakim wuod Hilkia jatend od ruoth, gi Shebna jagoro kod Joa wuod Asaf jachan weche mag piny nodhi ir Hezekia, ka lepgi oyiech kendo negiwachone gima jatend lwenyno osewacho.
