2 Ljetopisa 28
1 Ahazu je bilo dvadeset godina kad se zakraljio, a kraljevao je šesnaest godina u Jeruzalemu, ali nije činio što je pravo u Jahvinim očima kao što je činio njegov otac David.
Ahaz ne ja-higni piero ariyo kane obedo ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni apar gauchiel kodak Jerusalem. To timbene ne ok longʼo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye kaka timbe Daudi kwar mare ne chalo.
2 Živio je poput izraelskih kraljeva, pa je i likove salio baalima.
Noluwo timbe ruodhi mag Israel kendo nothedho kido milamogo Baal.
3 Sam je prinosio kad u dolini Hinomova sina i proveo vlastite sinove kroz oganj, po gnusnom običaju krivobožačkih naroda što ih je Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima.
Notimo liswa e Holo mar Ben Hinom kendo nochiwo nyithinde e mach kaka misango miwangʼo pep koluwo timbe mamono mag ogendini mane Jehova Nyasaye oriembo e nyim jo-Israel.
4 Prinosio je žrtve i kadio po uzvišicama i brežuljcima i pod svakim zelenim drvetom.
Notimo misengini kendo owangʼo ubani mangʼwe ngʼar e kuonde motingʼore malo mag lemo, ewi gode matindo kendo e bwo yiende motimo otiep.
5 Zato ga Jahve, njegov Bog, predade u ruke aramejskom kralju te ga on potuče, zarobi mu veliko mnoštvo ljudi i odvede ih u Damask. Još je bio predan u ruke izraelskom kralju koji ga je hametice porazio.
Omiyo Jehova Nyasaye ma Nyasache nochiwe e lwet ruodh Aram mi jo-Aram noloye kendo nomako joge mangʼeny kaka joma otwe kendo noterogi Damaski. Bende nochiwe e lwet ruodh Israel, mane onego joge mangʼeny.
6 Remalijin je sin Pekah pobio među Judejcima sto dvadeset tisuća hrabrih junaka u jedan dan, jer su bili ostavili Jahvu, Boga svojih otaca.
Kuom odiechiengʼ achiel Peka wuod Remalia nonego jolweny mag Juda alufu achiel nikech Juda nosejwangʼo Jehova Nyasaye, ma Nyasach kweregi.
7 A junak od Efrajimova plemena Zikri pogubio je kraljeva sina Maaseju i dvorskoga upravitelja Azrikama i Elkanu, drugoga do kralja.
Zikri thuon Efraim nonego Maseya wuod ruoth kod Azrikam jatelo mane ochungʼ ne od ruoth kod Elkana mane jalup ruoth.
8 Izraelovi su sinovi zarobili od svoje braće dvjesta tisuća žena, sinova i kćeri, a zadobili su i silan plijen od njih i odnijeli ga u Samariju.
Jo-Israel nomako owetegi alufu mia ariyo mane gin mon kod yawuowi kod nyiri. Bende ne giyako mwandu mangʼeny mane gitingʼo gidwoko Samaria.
9 Ondje bijaše Jahvin prorok po imenu Oded; izašao on pred vojsku što je išla u Samariju i rekao: “Gle, Jahve, Bog vaših otaca, razjario se na Judejce i zato ih je predao u vaše ruke te ste ih gnjevno pobili da je do neba doprlo.
To noyudo ka janabi mar Jehova Nyasaye ma nyinge Oded ne ni kanyo kendo nodhi moromo kod jolweny kane gidwogo Samaria. Nowachonegi niya, “Jehova Nyasaye, ma Nyasach kwereu osechiwo jo-Juda e lwetu nikech nokecho kodgi, to un to koro usenegogi gi ich wangʼ marach omiyo wachni osetundo ira e polo.
10 A sada još mislite podjarmiti Judejce i Jeruzalemce da vam budu robovi i robinje; a ipak, niste li i vi puni krivice prema Jahvi, svome Bogu?
To koro udwaro keto chwo kod mond Juda gi Jerusalem wasumbiniu. Donge un bende un joketho kuom timo richo e nyim Jehova Nyasaye, ma Nyasachu?
11 Zato me poslušajte sada i vratite to roblje što ga zarobiste od svoje braće, jer će se izliti na vas Jahvin gnjev.”
Omiyo chikuru itu maber! Weuru joweteu ma usemako odogi nimar mirima mager osemako Jehova Nyasaye nikech un.”
12 Tada ustadoše neki između glavara Efrajimovih sinova, i to Johananov sin Azarja, Mešilemotov sin Berekja i Šalumov sin Ezekija, Hadlajev sin Amasa, na one što su se vraćali s vojske.
Eka jotelo moko mag Efraim kaka Azaria wuod Jehohanan gi Berekia wuod Meshilemoth gi Jehizkia wuod Shalum kod Amasa wuod Hadlai bende nodhi mokwero jogo mane oa e lweny.
13 Pa im rekoše: “Nemojte dovoditi ovamo toga roblja, jer, uz krivicu koja je na nama pred Jahvom, vi mislite još dometnuti na naše grijehe i na našu krivicu, kao da nije dosta velika naša krivica i jarosni gnjev na Izraelu.”
Negiwacho niya, “Ok unyal kelo jogo ma umako kaeni, nimar kutimo kamano to wanabed joketho e nyim Jehova Nyasaye. Koso udwaro medo richo ewi mago ma wasetimo? Richo ma wasetimo duongʼ moloyo kendo mirimbe mager ni kuom Israel.”
14 Tada ostaviše ratnici roblje i plijen pred knezovima i svim zborom.
Kuom mano, jolwenygi noweyo joma negimako kaachiel gi mwandu mane gipeyo ka gin e nyim jotelo kod joma nochokore duto.
15 Onda su poimence prozvani ljudi ustali, osokolili robove, obukli sve gole u odjeću iz plijena; a kad su ih obukli, obuli, nahranili, napojili i namazali, poveli su na magarcima sve iznemogle i odveli ih u palmov grad Jerihon do njihove braće, a potom se vratili u Samariju.
Joma noluong nying-gigo nokawo jogo mane omaki kendo negimiyo joma ne niduge duto lewni mane gigolo kuom gik mane gipeyo. Ne gimiyogi lewni kod wuoche, chiemo kod math, ne giwiro kuonde manoriemo gi mo. Jogo duto mane ool notingʼ e punde ka giterogi Jeriko, ma bende iluongo ni Dala Maduongʼ mar Othidhe kuma jowetegi mamoko ne nitiere, bangʼe negidok Samaria.
16 U to je doba kralj Ahaz zamolio asirske kraljeve da mu pomognu.
E kindeno ruoth Ahaz nokwayo ruodh Asuria mondo okonye.
17 Edomci bijahu opet navalili i porazili Judejce te ih odveli u roblje.
Jo-Edom bende nomonjo jo-Juda kendo negimako ji mangʼeny.
18 Filistejci se raširili po gradovima Judejske Šefele i Negeba i, zauzevši Bet-Šemeš, Ajalon, Gederot i Soko sa selima, Timnu sa selima i Gimzo sa selima, nastanili se ondje.
Jo-Filistia bende nosemonjo mier mane ni e bwo gode matindo kod man Negev ei Juda. Negimako kendo gikawo Beth Shemesh, Aijalon kod Gederoth kaachiel gi Soko, Timna kod Gimzo koriwore gi mier matindo molworogi.
19 Jahve je počeo ponižavati Judejce zbog judejskoga kralja Ahaza, jer je Ahaz razuzdao Judejce i teško se iznevjerio Jahvi.
Jehova Nyasaye nodwoko jo-Juda chien nikech timbe Ahaz ruodh Israel nimar nosejiwo timbe maricho e piny Juda, kendo noseweyo luwo Jehova Nyasaye.
20 Došao je na nj asirski kralj Tiglat-Pileser i pritijesnio ga umjesto da ga utvrdi.
Tiglath-Pilesa ruodh Asuria nobiro ire to kar konye to nomonje.
21 Ahaz bijaše opljačkao Jahvin Dom, kraljevski dvor i knezove, i sve to dao asirskom kralju, ali mu ništa nije pomoglo.
Kuom mano, Ahaz nokawo gik moko mag hekalu mar Jehova Nyasaye gi od ruoth kod ute joka ruoth momiyo ruodh Asuria to mano ne ok okonye.
22 Dok je bio u nevolji, postao je još nevjerniji Jahvi; takav je bio kralj Ahaz.
E ndalo mar chandruokne ruoth Ahaz nomedo weyo luwo Jehova Nyasaye.
23 Počeo je žrtvovati damaščanskim bogovima koji su ga porazili, misleći: “Kad bogovi aramejskih kraljeva njima pomažu, žrtvovat ću im da bi i meni pomagali.” Ali su oni bili na propast njemu i svem Izraelu.
Notimo liswa ni nyiseche manono mag jo-Damaski mane oseloye. Noparo niya, “Nikech nyiseche manono mag ruodhi jo-Aram nokonyogi, abiro timo nigi liswa mondo mi gikonya.” To negimiyo opodho kaachiel gi jo-Israel.
24 Ahaz je pokupio posuđe iz Božjega Doma, slupao ga, zatvorio vrata Jahvina Doma i podigao žrtvenike po svim uglovima u Jeruzalemu.
Ahaz nochoko gige lemo mag hekalu mar Nyasaye mogologi oko. Eka noloro dhout hekalu mar Jehova Nyasaye bangʼe nogero kende mag misango e kamoro amora ma yore mag Jerusalem ogomoe.
25 I u svakom je pojedinom judejskom gradu podigao uzvišice da kadi tuđim bogovima, dražeći Jahvu, Boga otaca.
Nogero kuonde motingʼore gi malo mag lemo e miech Juda duto mondo otim misango ne nyiseche mamoko kokwinyogo Jehova Nyasaye, ma Nyasach kweregi mondo owangʼ iye.
26 Ostala su njegova djela i svi njegovi putovi, od prvih do posljednjih, zapisani u Knjizi o judejskim i izraelskim kraljevima.
Gik mamoko duto mane otimo e ndalo lochne kod gik manotimo duto koa kar chakruokgi nyaka gikogi ondikie kitap ruodhi mag Juda kod Israel.
27 Onda je Ahaz počinuo kod otaca. Sahranili su ga u Gradu, u Jeruzalemu, ali ga nisu unijeli u grobnicu judejskih kraljeva. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Ezekija.
Ahaz notho moyweyo gi kwerene kendo noyike e dala maduongʼ mar Jerusalem; to ne ok oike e liete ruodhi mag Israel. Kendo Hezekia wuode nobedo ruoth kare.
