1 Samuelova 25
1 Uto umrije Samuel. Sav se Izrael skupi i oplaka ga naričući za njim; i pokopaše ga u njegovu zavičaju u Rami. A David usta i siđe u pustinju Paran.
A MAKE iho la o Samuela; a hoakoakoaia'e la ka Iseraela a pau, a uwe iho la ia ia, a kanu aku la ia ia iloko o kona hale ma Rama. Ku ae la o Davida, a iho ilalo ma ka waonahele o Parana.
2 U Maonu živio čovjek koji je imao svoje gospodarstvo u Karmelu; bio je to vrlo bogat čovjek, imao je tri tisuće ovaca i tisuću koza. Upravo je tada strigao svoje ovce u Karmelu.
A o kekahi kauaka ma Maona, a ma Karemela kona waiwai; a he kanaka waiwai loa ia, akolu ana tausani hipa, hookahi tausani kao; a ako iho la ia i kana poe hipa ma Karemela.
3 Taj se čovjek zvao Nabal, a njegova žena Abigajila. Žena je bila mudra i vrlo lijepa, a čovjek surov i opak: bio je Kalebovac.
O Nabala ka inoa o ua kanaka la, a o Abigaila ka inoa o kana wahine: a he wahine akamai i ka noonoo, a he maikai kona helehelena: aka, o ke kanaka, he huhu ia, a he hewa kana hana ana: no ko Kaleba ohana ia.
4 David je u pustinji čuo da Nabal striže svoje ovce.
A lohe ae la o Davida ma ka waonahele e ako aua o Nabala i kana poe hipa.
5 Stoga posla deset momaka naloživši im: “Idite gore u Karmel, otiđite k Nabalu i pozdravite ga u moje ime.
Hoouna aku la o Davida i na kanaka ui he umi, a, i aku la o Davida i na kanaka ui, E pii ae oukou ma Karemela, a hele io Nabala la, a e aloha aku ia ia ma kuu inoa.
6 I recite ovako mome bratu: 'Mir tebi, mir tvome domu, mir svemu što imaš!
Penei oukou e olelo aku ai ia ia e ola ana, Aloha oe, aloha ko ka hale, a aloha hoi kou mea a pau loa.
7 Sada, čujem, strižeš ovce. A tvoji su pastiri bili kod nas, nismo ih dirali, ništa im nije nestalo dokle god su bili u Karmelu.
A ua lohe iho nei au, aia no ia oe na mea ako huluhipa: o kou poe kahuhipa me makou, aole makou i hana ino aku ia lakou, aole i lilo kekahi o ko lakou mea i ka manawa a pau a lakou i noho ai ma Karemela.
8 Pitaj svoje sluge i kazat će ti. Zato neka ovi momci nađu milost pred tobom, jer smo došli u svečan dan. Podaj svojim slugama i svome sinu Davidu što ti se nađe pri ruci.'”
E ninau aku oe i kou poe kanaka ui, a e hai mai lakou ia oe. No ia mea, e loaa auanei i na kanaka ui ke aloha imua o kou maka: no ka mea, ua hiki mai makou i ka la maikai: ke noi aku nei au ia oe, o ka mea i loaa i kou lima e haawi na kau poe kauwa, a na kau keiki, na Davida.
9 Dođoše momci Davidovi i ponoviše Nabalu u Davidovo ime sve ove riječi, a onda pričekaše.
A hiki aku la ka poe kanaka ui o Davida, hai aku la lakou ia Nabala ia mau olelo a pau ma ka inoa o Davida, a hooki iho la.
10 Ali Nabal odgovori Davidovim slugama ovako: “Tko je David, tko je Jišajev sin? Danas ima mnogo slugu koji su pobjegli od svojih gospodara.
Olelo mai la o Nabala i na kauwa a Davida, i mai la, Owai la o Davida, owai hoi ke keiki a Iese? I neia manawa, ua nui na kauwa, o kela kanaka keia kanaka i mahuka mai ke alo aku o kona haku.
11 Zar da uzmem svoj kruh, svoju vodu, svoju stoku koju sam poklao za svoje strigače pa da to poklonim ljudima o kojima ne znam ni odakle su?”
E lawe anei au i kuu berena, a me ko'u wai, a me ka'u holoholona a'u i kalua'i na ka poe ako huluhipa, a e haawi aku na na kanaka a'u i ike ole ai i ko lakou wahi e hele mai nei?
12 Davidovi se momci okrenuše i vratiše se svojim putem. Kad su se vratili, javiše sve ove riječi Davidu.
A huli ae la na kanaka ui o Davida ma ko lakou ala, a hoi aku la a hiki, a hai aku la lakou ia ia ia mau olelo a pau.
13 A David reče svojim ljudima: “Pripašite svaki svoj mač!” I pripasaše svaki svoj mač, i David pripasa svoj, i oko četiri stotine ljudi krenu za Davidom, dok ih dvije stotine osta kod tovara.
I aku la o Davida i kona poe kanaka, E hawele oukou o kela kanaka keia kanaka i kana pahikaua. A hawele iho la kela kanaka keia kanaka i kana pahikaua; a hawele iho hoi o Davida i kana pahikaua; aha haneri kanaka paha i hahai mahope o Davida; alua haneri i noho ma na ukana.
14 A ženi Nabalovoj, Abigajili, javio jedan od Nabalovih slugu ovo: “Eto, David je poslao iz pustinje glasnike da pozdrave našega gospodara, a on ih potjerao.
A hai aku kekahi o ka poe kanaka ui ia Abigaila, ka wahine a Nabala, i aku la, Aia hoi, ua hoouna mai o Davida i na elele mai ka waonahele mai e aloha mai i ko makou haku, a lele ino aku oia ia lakou.
15 A ti su ljudi bili vrlo dobri prema nama: nisu nas dirali, ništa nismo izgubili dokle god smo bili u njihovoj blizini kad smo bili u polju.
Aka, ua hana pono mai ia poe kanaka ia makou, aole i hana eha mai ia makou, aole i lilo kekahi mea o makou i na la a pau a makou i noho pu ai me lakou ma ke kula.
16 Noću i danju bili su nam kao bedem u sve vrijeme dok smo bili s njima pasući stada.
He pa pohaku lakou no makou ma ka po a me ke ao, i na la a pau a makou i noho pu ai me lakou, e malama ana i ka poe hipa.
17 Razmisli sada i vidi što ćeš učiniti, jer je gotova pogibija našem gospodaru i svemu njegovu domu; a on je opak čovjek komu se ne može ništa kazati.”
Ano hoi e noonoo oe a ike i kau mea e hana aku ai; no ka mea, ua manao hewa ia mai no to makou haku, a no kona ohua a pau; no ka mea, he keiki ia na Beliala, aole e pono ke olelo aku ia ia.
18 Abigajila brzo uze dvije stotine hljebova, dva mijeha vina, pet zgotovljenih ovaca, pet mjera pržena žita, sto grozdova suhoga grožđa, dvije stotine smokovih kolača i sve to natovari na magarce.
Alaila lalelale ae la o Abigaila, a lawe aku la i elua haneri pai berena, a i elua hue waina, a me na hipa elima i hoomakaukauia, a me na ipu hua palaoa elima i pulehuia, a i hookahi haneri paihuawaina maloo, a i elua haneri pai huafiku maloo, a kau ae la maluna o na hoki.
19 I zapovjedi svojim slugama: “Idite preda mnom, a ja ću za vama.” Svome mužu Nabalu nije kazala ništa.
I aku la ia i kana poe kauwa, E hele e oukou mamua o'u, aia hoi, e hahai ana au mahope o oukou. Aole ia i hai aku ia Nabala kana kane.
20 Dok je, jašući na magarcu, silazila iza gorskog zavoja, David je sa svojim ljudima silazio nasuprot njoj, tako da se ona susrela s njima.
A i kona holo ana maluna o ka hoki a hiki ma kahi malu o ka mauna, aia hoi o Davida a me kona poe kanaka e iho mai ana e halawai me ia, a halawai aku la ia me lakou.
21 A David je upravo mislio: “Uzalud sam, dakle, zaštićivao u pustinji sve što je taj čovjek imao i ništa mu nije nestalo od svega što je posjedovao! Sada mi vraća zlo za dobro!
Ua olelo iho la o Davida, He oiaio, ua malama make hewa au i na mea a pau a keia kanaka ma ka waonahele, aole i lilo kekahi o kana mau mea a pau; a ua hoihoi mai ia i ka hewa ia'u no ka pono.
22 Neka Bog učini Davidu ovo zlo i neka mu doda drugo ako Nabalu do zore od svega što ima ostavim i ono što mokri uza zid!”
Pela hoi, a e oi aku hoi ka ke Akua e hana aku ai i ka poe enemi o Davida, ke waiho au a hiki i ka malamalama o ke ao i kekahi o kona poe kane.
23 Kad je Abigajila ugledala Davida, brzo sjaha s magarca i pade pred Davida ničice, poklonivši se do zemlje.
A ike aku la o Abigaila ia Davida, lele koke iho la ia mai luna mai o ka hold, a haule ilalo ke alo imua o Davida, a kulou iho la ma ka honua.
24 Bacivši mu se tako pred noge, reče: “Gospodaru, neka na mene padne krivica! Dopusti da službenica tvoja progovori tvojim ušima i udostoj se poslušati riječi službenice svoje!
A haule iho la ma kona wawae, i aku la, Maluna o'u, e kuu haku, maluna o'u ka hewa: a ke noi aku nei au, e ae mai oe i kau kauwawahine, e olelo aku maloko o kou pepeiao, a e hoolohe mai i ka olelo a kau kauwawahine.
25 Neka moj gospodar ne gleda na toga opakog čovjeka, na Nabala, jer on s pravom nosi svoje ime: zove se Luda i ludost je s njim. A ja, službenica tvoja, nisam vidjela momaka koje je poslao moj gospodar.
Ke noi aku nei au ia oe, mai manao nui kuu haku i keia kanaka hewa, ia Nabala: no ka mea, e like me ke ano o kona inoa, pela hoi ia, o Nabala kona inoa, a me ia no ka lapuwale: aka, aole i ike kau kauwawahine i ka poe kanaka ui au i hoouna mai ai.
26 Zato sada, gospodaru, živoga mi Jahve, i tako živ bio ti, i tako ti Jahve koji te očuvao da ne svališ na se krvnu krivicu i da ne pribaviš sebi pravdu svojom rukom: neka prođu kao Nabal tvoji neprijatelji i oni koji snuju zlo mome gospodaru!
Ano hoi, e kuu haku, ma ke ola o Iehova, a ma ke ola o kou uhane, no ke keakea ana o Iehova i kou hele mai e hookahe i ke koko, a me ka hoopai ana nou me kou lima iho, ano hoi, e lilo ana kou poe enemi, a me ka poe imi hewa i kuu haku, e like me Nabala.
27 A ovaj dar, što ga evo tvoja službenica nosi svome gospodaru, neka se dade momcima koji idu za mojim gospodarom na njegovim putovima.
Ano hoi, o keia manawalea a kau kauwawahine i lawe mai nei na kuu haku, e haawiia'ku ia na ka poe kanaka ui e hele ana ma ka wawae o kuu haku.
28 Oprosti službenici svojoj njezinu krivnju! Zacijelo će Jahve osnovati trajan dom mome gospodaru, jer moj gospodar bije Jahvine bojeve i za svega tvoga života neće se naći zlo na tebi.
Ke noi aku nei au ia oe, e kala ae oe i ka hala o kau kauwawahine: no ka mea, e hana io mai no o Iehova i hale mau no kuu haku; no ke kaua ana a kuu haku i na kaua o Iehova, aole i loaa ka hewa iloko ou i kou mau la.
29 Ako se tko digne da te progoni i da ti radi o glavi, neka život moga gospodara bude pohranjen u škrinji života kod Jahve, tvoga Boga, a život tvojih neprijatelja neka on baci kao iz praćke.
Aka, ua ku mai kekahi kanaka e hahai ia oe, a e imi i kou ola: aka, e nakii pu ia auanei ke ola o kuu haku iloko o ka pua o ka poe ola me Iehova kou Akua; a o ke ola o kou poe enemi, nana no lakou e maa aku mai loko ae o ka maa.
30 I kad Jahve učini mome gospodaru svako dobro koje ti je obećao i kad te odredi da budeš knezom nad Izraelom,
A i ka manawa e hana mai ai o Iehova no kuu haku, e like me ka pono a pau ana i olelo mai ai nou, a e hoolilo ia oe i alii no ka Iseraela;
31 onda neka ne bude na smutnju ni na grižnju savjesti mome gospodaru da je ni za što prolio krv i da je sebi pribavio pravdu svojoj rukom. I kad Jahve učini dobro mome gospodaru, sjeti se tada službenice svoje!”
Alaila aole e lilo keia i mea kaumaha nou, a me ka hihia no ka naau o kuu haku, o kou hookahe ole ana i ke koko hala ole, a o ka hoopai ole ana o kuu haku nona: a i hana pono mai o Iehova i kuu haku, alaila e hoomanao oe i kau kauwawahine.
32 David odgovori Abigajili: “Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji te danas poslao meni u susret!
Olelo mai la o Davida ia Abigaila, E hoomaikaiia ke Akua o ka Iseraela, i kona hoouna ana mai ia oe i keia la e halawai me au:
33 Neka je blagoslovljena tvoja mudrost i blagoslovljena bila ti što si me danas zadržala da ne svalim na se krvnu krivicu i da ne pribavim sebi pravdu svojom rukom.
E hoomaikaiia kou naauao, a e hoomaikaiia oe i kou keakea ana mai ia'u i ka hele ana mai e hookahe i ke koko, a me ka hoopai ana no'u me kuu lima iho.
34 Ali, tako mi živog Jahve, Boga Izraelova, koji nije dopustio da ti učinim zlo: da mi nisi tako brzo izišla u susret, zaista ne bi Nabalu do jutra ostalo ni ono što uza zid mokri!”
He oiaio, ma ke ola o Iehova ke Akua o ka Iseraela, nana i keakea mai ia'u e hana hewa aku ia oe, ina paha aole oe i hele koke mai e halawai me au, ina aole koe ia Nabala a hiki i ka malamalama o ke ao kekahi o kona poe kane.
35 Nato David primi iz njezine ruke što mu bijaše donijela i reče joj: “Vrati se s mirom svojoj kući. Gle, uslišao sam tvoj glas i obazreo se na tebe.”
A lawe aku la o Davida mai kona lima aku i ka mea ana i lawe mai ai nana, a i aku la ia ia ia, E pii pomaikai oe ma kou hale; aia hoi, ua hoolohe aku au i kou leo, a ua maliu aku au ia oe.
36 Kad se Abigajila vratila k Nabalu, on je upravo imao gozbu u kući, pravu kraljevsku gozbu: Nabal bijaše veseo i sasvim pijan; zato mu ona ne reče ništa dok nije svanulo jutro.
A hoi aku la o Abigaila ia Nabala; aia hoi, he ahaaina kana ma kona hale e like me ka ahaaina alii; a ua olioli ka naau o Nabala iloko ona, no ka mea, ua ona loa: no ia mea, aole ia i hai iki aku ia ia, a hiki i ka malamalama o ke ao.
37 A ujutro, kad se Nabal otrijeznio, pripovjedi mu njegova žena sve što se dogodilo, a njemu obamrije srce u grudima i on osta kao da se skamenio.
A ao ae la, i ka wa i hala aku ka waina mawaho o Nabala, a hai aku la kana wahine ia ia i keia mau mea, make iho la kona naau iloko ona, a like ia me ka pohaku.
38 A desetak dana poslije toga Jahve udari Nabala te umrije.
A he anahulu paha la ma ia hope mai, pepehi mai o Iehova ia Nabala, a make iho la ia.
39 Kad David ču da je umro Nabal, reče: “Neka je blagoslovljen Jahve, koji mi je ispravio nepravdu što mi je učini Nabal; i Jahve je očuvao svoga slugu da ne učini zla, a svalio je Nabalovu zloću na njegovu glavu!” Potom David posla poruku Abigajili da će je uzeti za ženu.
A lohe ae la o Davida, ua make o Nabala, i iho la ia, E hoomaikaiia o Iehova, nana i hoopai aku maluna o Nabala i kuu hoinoia mai, a nana i keakea mai i kana kauwa i ole e hana ino; a ua hoihoi aku o Iehova i ka hewa o Nabala maluna o kona poo. A hoouna aku la o Davida, a kamailio me Abigaila e lawe ia ia i wahine nana.
40 Davidove sluge dođoše k Abigajili u Karmel i rekoše joj: “David nas je poslao k tebi da te uzme sebi za ženu.”
A hiki aku la na kauwa a Davida io Abigaila la ma Karemela, olelo aku la lakou ia ia, i aku la, Ua hoouna mai o Davida ia makou iou la e lawe ia oe i wahine nana.
41 A ona ustade, pokloni se do zemlje i reče: “Evo službenice tvoje koja je spremna da bude robinja i da pere noge slugama svoga gospodara!”
Ku ae la ia, a kulou iho la me kona maka ma ka honua, i aku la, Aia hoi, e hooliloia kau kauwawahine i kauwa e holoi ai i na wawae o na kauwa a kuu haku.
42 Potom Abigajila brzo ustade i zajaha na magarca, a za njom pođe pet njezinih dvorkinja. Tako je otišla za Davidovim poslanicima i postala njegovom ženom.
A ku koke ae la o Abigaila, a hooholo maluna o ka hoki me kona mau wahine elima i hele mahope ona; a hahai aku la ia mahope o na elele a Davida, a lilo ia i wahine nana.
43 I Ahinoamom iz Jizreela bijaše se oženio David i obje mu bjehu žene.
Lawe hoi o Davida ia Ahinoama no Iezereela, a lilo laua elua i mau wahine nana.
44 Jer Šaul bijaše svoju kćer Mikalu, Davidovu ženu, dao Paltiju, sinu Lajiša iz Galima.
Ua haawi aku o Saula ia Mikala kana kaikamahine, ka wahine a Davida, i wahine na Paleti ke keiki a Laisa no Galima.
