1 Samuelova 20
1 David pobježe iz Najota u Rami i dođe k Jonatanu te mu reče: “Što sam učinio? Kakva je bila moja krivica i što sam zgriješio tvome ocu da traži moj život?”
Kalpasanna, naglibas ni David manipud Najot iti Rama, immay kenni Jonatan ket kinunana, “Ania kadi ti naaramidko? Ania ti nadagsen a nakabasolak? Ania ti basolko iti amam, a kayatna pay a pukawen ti biagko?”
2 A on mu odgovori: “Daleko od tebe ta misao! Ti nećeš poginuti. Eto, moj otac ne poduzima ništa, bilo veliko ili ne bilo, a da to meni ne otkrije. Zašto bi, dakle, moj otac krio od mene upravo to? Neće to biti!”
Kinuna ni Jonatan kenni David, “Adayo a mapasamak dayta; saanka a matay. Awan ti ar-aramiden ti amak a saanna nga ibaga kaniak, dakkel man wenno bassit a banag. Apay koma nga ilimed ti amak daytoy a banag kaniak? Saan a pudno dayta.”
3 Ali se David zakle i reče: “Tvoj otac dobro zna da sam ja stekao tvoju naklonost, pa misli: 'Ne treba da Jonatan išta zna o tome, da ne bude žalostan.' Ali živoga mi Jahve i života mi tvoga, ima samo jedan korak između mene i smrti.”
Ngem insapata manen ni David ket kinunana, “Ammo la unay ti amam a nasayaat ti pannakikaduam kaniak.” Kinunana, 'Saan koma a maammoan ni Jonatan daytoy, ta amangan no agladingit isuna.' Ngem kas iti kinapudno a sibibiag ni Yahweh, ken agingga a sibibiagka, maysa laengen nga addang ti baetmi kenni patay.”
4 Tada Jonatan upita Davida: “Što želiš da učinim za tebe?”
Ket kinuna ni Jonatan kenni David, “Aniaman nga ibagam, aramidek para kenka.”
5 A David odgovori Jonatanu: “Evo, sutra je mladi mjesec i ja bih morao jesti s kraljem za stolom; ali me ti pusti da odem, da se sakrijem u polju do večera.
Kinuna ni David kenni Jonatan, “Inton bigat ket baro a bulan, ket masapul a sumangoak a makipangan iti ari. Ngem bay-annak koma a pumanaw, tapno makapaglemmengak iti away agingga iti rabii ti maikatlo nga aldaw.
6 Ako tvoj otac opazi da me nema, reći ćeš mu ovako: 'David me uporno molio da ga pustim da skokne u svoj grad Betlehem, jer se ondje slavi godišnja žrtva za svu njegovu obitelj.'
No birokennak ti amam, ibagam ngarud, “Nagpakada ni David kaniak a mapan biit isuna idiay Betlehem a siudadna, gapu ta isu ti tinawen a panagidatonda sadiay para iti sibubukel a pamiliada.'
7 Ako on rekne: 'Dobro!', tvoj je sluga spašen. Ako li plane gnjevom, znaj da je čvrsto naumio da me pogubi.
No kunaenna, 'Ala, wen,' maaddaan iti talna ti adipenmo. Ngem no makaunget unay isuna, ammomon a dakes ti pangngeddengna.
8 Iskaži, dakle, milost svome sluzi kad si slugu svoga uveo sa sobom u savez Jahvin. Ali ako ima kakva krivica na meni, ubij me sam; zašto bi me vodio k svome ocu?”
Ipaaymo ngarud ti kinaimbagmo iti adipenmo. Ta nakitulagka iti adipenmo iti sangoanan ni Yahweh. Ngem no adda basolko, papatayennak; ta apay pay laeng nga iyegnak iti amam?”
9 A Jonatan mu odgovori: “Daleko od tebe ta misao! Kad bih ja pouzdano znao da je moj otac čvrsto naumio da na tebe svali nesreću, zar ti ja ne bih dojavio?”
Kinuna ni Jonatan, “Adayo a mapasamak kenka dayta! No natakuatak koma nga inkeddeng ti amak a madangranka, saanko kadi nga ibaga kenka?”
10 David upita Jonatana: “A tko će mi javiti ako ti tvoj otac odgovori što zlo?”
Ket kinuna ni David kenni Jonatan, “Siasinonto ti mangibaga kaniak no kas pangarigan ta sungbatannaka a sigugubsang ti amam?”
11 Jonatan odgovori Davidu: “Hodi, izađimo u polje!” I izađu obojica u polje.
Kinuna ni Jonatan kenni David, “Umayka, mapanta idiay away.” Ket napanda a dua iti tay-ak.
12 Tada Jonatan reče Davidu: “Jahve, Bog Izraelov, neka mi bude svjedok! Ja ću iskušati svoga oca sutra u ovo doba. Ako bude dobro po Davida, a ja ne pošaljem k tebi da te obavijestim,
Kinuna ni Jonatan kenni David, “Saksi koma ni Yahweh a Dios ti Israel. Inton damagek iti amak iti kastoy met laeng nga oras inton bigat, wenno iti maikatlo nga aldaw, denggem, no adda nasayaat a panggep para kenni David, saankonto kadi aya nga ipatulod ken ipakaammo kenka?
13 neka Jahve učini to zlo Jonatanu i neka mu doda drugo zlo! Ako li mome ocu bude drago da ti učini zlo, javit ću ti i pustit ću te da odeš u miru; i Jahve neka bude s tobom kao što je bio s mojim ocem!
No pakaragsakan ti amak ti mangdangran kenka, aramiden koma ni Yahweh kenni Jonatan ken ad-adda pay koma no saanko nga ipakaammo kenka ken saanka a paadaywen, tapno makapanawka a natalna. Ni Yahweh koma ti kumuyog kenka, kas iti pannakikakaaddana iti amak.
14 Ako ja još budem živ, moći ćeš mi iskazati milosrđe Jahvino; ako li umrem,
No sibibiagak pay laeng, saanmo kadi nga ipakita kaniak ti kinapudno ni Yahweh iti tulag, tapno saanak koma a matay?
15 ne uskrati svoje dobrote mome domu dovijeka! Kad Jahve redom iskorijeni Davidove neprijatelje s lica zemlje,
Ket saanmonto koma a putden a maminpinsan ti kinapudnom iti tulagmo iti balayko, inton pukawen ni Yahweh amin a kabusor ni David iti rabaw ti daga.”
16 neka ime Jonatanovo ne iščezne s domom Šaulovim, inače će Jahve tražiti o tome račun od Davida.”
Nakitulag ngarud ni Jonatan iti balay ni David a kunana, “Sapay koma ta singirento ni Yahweh daytoy iti ima dagiti kabusor ni David.”
17 Tada se Jonatan još jednom zakune Davidu ljubavlju svojom, jer ga je ljubio svom ljubavlju duše svoje.
Pinagsapata manen ni Jonatan ni David gapu iti panagayatna kenkuana, gapu ta ay-ayatenna isuna kas iti panagayatna iti bukodna a kararua.
18 Potom reče Jonatan Davidu: “Sutra je mladi mjesec i opazit će se da te nema, jer će tvoje mjesto biti prazno.
Ket kinuna ni Jonatan kenkuana, “Inton bigat ket baro a bulan. Birokennakanto gapu ta awan ti nakatugaw iti tugawmo.
19 Prekosutra će se još očitije vidjeti da te nema, a ti dođi na mjesto gdje si se bio sakrio u dan onoga događaja i sjedni kraj onoga humka što ga znaš.
Inton nakapagtalinaedka iti tallo nga aldaw, sumalogka a dagus ket umayka iti disso a naglemmengam inton madama a mapagtutungtongan dayta a banag, ket agtalinaedka iti bato nga Ezel.
20 A ja ću prekosutra izmetati strijele na onu stranu kao da gađam onamo.
Mangipanaakto iti tallo a pana iti igid daytoy, a kasla adda panpanaek.
21 A onda ću poslati momka i reći mu: 'Idi! Nađi strijelu!' Ako onda doviknem momku: 'Pazi, strijela je ovamo bliže od tebe, donesi je!' - ti onda dođi, jer je za tebe dobro i nema nikakve opasnosti, tako mi Jahve živoga!
Ket ibaonkonto ti agtutubok a lalaki ket ibagak kenkuana, 'Mapanmo biroken dagiti impanak. No ibagak iti agtutubo a lalaki, 'Kitaem, adda dagiti pana iti dayta a paset; alaem ida,” ket umayka; ta addanto talged para kenka saan ket a pakadangran, iti nagan ni Yahweh nga adda iti agnanayon.
22 Ako li doviknem momku: 'Pazi, strijela je onamo dalje od tebe!' - ti onda otiđi, jer te Jahve šalje odavde.
“Ngem no ibagak iti agtutubo a lalaki, “Kitaem, adda iti labesmo dagiti pana,' nasken a pumanawkan, ta ibabaonnaka ni Yahweh nga umadayo.
23 A za ovaj dogovor što smo ga ugovorili ja i ti neka je Jahve svjedok između mene i tebe dovijeka!”
Maipanggep iti nagnummoanta, pudno, adda ni Yahweh iti nagbaetanta iti agnanayon.'”
24 Potom se David sakri u polju. Kad je došao mlađak, kralj je sjeo za stol da jede.
Naglemmeng ngarud ni David iti tay-ak. Idi dimteng ti baro a bulan, nagtugaw ti ari tapno mangan.
25 Kralj sjede na svoje obično mjesto, na mjesto uza zid, Jonatan se smjesti sučelice njemu, Abner sjede kraj Šaula, a Davidovo mjesto osta prazno.
Nagtugaw ti ari iti tugawna, iti masansan a pagtugtugawanna, iti abay ti diding. Timmakder ni Jonatan, ket nagtugaw ni Abner iti abay ni Saul. Ngem awan ti nagtugaw iti tugaw ni David.
26 Ali Šaul ne reče ništa onaj dan jer mišljaše: “Dogodilo mu se štogod, bit će da nije čist.”
Ngem awan ti imbagbaga ni Saul iti dayta nga aldaw, gapu ta impagarupna, “Adda napasamak kenkuana. Saan isuna a nadalus; sigurado saan isuna a nadalus.”
27 Sutradan iza mladog mjeseca, drugi dan u mjesecu, opet Davidovo mjesto osta prazno, i Šaul upita svoga sina Jonatana: “Zašto Jišajev sin nije došao na objed ni jučer ni danas?”
Ngem iti maikadua nga aldaw, ti aldaw kalpasan ti baro a bulan, awan ti nakatugaw iti tugaw ni David. Kinuna ni Saul kenni Jonatan nga anakna, “Apay a saan nga immay ti anak ni Jesse iti pannangan, uray idi kalman ken ita nga aldaw?”
28 A Jonatan odgovori Šaulu: “David me uporno molio da ga pustim da ide u Betlehem.
Simmungbat ni Jonatan kenni Saul, “Nagpakada kaniak ni David a mapan isuna idiay Betlehem.
29 Rekao mi je: 'Pusti me da idem jer slavimo obiteljsku žrtvu u mom gradu i moja su me braća pozvala da dođem. Ako sam, dakle, stekao tvoju naklonost, daj mi dopust da pohodim svoju braću.' Eto, zato ga nema kod kraljeva stola.”
Kinunana, 'Pangngaasim ta palubosannak. Adda ngamin panagidaton nga aramiden ti pamiliami idiay siudad, ket imbilin ti kabsatko a lalaki nga addaak koma sadiay. Ita, no nasayaatak iti imatangmo, palubosannak koma a mapanko kitaen dagiti kakabsatko a lallaki.' Daytoy ti makagapu a saan isuna nga immay iti lamisaan ti ari.”
30 Tada Šaul planu gnjevom na Jonatana i reče mu: “Izrode i propalico! Misliš da ne znam da si u savezu s Jišajevim sinom, na sramotu svoju i na sramotu majčinu krilu!
Ket simged ti pungtot ni Saul kenni Jonatan, ket kinunana kenkuana, “Sika nga anak ti dakes ken managsukir a babai! Ti kunam kadi ket saanko nga ammo a pinilim ti anak ni Jesse a pakaibabainam, ken pakaibabainan ti inam a nangipasngay kenka?
31 Jer dokle god bude živ na zemlji Jišajev sin, nećeš biti siguran ni ti ni tvoje kraljevstvo. Zato sad pošalji po njega i dovedi ga k meni jer je osuđen na smrt.”
Ta agingga a sibibiag ti anak ni Jesse iti rabaw ti daga, sika man wenno ti pagariam ket saanto a maisaad. Ita ngarud, ibaon ken iyegmo isuna kaniak, ta masapul a matay isuna.”
32 A Jonatan odvrati svome ocu Šaulu i reče mu: “Zašto on mora umrijeti? Što je učinio?”
Simmungbat ni Jonatan kenni Saul nga amana, “Ania ti makagapu a nasken a mapapatay isuna! Ania ti naaramidna?”
33 Tada Šaul izmetnu koplje na sina da ga probode. Jonatan vidje da je njegov otac odlučio da ubije Davida.
Ket ginayang ni Saul ni Jonatan tapno patayenna isuna. Isu nga ammon ni Jonatan a kayat unay ti amana a patayen ni David.
34 Jonatan ustade od stola sav jarostan i nije jeo ništa toga drugog dana u mjesecu jer se zabrinuo za Davida što ga je njegov otac pogrdio.
Makapungtot unay a timmakder ni Jonatan iti lamisaan ket saan a nangnangan iti maikadua nga aldaw ti bulan, ta nakaro ti panagladingitna para kenni David, gapu ta imbabain isuna ti amana.
35 Sutradan ujutro izađe Jonatan u polje prema dogovoru s Davidom; s njim je išao mlad momak.
Iti kabigatanna, napan ni Jonatan iti away a nagtulaganda kenni David, ket adda maysa nga agtutubo a lalaki a kaduana.
36 I on reče svome momku: “Ti ćeš otrčati i naći strijele koje ću sada izmetnuti.” I momak otrča, a Jonatan odape strijelu tako da je preletjela preko njega.
Kinunana iti agtutubona a lalaki, “Tumarayka ket birokem dagiti pana nga ipanak.” Ket bayat nga agtartaray ti agtutubo a lalaki, nangipana isuna iti maysa a pana iti labesna.
37 Kad je momak došao do mjesta gdje je bila strijela koju je izbacio Jonatan, viknu Jonatan za momkom: “Nije li strijela onamo dalje od tebe?”
Idi nakadanon ti agtutubo a lalaki iti disso a nagdissoan ti pana nga impana ni Jonatan, pinukkawan ni Jonatan ti agtutubo a lalaki a kunana, “Saan kadi nga adda ti pana iti labesmo?”
38 Još Jonatan viknu za momkom: “Brže! Požuri se! Ne stoj!” Jonatanov momak diže strijelu i donese je svome gospodaru.
Ket pinukkawan ni Jonatan ti agtutubo a lalaki, “Darasem! Saanka nga agbayag!” Inurnong ngarud ti lalaki nga agtutubo ni Jonatan dagiti pana ket immay iti ayan ti amona.
39 Momak nije ništa opazio, samo su Jonatan i David znali o čemu se radi.
Ngem awan ammo ti agtutubo a lalaki. Da laeng Jonatan ken David ti makaammo iti dayta a banag.
40 Nato Jonatan preda oružje momku i reče mu: “Idi i odnesi to u grad!”
Inted ni Jonatan dagiti igamna iti agtutubona a lalaki ket kinunana kenkuana, “Mapankan, ipanmo dagitoy iti siudad.”
41 Kad je momak otišao, David iziđe iza humka, pade ničice na zemlju i pokloni se tri puta. Potom se izljubiše i plakahu zajedno dok se nisu isplakali.
Apaman a nakapanaw ti agtutubo a lalaki, timmakder ni David manipud iti abagatan a paset, nagpakleb iti daga, ket namitlo a daras a nagpakleb isuna iti daga. Naginnagekda iti maysa ken maysa ken nagsinnangitda, ngem nakarkaro ti panagsangsangit ni David.
42 Zatim Jonatan reče Davidu: “Idi u miru! Što smo se obojica zakleli Jahvinim imenom, neka Jahve bude svjedok između mene i tebe, između moga potomstva i tvoga potomstva dovijeka!” Nato David usta i ode, a Jonatan se vrati u grad.
Kinuna ni Jonatan kenni David, “Mapanka a natalna, gapu ta nagkinnarita iti nagan ni Yahweh a kinunata, 'Adda koma ni Yahweh iti agnanayon iti nagbaetanta ken iti nagbaetan dagiti kaputotak ken kaputotam.” Ket timmakder ni David sa pimmanaw, ket nagsubli ni Jonatan iti siudad.
