1 Kraljevima 13
1 A neki čovjek Božji dođe na riječ Jahvinu iz Judeje u Betel kada Jeroboam stajaše pred žrtvenikom da prinese kad.
Angbawnhaih sak hanah Jeroboam hmaicam pongah angdoet naah, Angraeng ih lok baktih toengah, Sithaw kami maeto loe Judah prae hoiah Bethel ah angzoh.
2 I po Jahvinoj zapovijedi povika onaj prema žrtveniku: “Žrtveniče, žrtveniče! Ovako veli Jahve: 'Evo će se roditi u kući Davidovoj sin po imenu Jošija. On će na tebi žrtvovati svećenike uzvišica, te koji na tebi prinose kad, i on će na tebi spaliti ljudske kosti!'”
To kami loe Angraeng ih lok baktih toengah, Aw hmaicam, hmaicam; Angraeng mah hae tiah thuih; Khenah, Josiah tiah ahmin kaom, caa nongpa maeto David imthung takoh ah tapen tih; anih mah na nuiah hmuihoih thlaek hmuensang ih qaimanawk to angbawnhaih ah paek ueloe, na nuiah kami ahuhnawk to hmai hoiah thlaek tih, tiah a naa.
3 U isto im vrijeme dade znak: “Ovo je znak da je Jahve govorio: gle, žrtvenik će se raspuknuti i prosut će se pepeo što je na njemu.”
To na niah Sithaw kami mah angmathaih to paek, Hae loe Angraeng mah thuih ih angmathaih ah oh, Khenah, hmaicam to koi phom ueloe, a nui ih maiphunawk to takhoek boih tih, tiah a naa.
4 Kada je kralj čuo što je čovjek Božji rekao protiv žrtvenika u Betelu, pruži ruku odande od žrtvenika i reče: “Uhvatite ga!” Ali se osušila ruka koju je ispružio prema čovjeku i nije je mogao vratiti k sebi.
Bethel vangpui ih hmaicam taeng hoi Sithaw kami hanghaih lok to Jeroboam siangpahrang mah thaih naah, hmaicam hoiah ban payangh moe, Anih to naeh oh; tiah a naa. Toe anih mah payangh ih ban to duek pae moe, a zuk let thai ai boeh.
5 Žrtvenik se raspuknuo i pepeo se prosuo sa žrtvenika, prema znaku što ga je dao čovjek Božji po naredbi Jahvinoj.
Angraeng ih lok rang hoiah Sithaw kami mah paek ih angmathaih baktih toengah, hmaicam to koih phom moe, maiphunawk doeh anghaeh phang.
6 Kralj progovori i reče čovjeku Božjem: “Umilostivi Jahvu, Boga svoga, da bih mogao vratiti ruku k sebi.” Božji čovjek umilostivi Jahvu i ruka se kraljeva vrati k njemu i bila je kao prije.
To naah siangpahrang mah Sithaw kami khaeah, Ka ban hae hoih let thai hanah, na Angraeng Sithaw khaeah tahmenhnikhaih lawk na thui paeh, tiah a naa. To pongah Angraeng ih kami mah Angraeng khaeah tahmenhaih hnik pae let; to naah siangpahrang ih ban to hoih pae, hmaloe ih baktiah oh let.
7 Kralj onda reče čovjeku Božjem: “Hodi sa mnom kući da se okrijepiš. I dat ću ti dar.”
Siangpahrang mah Sithaw kami khaeah, Kai hoi nawnto im ah angzo ah loe, caaknaek koi hmuen maeto caa raeh, tangqum kang paek han, tiah a naa.
8 Ali čovjek Božji odgovori kralju: “Da mi dadeš polovinu svoje kuće, ne bih pošao s tobom. Ni jeo ni pio ne bih na ovom mjestu,
Toe Sithaw kami mah siangpahrang khaeah, Na im ahap nang paek langlacadoeh, nang khaeah kang zo mak ai; hae ah buh ka caa mak ai, tui doeh ka nae mak ai;
9 jer mi je ovako zapovjeđeno riječju Jahvinom: 'Ne jedi kruha i ne pij vode, niti se vraćaj istim putem kojim si došao.'”
Angraeng ih lok mah, Buh na caa mak ai, tui doeh na nae mak ai ueloe, nang zohhaih loklam hoiah doeh nam laem let mak ai, tiah thuih, tiah siangpahrang khaeah a thuih pae.
10 I otišao je drugim putem, nije se vraćao putem kojim je došao u Betel.
To pongah anih loe loklam kalah bang hoiah caeh, angzohhaih loklam Bethel hoiah amlaem let ai.
11 A u Betelu živio star prorok. Došli njemu njegovi sinovi te mu pripovjedili sve što je onoga dana učinio čovjek Božji u Betelu; i riječi što ih je onaj kazao kralju pripovjediše sinovi ocu.
Bethel ah tahmaa mitong maeto oh; tahmaa ih caanawk loe to na niah Sithaw kami mah sak ih hmuennawk hoi siangpahrang khaeah thuih pae ih loknawk to, ampa khaeah thuih pae o boih.
12 A on ih upita: “Kojim je putem otišao?” Sinovi pokazaše put kojim je otišao čovjek Božji što bijaše došao iz Judeje.
To naah ampa mah a caanawk khaeah, Anih loe naa bang ih loklam ah maw caeh? tiah a naa; Judah prae hoiah angzo Sithaw kami amlaemhaih loklam to a hnuk o pongah, a caanawk mah ampa khaeah thuih pae o.
13 Prorok će nato sinovima: “Osamarite mi magarca!” I osamariše mu magarca, a on uzjaha.
To pongah anih mah a caanawk khaeah, Laa hrang na paek oh, tiah a naa. To pongah a caanawk mah anih hanah Laa hrang to paek o moe, angthueng o sak,
14 Krenuo je za čovjekom Božjim i našao ga gdje sjedi pod hrastom; i upita ga: “Jesi li ti čovjek Božji koji je došao iz Judeje?” A on mu odgovori: “Jesam.”
Sithaw kami hnukah a caeh, oak thing tahlip ah kanghnu anih to hnuk naah, anih khaeah, Nang loe Judah prae hoiah angzo Sithaw ih kami maw? tiah a naa. Anih mah, Ue, tiah pathim pae.
15 Prorok mu reče: “Hodi sa mnom mome domu da štogod pojedeš.”
To naah tahmaaa mah anih khaeah, Ka hnukah im ah angzoh loe, caeknaek koi hmuen maeto caa raeh, tiah a naa.
16 Ali on odgovori: “Ne smijem se vratiti s tobom, niti smijem jesti kruha ni piti vode na ovome mjestu,
Sithaw kami mah, Na hnukah angzoh hanah kam laem let mak ai, takaw doeh ka caa mak ai ueloe, hae ah tui doeh ka nae mak ai.
17 jer mi je Jahvinom riječju naređeno ovo: 'Ne jedi ondje kruha, ne pij vode, niti se vraćaj putem kojim si onamo pošao'.”
Angraeng ih lok mah, To ah takaw na caa mak ai, tui doeh na nae mak ai ueloe, na caehhaih loklam hoiah doeh nam laem let mak ai, tiah ang thuih, tiah a naa.
18 Nato će mu onaj: “I ja sam prorok kao i ti, i anđeo mi je riječju Jahvinom rekao: 'Povedi ga sa sobom kući da jede kruha i pije vode.'” Slagao mu je.
Tahmaaa mitong mah, Kai doeh nang baktih tahmaaa maeto toeng ni, Angraeng ih lok baktih toengah van kaminawk mah kai khaeah, To kami to nangmah im ah amlaemsak let ah, takaw to caa nasoe loe, tui doeh nae nasoe, tiah ang thuih, tiah a naa. Toe anih mah amsawnlok ni a thuih pae.
19 Božji čovjek vrati se s njim, u njegovoj je kući jeo kruha i pio vode.
To pongah Sithaw kami loe anih hnukah amlaem let moe, anih im ah caak pacoengah, tui doeh a naek.
20 Dok su sjedili za stolom, dođe riječ Jahvina proroku koji ga je natrag doveo
Caboi pongah anghnut hoi li naah, anih amlaem let haih tahmaa mitong khaeah Angraeng ih lok to angzoh;
21 i povika on čovjeku Božjem koji je došao iz Judeje: “Ovako veli Jahve: zato što nisi poslušao zapovijedi Jahvine i nisi držao naredbe koju ti je dao Jahve, Bog tvoj,
anih mah Judah prae hoi angzo Sithaw kami khaeah, Angraeng mah hae tiah thuih; Angraeng ih lok to na aek moe, na Angraeng Sithaw mah ang paek ih lok to na pazui ai,
22 nego si se vratio, jeo kruha i pio vode na mjestu gdje sam ti rekao da ne jedeš kruha i ne piješ vode, zato tijelo tvoje neće leći u grob otaca tvojih.”
nam laem let moe, Angraeng mah caak moe, naek han om ai, tiah thuih ih ahmuen ah takaw na caak moe, tui na naek pongah, na qok to nam panawk ih taprong ah aphum o mak ai, tiah a thuih pae.
23 Pošto se onaj koga bijaše doveo najeo kruha i napio vode, osedla mu magarca.
Kamlaem let Sithaw kami loe buhcaak moe, tuinaek pacoengah, amlaem let han kathui tahmaa mitong mah Judah ih tahmaa hanah hrang to paek.
24 I ode onaj. A na putu ga zaskoči lav i usmrti ga. I tako je mrtvo tijelo ležalo ispruženo na putu, magarac stajao kraj njega, a i lav stajaše kraj tijela.
Loklam ah anih to kaipui mah hmaang moe, kaek maat; a qok to loklam ah suek sut, hrang hoi kaipui loe a taengah angdoet hoi.
25 Ljudi prolazeći vidješe mrtvo tijelo ispruženo na putu i lava gdje stoji kraj njega; i odoše i javiše to u gradu gdje je živio stari prorok.
To ah caeh kaminawk mah vah sut ih, kadueh qok taengah kangdoe kaipui to a hnuk o naah, caeh o moe, vangpui thung kaom, tahmaa mitong khaeah thuih pae o.
26 Kad je to čuo prorok koji bijaše onoga vratio s puta, reče: “To je čovjek Božji koji se usprotivio riječi Jahvinoj! I Jahve ga je predao lavu, koji ga je napao i ubio, prema riječi koju je Jahve rekao.”
Loklam hoi Sithaw kami amlaem haih let, tahmaa mitong mah to lok to thaih naah, anih loe Angraeng ih lok aek kami ni, Angraeng mah anih to kaipui khaeah paek, Angraeng mah thuih ih lok baktih toengah, anih loe kaipui mah kaek moe, hum boeh, tiah a thuih.
27 I reče svojim sinovima: “Osamarite mi magarca!” I oni mu ga osamariše.
Tahmaa mah a caanawk khaeah, Laa hrang to hnik, to pongah nihcae mah laa hrang to angthueng o sak.
28 Ode on i nađe mrtvo tijelo bačeno na putu i magarca i lava gdje stoje pokraj tijela: lav nije požderao tijelo niti je rastrgao magarca.
A caeh naah loklam ah vah sut ih qok to hnuk; hrang hoi kaipui loe a taengah angdoet hoi; kaipui mah kami qok to caa ai, Laa hrang doeh kaek ai.
29 Tada prorok podiže mrtvo tijelo čovjeka Božjeg i prebaci ga na magarca; i vrati se u grad gdje je živio da mrtvoga ožali i pokopa.
Tahmaa mah Sithaw kami ih qok to lak moe, hrang nuiah thuengh pacoengah, angmah avang ah amlaem haih let; anih to qah haih moe, taprong ah aphum.
30 Položio je mrtvo tijelo u svoju grobnicu i jecao je nad njim: “Jao, brate moj!”
Sithaw kami ih qok to angmah ih taprong ah aphum pacoengah, Aw, kam nawk, tiah a qah haih.
31 A kad ga je pokopao, reče svojim sinovima: “Poslije moje smrti sahranite me u istu grobnicu gdje je pokopan čovjek Božji; stavite moje kosti kraj njegovih.
Anih to aphum pacoengah a caanawk khaeah, Ka duek naah, Sithaw kaminawk aphumhaih taprong ah na phum oh loe, anih ih ahuh taengah ka huh hae suem oh;
32 Jer će se sigurno ispuniti riječ koju je po zapovijedi Jahvinoj objavio protiv žrtvenika u Betelu i protiv svih svetišta na uzvišicama u gradovima Samarije.”
Bethel vangpui ih hmaicam hoi Samaria vangpui hmuensang ah kaom im kawng loe, Sithaw mah thuih ih lok baktih toengah akoep tih, tiah a naa.
33 Ni poslije ovoga događaja ne obrati se Jeroboam za svoga zlog puta, nego je i dalje priproste ljude postavljao za svećenike na uzvišicama: tko je želio, davao mu je darove da postane svećenik uzvišica.
To tiah oh pacoeng naah doeh Jeroboam loe a sak ih kahoih ai loklam hoiah amkhrai ai, kami rumramnawk to hmuensang ih qaima ah a suek let; qaima toksak han koeh kaminawk boih to hmuensang ah qaima toksakhaih to a paek.
34 Takvim je postupkom padala u grijeh kuća Jeroboamova, rušila se i nestajala s lica zemlje.
Hae hmuen loe Jeroboam imthung takoh zaehaih ah oh moe, to tiah sak pongah Jeroboam ih acaeng to long pum hoi tahmaat boih hanah zaehaih ah angcoengsak.
