1 Kraljevima 11
1 Kralj je Salomon - uz kćer faraonovu - volio mnoge žene tuđinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje,
Solomon manghai loh Pharaoh canu phoeiah khaw Moab, Ammoni, Edom, Sidoni, Khitti neh kholong tom kah huta te a lungnah.
2 od svih naroda za koje je Jahve rekao Izraelcima: “Nećete odlaziti k njima i oni neće dolaziti k vama; oni će zacijelo okrenuti vaša srca svojim bogovima.” Njima se priklonio Salomon svojom ljubavlju.
Namtom rhoek lamkah te tah BOEIPA loh Israel ca rhoek taengah, “Amih te paan uh boel lamtah amih khaw nangmih taengah ha kun boel saeh. Na thinko te amih kah pathen hnukah buung uh ve,” a ti lalah Solomon loh amih taengah lungnah neh kaibaeng.
3 Imao je sedam stotina kneževskih žena i tri stotine inoča. Njegove su žene zavodile njegovo srce.
Anih taengah a yuu la boeinu ya rhih neh yula ya thum om tih a yuu rhoek loh anih kah lungbuei te a buung sak.
4 I kada je Salomon ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Jahvi kao što je pripadalo srce njegova oca Davida.
Solomon te a patong tue a pha vaengah tah a thinko te a yuu rhoek loh pathen tloe rhoek taengla a buung sak coeng dongah a thinko loh a napa David kah thinko bangla a Pathen Yahweh taengah rhuemtuet la om pawh.
5 Salomon je išao za Aštartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca.
Solomon te Sidoni kah pathen Ashtoreth hnuk neh Ammoni kah sarhingkoi Milkom hnukah cet.
6 Činio je ono što ne bijaše pravo u očima Jahvinim i nije se sasvim pokoravao Jahvi kao što se pokoravao njegov otac David.
Solomon loh BOEIPA mikhmuh ah boethae a saii dongah a napa David bangla BOEIPA hnuk kae pawh.
7 Tako sagradi Salomon uzvišicu Kemošu, sramoti Moaba, na gori istočno od Jeruzalema, i Milkomu, sramoti Amonaca.
Solomon loh Jerusalem imdan kah tlang ah Moab kah sarhingkoi Khemosh ham neh Ammon koca rhoek kah sarhingkoi Molek ham te hmuensang a thoh pah.
8 To učini za sve svoje žene tuđinke, koje su prinosile kad i žrtve svojim bogovima.
Te tlam te kholong nu a yuu rhoek boeih ham khaw a saii pah dongah amamih kah pathen rhoek taengah phum uh tih nawn uh.
9 Jahve se razgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio
A taengah voei nit a phoe lalah Israel Pathen Yahweh taeng lamloh a thinko a maelh dongah BOEIPA he Solomon taengah a thintoek.
10 i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi.
Pathen tloe rhoek taengah pongpa pawt ham he ol he a taengah a uen lalah BOEIPA kah a uen te ngaithuen pawh.
11 Tada Jahve reče Salomonu: “Kada je tako s tobom te ne držiš moga Saveza i naredaba koje sam ti dao, ja ću sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo i dat ću ga jednom od tvojih slugu.
Te dongah BOEIPA Solomon te, “Na taengah he he a om vanbangla, nang taengah kang uen ka paipi neh ka khosing khaw na ngaithuen moenih. Ram he nang dong lamloh ka phen rhoe ka phen vetih na sal taengah ka paek ni.
12 Ali neću to učiniti za tvoga života, zbog oca tvojega Davida; uzet ću ga iz ruke tvoga sina.
Tedae na pa David kongah namah tue ah ka saii pawt vetih na capa kut lamlong tah ka phen ni.
13 Ipak neću od njega uzeti svega kraljevstva: ostavit ću jedno pleme tvome sinu, zbog sluge mojega Davida, zbog Jeruzalema koji izabrah.”
Tedae ram pum he ka phen mahpawh. Ka sal David ham neh ka coelh Jerusalem ham na capa taengah koca pakhat ka paek ni,” a ti nah.
14 Tada diže Jahve protivnika Salomonu: Edomca Hadada, iz kraljevske kuće Edomaca.
Te phoeiah BOEIPA loh Solomon taengah Satan la Edom kah manghai tiingan lamloh Edom Hadad te a tlung sak.
15 Jer kada je David tukao Edomce i kad je Joab, vojskovođa, otišao da pokopa ubijene i dao pogubiti sve muškarce u Edomu -
David he Edom taengah om tih rhok up hamla caempuei mangpa Joab a caeh vaengah Edom ah tongpa te boeih a ngawn.
16 Joab i sav Izrael ostadoše ondje šest mjeseci dok nisu istrijebili sve muškarce u Edomu -
Edom ah tongpa boeih a ngawn hil Joab neh Israel pum boeih hla rhuk pahoi om uh.
17 Hadad je utekao u Egipat s Edomcima koji bijahu u službi njegova oca. Hadad je bio tada mladi dječak.
Tedae Hadad amah neh a taengkah a napa sal rhoek lamkah Edom hlang rhoek tah yong uh tih Egypt la pawk uh. Te vaengah Hadad tah camoe ca pueng.
18 Otišli su iz Midjana i stigli u Paran. Poveli su sa sobom ljude iz Parana i otišli u Egipat pred faraona, kralja Egipta, koji mu dade kuću, odredi mu hranu i dodijeli zemlje.
Midian lamloh thoo uh tih Paran la pawk uh. Te vaengah a taengkah hlang rhoek te Paran lamloh a khuen uh tih Egypt kah Egypt manghai Pharaoh taengah cet uh. Te dongah anih te im a paek, amah lamloh buh a paek tih khohmuen khaw anih a paek.
19 Hadad je stekao veliku milost u faraona, koji mu dade sestru svoje žene, sestru velike kneginje Tafnese.
Hadad te Pharaoh mik ah mikdaithen la muep a hmuh. Te dongah anih te yuu la amah yuu mana, manghainu Tahpenes mana te a paek.
20 Sestra Tafnesina rodi mu sina Genubata, koga Tafnesa odgoji u kraljevskoj palači, i Genubat je ostao u palači među faraonovom djecom.
Tahpenes mana loh anih ham te a capa Genubath a sak pah. Tedae Tahpenes loh Pharaoh im khui ah a khut pah dongah Genubath khaw Pharaoh im kah Pharaoh ca rhoek lakli ah om.
21 Kada je Hadad doznao u Egiptu da je David počinuo kod svojih otaca i da je vojskovođa Joab umro, reče faraonu: “Dopusti mi da odem u svoju zemlju!”
David tea napa rhoek neh khoem uh coeng tih caempuei mangpa Joab a duek te Hadad loh Egypt ah a yaak. Te dongah Hadad loh Pharaoh taengah, “Kai n'tueih mai lamtah kamah khohmuen la ka mael pawn eh,” a ti nah.
22 Faraon mu reče: “Što ti nedostaje u mene te želiš poći u svoju zemlju?” A on mu odgovori: “Ništa, ali me pusti da odem!” [25b] To je bilo zlo što ga je učinio Hadad: mrzio je Izraela i vladao je Edomom.
Te vaengah Pharaoh loh anih te, “Kai taengah balae na nai bal pueng tih namah khohmuen la caeh ham na ngaih he?” a ti nah. Tedae, “Vawt pawt dae kai he nan tueih rhoe nan tueih mai mako,” a ti nah.
23 Bog je protiv Salomona podigao protivnika mu Rezona, sina Elijadova, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja sopskoga;
Pathen loh Solomon taengah a boei Zobah manghai Hadadezer taeng lamloh aka yong Eliada capa Rezon te khingkhoekkung la a tlung sak.
24 Rezon je skupio ljude oko sebe i postao im četovođa kada ih David ubijaše. Rezon zauze Damask, ondje se nastani i zavlada Damaskom.
Te vaengah a taengah hlang a coi tih caem mangpa la om. David loh amih te a ngawn ham vaengah tah Damasku la cet tih a khuiah kho a sak uh dongah Damasku ah manghai uh.
25 [25a] On je bio protivnik Izraelov za života Salomonova.
Hadad he a boethae hman ah Solomon tue khuiah tah Israel taengah khingkhoekkung la tlung. Israel taengah a mueipuel doela Aram ah manghai.
26 Jeroboam bijaše sin Efraćanina Nebata, iz Sareda, a majka mu bijaše udovica imenom Serva. On je bio u službi Salomonovoj i podigao je ruku protiv kralja.
Solomon kah sal, Zeredah lamkah Ephraim Nebat capa Jeroboam, a manu ming nuhmai nu Zeruah, long khaw manghai te kut a thueng thil.
27 Evo razloga njegove pobune. Salomon je gradio Milo da zatrpa kosinu u gradu Davida, oca svoga.
A napa David khopuei kah a puut te a bing neh vaikhap a sak dongkah ol ah ni manghai Solomon te kut a thueng thil.
28 Taj Jeroboam bijaše valjan čovjek; Salomon opazi kako se mladi čovjek prihvaća posla i postavi ga nad svom rabotom kuće Josipove.
Jeroboam tah a hlang khaw tatthai hlangrhalh la om. Te dongah Solomon te camoe kah bitat a saii te a hmuh vaengah Joseph im kah hnorhih boeih te anih a soep sak.
29 Tada se dogodi te Jeroboam ode iz Jeruzalema, i na putu ga susrete prorok Ahija iz Šila, ogrnut novim plaštem; bijahu sami njih dvojica u polju.
A tue a pha vaengah Jeroboam te Jerusalem lamloh a caeh hatah tonghma Shiloh Ahijah loh longpueng ah a mah. Te vaengah himbai thai neh yol uh tih amih rhoi bueng te lohma ah om rhoi.
30 Ahija uze novi plašt koji je imao na sebi i razdrije ga na dvanaest komada.
Ahijah loh a pum dongkah himbai thai te a tuuk tih a hnipen hlai nit la a phen.
31 I reče Jeroboamu: “Uzmi sebi deset komada, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Evo ću istrgnuti kraljevstvo iz ruke Salomonove i dat ću tebi deset plemena.
Te phoeiah Jeroboam te, “Hnipen parha he namah ham khuen laeh. Israel Pathen BOEIPA loh he ni a thui. Ram he Solomon kut lamloh ka phen tih nang taengah koca parha kam paek.
32 On će imati jedno pleme, zbog sluge mojega Davida i Jeruzalema, grada koji sam izabrao između svih plemena Izraelovih.
Tedae ka sal David kong neh Israel koca boeih lamloh ka coelh Jerusalem khopuei kongah anih ham koca pakhat om ni.
33 To je zato što me ostavio i poklonio se Aštarti, boginji Sidonaca, Kemošu, bogu moapskom, i Milkomu, bogu Amonaca, i ne hodi više mojim putovima; ne čini što je pravo u mojim očima, niti izvršava moje zakone i naredbe kao što je činio njegov otac David.
Kai n'toeng uh tih Sidoni pathen Ashtoreth taengah, Moab pathen Khemosh taengah, Ammon ca rhoek kah pathen Milkom taengah bakop uh. A napa David bangla ka khosing, ka laitloeknah neh ka mik ah thuem saii ham khaw ka longpuei ah pongpa uh pawh.
34 Ali mu neću iz ruke uzeti sve kraljevstvo, jer sam ga postavio knezom za sveg njegova života, zbog sluge svoga Davida, koga sam izabrao i koji je držao moje zapovijedi i moje zakone.
Tedae ram pum he anih kut lamloh ka bong mahpawh. Ka olpaek neh ka khosing a ngaithuen dongah amah ka coelh ka sal David kongah a hingnah tue khuiah khoboei la anih ka khueh pueng.
35 Ali ću uzeti kraljevstvo iz ruke njegova sina i tebi ću ga dati, to jest deset plemena.
A capa kut lamlong tah ram he ka loh vetih nang taengah koca parha kam paek ni.
36 A njegovu ću sinu ostaviti jedno pleme da moj sluga David ima uvijek svjetiljku preda mnom u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao sebi da u njemu stoluje Ime moje.
Te dongah a capa te koca pakhat ka paek ni. Te daengah ni Jerusalem khopuei kah ka mikhmuh ah hnin takuem ka sal David kah hmaithoi a om eh. Te tah kamah ham ka ming pahoi khueh ham ka coelh.
37 Tebe ću uzeti da kraljuješ nad svim što budeš želio i da budeš kralj nad Izraelom.
Nang te kan loh vaengah na hinglu kah a sahnaih boeih soah na manghai vetih Israel soah manghai la na om ni.
38 Ako budeš poslušao sve što ti zapovjedim i stupao budeš putovima mojim te činio što je pravedno u očima mojim držeći moje zakone i zapovijedi moje, kako je to činio moj sluga David, tada ću ja biti s tobom i sagradit ću ti trajan dom, kao što sam sagradio Davidu, i dat ću ti Izraela.
Nang kang uen boeih te na hnatun tih ka longpuei ah na pongpa atah, ka sal David loh a saii bangla ka khosing neh ka olpaek ngaithuen ham ka mikhmuh ah a thuem mah saii. Te daengah ni nang taengah ka om vetih David ham ka thoh pah bangla uepom imkhui te nang ham kan thoh eh. Te vaengah Israel te nang taengah kam paek ni.
39 Ponizit ću potomke Davidove; ali ne zauvijek.'”
He dongah he David tiingan te ka phaep ni. Tedae hnin takuem moenih,” a ti nah.
40 Salomon je zato tražio da ubije Jeroboama, ali on pobježe u Egipat k Šišaku i ostade u Egiptu do smrti Salomonove.
Solomon loh Jeroboam te duek sak ham a mae dae Jeroboam te thoo tih Egypt kah Egypt manghai Shishak taengla yong. Te dongah Solomon a dueknah rhi hil Egypt ah om.
41 Ostala povijest Salomonova, sve što je učinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove?
Solomon kah a ol coih khaw, a saii boeih neh a cueihnah khaw, amih loh Solomon kah olka cabu ah daek uh pawt nim?
42 A kraljevaše Salomon u Jeruzalemu nad svim Izraelom četrdeset godina.
Jerusalem kah Israel boeih soah Solomon kah a manghai tue te kum sawmli lo.
43 Onda počinu Salomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovu gradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega.
Solomon te a napa rhoek taengla khoem uh tih a napa David khopuei ah a up phoeiah tah anih yueng la a capa Rehoboam tloep manghai.
