1 Kraljevima 1
1 Kralj David bijaše ostario i odmakao u godinama; premda su ga pokrivali mnogim pokrivačima, nije se mogao ugrijati.
Manghai David tah a kum khaw patong la om coeng tih himbai neh a khuk uh akhaw anih ham bae voel pawh.
2 Tada mu rekoše njegove sluge: “Trebalo bi potražiti za gospodara mladu djevojku koja bi dvorila kralja i služila mu: kad bude spavala na njegovu krilu, to će ugrijati kralja gospodara.”
Te dongah anih te a sal rhoek loh, “Mamih kah boei manghai ham hula, oila pakhat tlap uh mai saeh. Te vaengah manghai mikhmuh ah mop uh saeh lamtah anih ham hmaiben la om saeh. Te daengah ni na rhang dongah yalh vetih ka boei manghai ham a bae pa eh,” a ti uh.
3 Potražiše, dakle, lijepu djevojku po svoj zemlji izraelskoj; i nađoše Abišagu Šunamku te je dovedoše kralju.
Te phoeiah hula sakthen te Israel khorhi khui boeih ah a tlap uh. Te vaengah Shunam nu Abishag te a hmuh uh tih anih te manghai taengla a khuen uh.
4 Djevojka je bila izvanredno lijepa; njegovala je kralja i služila mu, ali je on ne upozna.
Te hula tah bahoeng a sakthen tih manghai ham hmaiben la om tih manghai te a khut. Tedae manghai loh anih te a hmaiben moenih.
5 Uto se Adonija, sin Hagitin, pooholi i pomisli: “Ja ću biti kralj!” Zato nabavi sebi kola i konjanika i pedeset ljudi koji su išli pred njim.
Te vaengah Haggith capa Adonijah te phuel uh tih, “Kai ka manghai pawn ni,” a ti. Te dongah amah hamla leng neh marhang caem neh a hmaiah aka yong la hlang sawmnga te a hmoel.
6 Njegov ga otac za svoga života nikad nije ukorio niti ga kad upitao: “Zašto tako činiš?” Bio je, osim toga, stasit i lijep, a mati ga rodila poslije Abšaloma.
Tedae a napa kah a tue vaengah, “Balae tih te tlam te na saii,” a ti nah dawk neh anih te a noih moenih. Anih khaw a suisak bahoeng then tih Absalom hnukah a sak.
7 On se dogovarao s Joabom, sinom Sarvijinim, i sa svećenikom Ebjatarom, pa se obojica priključiše Adoniji.
Zeruiah capa Joab nen khaw, khosoih Abiathar nen khaw ol a khueh coeng dongah Adonijah te a bom rhoi.
8 Ali svećenik Sadok i Jojadin sin Benaja, prorok Natan, Šimej i Rei i junaci Davidovi ne pristadoše uz Adoniju.
Tedae khosoih Zadok, Jehoiada capa Benaiah, tonghma Nathan, Shimei, Rei neh David taengkah hlangrhalh rhoek long tah Adonijah taengah om uh pawh.
9 Jednom nakla Adonija ovaca, volova i tovljene teladi za žrtvu kod Zoheledskog kamena, blizu izvora Rogela, te pozva svu svoju braću, sinove kraljeve, i sve Judejce u kraljevoj službi;
Adonijah loh boiva neh saelhung a puetsuet te Enrogel kah, a kaep ah a ngawn. Te vaengah manghai koca khuikah a manuca boeih neh manghai kah sal rhoek, Judah hlang boeih te a khue.
10 ali ne pozva proroka Natana, ni Benaje, ni ostalih junaka, a ni svoga brata Salomona.
Tedae tonghma Nathan, Benaiah, a manuca Solomon neh a hlangrhalh rhoek, tah khue pawh.
11 Tada reče Natan Bat-Šebi, majci Salomonovoj: “Zar nisi čula da je Adonija, sin Hagitin, postao kraljem, a da David, naš gospodar, o tome i ne zna?
Te dongah Nathan loh Solomon manu Bathsheba te a voek tih, “Haggith capa Adonijah te manghai coeng tih mamih kah boeipa David loh a ming pawt te na yaak moenih a?
12 Dođi da te savjetujem kako bi mogla spasiti život svoj i svoga sina Salomona.
Te dongah halo lamtah cilsuep neh namah kang uen mai pawn eh. Namah kah hinglu khaw, na capa Solomon kah hinglu khaw hlawt laeh.
13 Hajde, otiđi kralju Davidu i reci mu: 'Zar se nisi ti, gospodaru moj kralju, zakleo svojoj službenici govoreći: Tvoj sin Salomon kraljevat će poslije mene, i on će sjediti na mome prijestolju! Kako sada Adonija posta kraljem?'
Halo lamtah manghai David te paan laeh. Te vaengah amah te, 'Ka boei manghai namah loh na salnu taengah ol na caeng tih: “Na capa Solomon tah kamah hnukah manghai vetih ka ngolkhoel dongah ngol ni” rhep na ti moenih a? Balae tih Adonijah vik a manghai?' ti nah.
14 I dok ti budeš ondje i razgovorala se s kraljem, doći ću ja za tobom i potvrditi tvoje riječi.”
Manghai ham na thui pah li vaengah namah hnukah tloep ka kun saeh lamtah nang ol te cawt kan duel eh?,” a ti nah.
15 Bat-Šeba ode kralju u odaje - a on je bio vrlo star i Abišaga Šunamka služila mu.
Te dongah Bathsheba loh manghai te imkhui la thaeng a paan. Te vaengah manghai tah bahoeng patong coeng tih Shunam nu Abishag tah manghai taengah a thohtat pah.
16 Pokloni mu se Bat-Šeba i pade ničice pred kraljem, a kralj upita: “Što želiš?”
Bathsheba te buluk tih manghai te a bawk vaengah tah manghai loh, “Nang te balae?” a ti nah.
17 Ona mu odgovori: “Gospodaru, ti si se zakleo službenici svojoj Jahvom, Bogom svojim: 'Tvoj sin Salomon kraljevat će poslije mene, on će sjesti na moje prijestolje.'
Te phoeiah anih te, “Ka boei namah long ni BOEIPA na Pathen te na toem na ngam. Na salnu taengah khaw, 'Na capa Solomon tah kamah hnukah manghai vetih ka ngolkhoel dongah ngol ni, ' na ti.
18 A sada je, evo, Adonija postao kraljem, a ti, kralju, gospodaru moj, ništa o tome i ne znaš!
Tedae Adonijah a manghai coeng ke ka boei manghai long khaw na ming moenih a?
19 Naklao je on mnogo volova, tovljene teladi i ovaca za žrtvu i pozvao je sve sinove kraljeve, svećenika Ebjatara i vojskovođu Joaba, ali slugu tvoga Salomona nije pozvao.
Vaito a puetsuet neh boiva muep a ngawn tih manghai koca boeih, khosoih Abiathar neh caempuei mangpa Joab te a khue. Tedae na sal Solomon tah a khue moenih.
20 U tebe su sada, gospodaru moj i kralju, uprte oči svega Izraela da mu ti objaviš tko će te naslijediti na tvome prijestolju, kralju, gospodaru moj.
Ka boei manghai nang, Israel pum kah a mik he nang pum dongla a hoi coeng. Amah yuengla ka boei manghai kah ngolkhoel dongah aka ngol ham te amih taengah thui pah laeh.
21 Inače, čim počine kralj, gospodar moj, kraj svojih otaca, ja i moj sin Salomon bit ćemo krivci.”
Ka boei manghai te a napa rhoek taengla a khoem uh vaengah tah kamah neh ka capa Solomon te hlangtholh la vik om ve,” a ti nah.
22 Dok je ona još govorila s kraljem, dođe prorok Natan.
Manghai taengah a thui li vaengah tonghma Nathan te pakcak ha pawk.
23 Javiše kralju: “Ovdje je prorok Natan.” On uđe kralju i pade ničice pred njim.
Te dongah manghai taengla puen uh tih, “Tonghma Nathan ke,” a ti na uh. Te daengah manghai kah mikhmuh la kun tih manghai taengah a maelhmai neh diklai la a bakop pah.
24 Natan reče: “Gospodaru moj i kralju, jesi li ti odredio: 'Adonija će kraljevati poslije mene i sjedit će na mome prijestolju?'
Te phoeiah Nathan loh, “Ka boei manghai namah loh, 'Adonijah tah kamah yueng la manghai vetih, anih ni ka ngolkhoel dongah aka ngol eh?,’ na ti tang a?
25 Jer evo danas je sišao i naklao volova, ugojene teladi i ovaca za žrtvu i pozvao je sve sinove kraljeve, vojskovođe i svećenika Ebjatara; eno ih gdje jedu i piju s njim i kliču: 'Živio kralj Adonija!'
Tihnin ah suntla mai tih vaito a puetsuet neh boiva khaw muep a ngawn. Manghai koca rhoek boeih neh caempuei mangpa khaw, khosoih Abiathar khaw a khue. Amih te amah neh a caak a ok uh tih, 'Manghai Adonijah tah hing pai saeh,” a ti uh ke.
26 Ali mene, tvoga slugu, svećenika Sadoka, a ni Benaju, sina Jojadina, ni tvoga slugu Salomona nije pozvao.
Tedae na sal kai kamah neh khosoih Zadok, Jehoiada capa Benaiah, na sal Solomon tah a khue moenih.
27 Zar se to dogodilo s voljom gospodara moga kralja, a da nisi obavijestio svoga vjernog sluge tko će biti nasljednik na prijestolju gospodara moga kralja?”
Tahae kah olka he ka boei manghai taeng lamkah ni a. phuet atah na sal khaw na ming sak van kolla. A hnukah ka boei manghai kah ngolkhoel dongah ulae aka ngol eh?” a ti nah.
28 Tada progovori David i reče: “Pozovite mi Bat-Šebu!” Ona dođe kralju i stupi preda nj.
Te phoeiah manghai David loh a doo tih, “Bathsheba te kamah taengla hang khue,” a ti nah. Te dongah manghai mikhmuh la ha moe tih manghai kah mikhmuh ah a pai pah.
29 Kralj se tada zakle: “Tako mi Jahve živoga koji me izbavio iz svih nevolja!
Te vaengah manghai loh a toemngam tih, “BOEIPA kah hingnah dongah citcai cungkuem lamloh ka hinglu a lat coeng.
30 Danas ću ti ispuniti kako sam ti se zakleo Jahvom, Bogom Izraelovim: tvoj će sin Salomon kraljevati poslije mene, on će sjediti na mome prijestolju!”
Israel Pathen BOEIPA rhang neh nang taengah rhep ka toemngam bangla, “Na capa Solomon tah kai hnukah manghai ni,” rhep ka ti. Te dongah anih ni kai yueng la ka ngolkhoel dongah a ngol eh. Te tlam ni tahae khohnin ah khaw ka saii eh?,” a ti nah.
31 Nato se nakloni Bat-Šeba licem do zemlje, pokloni se pred kraljem i reče: “Neka vječno živi gospodar moj kralj David!”
Te vaengah Bathsheba tah a maelhmai neh diklai la buluk tih manghai taengah a bakop pah. Te phoeiah, “Ka boei manghai David tah kumhal duela hing pai saeh,” a ti nah.
32 A kralj David reče: “Pozovite mi svećenika Sadoka, proroka Natana i Benaju, sina Jojadina.” I dođoše oni pred kralja,
Te phoeiah manghai David loh, “Khosoih Zadok, tonghma Nathan, Jehoiada capa Benaiah te kamah taengla hang khue lah,” a ti. Te dongah amih khaw manghai kah mikhmuh la ha pawk uh.
33 a on im reče: “Uzmite sluge svoga gospodara sa sobom, posadite moga sina Salomona na moju mazgu i odvedite ga do Gihona.
Te phoeiah manghai loh amih taengah, “Na boei kah sal rhoek te namah neh puei uh lamtah, kamah kah laak dongah ka capa Solomon te ngol sak. Te phoeiah anih te Gihon la suntlak puei.
34 Ondje neka ga svećenik Sadok i prorok Natan pomažu za kralja nad Izraelom. Zatrubite tada i obznanite: 'Živio kralj Salomon!'
Anih te khosoih Zadok neh tonghma Nathan loh Israel manghai la koelh saeh. Te vaengah tuki te ueng lamtah manghai Solomon tah hing pai saeh,'ti uh.
35 Zatim se uspnite amo s njim i neka uđe i sjedne na moje prijestolje i neka kraljuje mjesto mene, jer moja je volja: on neka bude glava nad Izraelom i nad Judom.”
Te phoeiah anih te nang khuen tih ha pawk vaengah ka ngolkhoel dongah ngol saeh lamtah kamah yueng la manghai saeh. Anih te ni Israel so neh Judah soah rhaengsang la om ham ka uen,” a ti nah.
36 Benaja, sin Jojadin, reče kralju: “Amen - tako neka bude! To je i riječ Jahve, Gospodara kraljeva!
Jehoiada capa Benaiah loh manghai te a doo tih, “Amen, ka boei Pathen Yahovah long khaw, 'Manghai ni, 'ti pai saeh.
37 Kao što je Jahve bio s mojim gospodarem kraljem, tako neka bude i sa Salomonom! Neka uzvisi prijestolje njegovo još više nego prijestolje kralja Davida, gospodara moga!”
Ka boei manghai taengah Yahovah a om vanbangla Solomon taengah khaw om rhoe om van saeh. A ngolkhoel khaw ka boei manghai David kah ngolkhoel lakah rhoeng ngai saeh,” a ti.
38 Svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja, Kerećani i Pelećani siđoše i posadiše Salomona na kraljevu mazgu i odvedoše ga na Gihon.
Te phoeiah khosoih Zadok, tonghma Nathan, Jehoiada capa Benaiah, Kerethi, neh Phelethi te suntla uh. Solomon te manghai David kah laak dongah a ngol sak uh tih Gihon la cet uh.
39 Svećenik Sadok donese iz Šatora rog s uljem i pomaza Salomona. Tada odjeknuše trube i sav narod povika: “Živio kralj Salomon!”
Te phoeiah khosoih Zadok loh situi ki te dap khui lamloh a loh tih Solomon te a koelh. Te vaengah tuki te a ueng uh tih pilnam boeih loh, “Manghai Solomon tah hing pai saeh,” a ti uh.
40 I sav narod pođe za njim gore i sviraše puk u svirale i klicaše tako da se sva zemlja tresla.
Pilnam khaw anih hnukah boeih cet uh. Te vaengah pilnam tah phitphoet aka tum neh kohoenah dongah bahoeng a kohoe uh. Amih ol dongah diklai khaw thulh uet.
41 Čuo to Adonija i svi njegovi uzvanici. Baš su bili pri kraju gozbe. I Joab je čuo trube pa upita: “Čemu ta buka u gradu?”
Adonijah neh a taengkah a khue rhoek boeih loh a yaak uh vaengah buh caak te pak a toeng uh. Tuki ol te Joab loh a yaak vaengah, “Khorha aka hut te ba ol lae?” a ti.
42 Dok je on još govorio, stiže Jonatan, sin svećenika Ebjatara, i Adonija mu reče: “Ti si valjan čovjek, zacijelo nosiš dobru vijest!”
A thui li vaengah khosoih Abiathar capa Jonathan te pakcak ha pawk. Te dongah Adonijah loh, “Halo lah namah hlang tatthai long ni a then khaw na phong,” a ti nah.
43 Jonatan odgovori: “Jest, naš gospodar, kralj David, učinio je Salomona kraljem!
Jonathan loh a doo tih Adonijah taengah, “Pawh, mamih kah boeipa manghai David loh Solomon te a manghai sak coeng.
44 Kralj je poslao s njim svećenika Sadoka, proroka Natana i Jojadina sina Benaju, i Kerećane i Pelećane. Oni ga posadiše na kraljevu mazgu,
Anih te manghai loh khosoih Zadok, tonghma Nathan, Jehoiada capa Benaiah, Kerethi neh Phelethi te a tueih pah tih manghai kah laak dongah a ngol sakuh.
45 i svećenik Sadok i prorok Natan pomazaše ga na Gihonu za kralja. Zatim su sišli radosno kličući, i sav je grad uzavreo; to je buka koju ste čuli.
Anih te khosoih Zadok neh tonghma Nathan loh Gihon ah manghai la a koelh coeng. Te lamloh kohoe la a caeh uh dongah khorha kah a pang a ngawl ol te ni na yaak uh.
46 Još više: Salomon je već sjeo na kraljevsko prijestolje
Tedae Solomon tah mangpa ngolkhoel dongah ngol bal pueng.
47 i došle su sluge kraljeve čestitati našem gospodaru kralju Davidu govoreći: 'Neka Bog tvoj proslavi ime Salomonovo više od imena tvoga i prijestolje njegovo uzvisi više od tvoga.' Kralj se tada poklonio na svojoj postelji
Te vaengah manghai kah sal rhoek tah ka boei rhoek kah manghai David te uem ham ha pawk uh tih, 'Namah kah Pathen, Pathen amah loh nang ming lakah Solomon ming te thang sak saeh. A ngolkhoel te na ngolkhoel lakah pueh pah saeh,’ a ti uh vaengah manghai tah thingkong dongah bakop.
48 i ovako rekao: 'Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji mi dade danas da mogu vidjeti svojim očima jednoga od mojih kako sjedi na mome prijestolju.'”
Te vaengah manghai long khaw, “Ka ngolkhoel dongah aka ngol tih ka mik loh hmuh ham khohnin aka pae Israel Pathen BOEIPA tah a yoethen pai,’ a ti,” a ti nah.
49 Svi uzvanici Adonijini, uplašeni, ustadoše od stola i raziđoše se svaki svojim putem.
Te vaengah Adonijah neh a khue boeih khaw lakueng neh thoo uh tih hlang boeih loh amah longpuei la cet uh.
50 Adonija pak, u strahu od Salomona, usta i ode te se uhvati za rogove žrtvenika.
Adonijah tah a rhih coeng dongah Solomon mikhmuh lamloh thoo. Te phoeiah cet tih hmueihtuk ki te a tuuk.
51 Javiše Salomonu: “Gle, Adonija se uplašio kralja Salomona i eno se drži za rogove žrtvenika govoreći: 'Neka mi se danas kralj Salomon zakune da neće sluge svoga mačem pogubiti.'”
Te dongah Solomon taengah a puen pah tih, “Adonijah loh manghai Solomon te a rhih coeng ke. Hmueihtuk ki te a tuuk tih, 'Tihnin kah bangla kai taengah toemngam saeh lamtah manghai Solomon loh a sal te cunghang neh duek sak pawt khaming,’ a ti ne,” a ti nah.
52 Salomon reče nato: “Ako se pokaže poštenim čovjekom, neće mu ni vlas s glave pasti na zemlju; a nađe li se u zlu, poginut će.”
Te vaengah Solomon loh, “Tatthai ca la a om atah a sam te diklai la rhul mahpawh. Tedae a khuikah boethae te a tueng daengah ni a. duek eh?,” a ti nah.
53 Tada zapovjedi Salomon da ga odmaknu od žrtvenika; on dođe i pade ničice pred Salomonom, koji mu reče: “Pođi svome domu!”
Manghai Solomon loh a tah daengah hmueihtuk dong lamloh amah rhum tih kun. Tedae manghai Solomon taengah a bakop vaengah tah anih te Solomon loh, “Namah im la cet,” a ti nah.
