Maliko 6
1 Che Yesu ŵatyosile pepala, ŵalongene ni ŵakulijiganya ŵao ni kwaula ku nsinda wakwe.
Askal o Isus đelotar okotar thaj avilo ando gav ande savo barilo, a lesa aviline vi lešće učenikurja.
2 Palyaiche Lyuŵa lya Kupumulila, Che Yesu ŵatandite kwiganya mu nyuumba ja kusimanilana Ŵayahudi. Ŵandu ŵajinji ŵaŵampilikene ŵasimosile achitiji, “Ana apatile kwapi yele indu yakuisala yi? Ana apatile kwapi lunda lu mundu ju mpaka akombole kuitendekanya yakusimonjeka?
Kana avilo o savato, vo počnisarda te sikavel e manušen ande sinagoga, a but okola save ašunenas les sas zadivime thaj phenenas: “Katar akale sa gadava? Kaj steknisarda kasavi mudrost? Pe savo način vo pire vastenca ćerel čudurja?
3 Ana aju ngaŵa jwakusepa jula, mwana ju che Maliamu ni achapwakwe ngaŵa che Yakobo ni che Yusufu ni che Yuda ni che Simoni? Ana achalumbugwe ngakutamanga papapa pamangwetu pa?” Kwa yele ŵankanile.
Pa vo si samo varesavo stolari, e Marijako čhavo, a e Jakovesko, Josijasko, Judasko thaj e Simunesko phral. Naj li lešće pheja akate maškar amende?” Razočarisajle thaj či prihvatisardine les.
4 Nambo Che Yesu ŵaasalile, “Jwakulondola jwa Akunnungu akuchimbichikwa papalipose, nambo ngakuchimbichikwa mchilambo chakwe ni mwa achalongo achinjakwe ni kwa ŵandu ŵaali mu nyuumba jakwe.”
Askal o Isus phendas lenđe: “E prorokos poštuin svugde, osim ande lesko gav kaj barilo, maškar lešći familija thaj ande lesko ćher.”
5 Che Yesu nganakombola kuitendekanya indu yakusimosya pa Nasaleti po, nambo nganatupa ŵakulwala ŵaŵaasajichile makono ni kwalamya.
Thaj okote našti ćerda ni jek čudo, osim kaj pe varekozom nasvale manuša čhuta pire vas thaj sastarda len.
6 Nombejo ŵasimosile nnope, ligongo ŵandu ŵa kweleko wo nganakulupililanga. Nipele Che Yesu ŵasyungwile mmisinda ja pachiŵandi ni pepala ni kwajiganya ŵandu.
O Isus sas začudime kaj nas len paćipe. Askal džalas pe okolne gava thaj sikavelas e theme.
7 Che Yesu ŵaaŵilasile ŵakulijiganya ŵao likumi ni ŵaŵili ŵala, ŵatandite kwatuma ŵaŵili ŵaŵili ni kwapa ukombole wa kugakoposya masoka.
O Isus akhardas peste e dešuduj učenikonen, dija len vlast te traden andar o them i bilačhe duhonen thaj bičhalda len po duj džene.
8 Ni ŵaasalile, “Ngasinjigala chindu chachilichose mu ulendo ikaŵe nkongojo pe. Ngasinjigala chakulya chachilichose atamuno nsaku atamuno mbiya.
Zapovedisarda lenđe te na len pesa po drom khanči osim rovlji, ni mangro, ni trjasta, ni bakarne lovora.
9 Mbwale italawanda nambo ngasinjigala mwinjilo wine.
“Nego len pe tumare pungre e sandale thaj len tumenca samo okola drze save si pe tumende.”
10 Papalipose pachampochele nnonjele mmomo mpaka pachintyoche pelepo.
Još phendas lenđe: “Kana boravin ande varesosko gav, ačhen ande jek ćher thaj na naćhen andar o ćher ando ćher dok či džan ande aver gav.
11 Papalipose pachankane kumpochela ni kukana kumpilikanila, ntyoche pelepo nchikung'undaga luundu mmakongolo mwenu, kulosya kuti nkwajamuka, pakuŵa akanile kuupochela utenga wa Akunnungu.”
Ako či primina tumen ande varesavo than thaj či čhona kan tumende, džantar okotar thaj ćhinon o praho katar tumare pungre, sago znako kaj či prihvatisardine o alav e Devlesko.”
12 Nipele ŵatyosile, ŵaalalichile ŵandu aleche sambi syao.
Gajda e učenikurja đele thaj počnisardine te propovedin kaj e manuša trubun te pokajin pe.
13 Ŵagakopwesye masoka gamajinji, sooni ŵaapakesye mauta ŵakulwala ŵajinji ni kwalamya.
Andar e manuša tradine e bute demonen thaj e bute nasvalen sastardine gajda kaj maćhenas len e uljeja.
14 Mwenye che Helode ŵasipikene ngani syo, pakuŵa liina li Che Yesu lyamanyiche papalipose. Ŵandu ŵampepe ŵatite, “Mundu ju ali che Yohana Jwakubatisya, asyuchile! Kwaligongo lyo akwete machili ga kupanganya yakusimonjeka.”
A pale godova ašundas vi o caro Irod, kaj e Isusesko alav postanisardas pindžardo. Jek phenenas: “Godova si o Jovano savo bolelas. Uštilo andar e mule, thaj zato akana šaj ćerel e silne čudurja.”
15 Nambo ŵane ŵatite, “Mundu ju ali che Elia.” Nombe ŵane ŵatite, “Ali jwakulondola jwa Akunnungu mpela aŵala ŵakulondola ŵa kalakala.”
Aver phendine: “Godova si o proroko Ilija.” A varesave phendine kaj vo si proroko sago jek katar e purane prorokurja.
16 Nambo che Helode paŵapilikene yeleyi, ŵatite, “Jweleju ali che Yohana Jwakubatisya junankatile ntwe, asyuchile!”
Kana o Irod godova ašundas, phendas: “Me dijem te čhinen e Jovanesko šoro, a vo akana uštilo andar e mule!”
17 Che Helode ŵaganisisye yeleyo pakuŵa, kundanda ko ŵaalajisye ŵandu kuti ŵakamule che Yohana ni kwataŵa mu nyuumba jakutaŵilwa ŵandu. Che Helode ŵatesile yeleyo ligongo ŵalombile che Helodia juŵaliji ŵankwakwe che Filipo mpwakwe.
Kaj o Irod majanglal zapovedisardas te astaren e Jovane thaj te čhuden les ande tamnica. Ćerda godova zbog e Irodijada, savi sas romnji lešće phralešći e Filipešći.
18 Che Yohana Ŵakubatisya ŵaasalilaga che Helode, “Ngaikuŵajilwa mmwe kwalomba ŵankwakwe mpwenu.”
O Irod lija lat romnjaće a o Jovano stalno phenelas lešće: “Či tromas te les pale romnji ćire phralešće romnja!”
19 Nipele che Helodia, ŵankwakwe mwenye, ŵanchimile nnope che Yohana, ŵasachile kwaulaga, nambo nganakombola.
Zbog godova e Irodijada inćarelas e holji po Jovano thaj kamlas te mudarel les, ali našti ćerelas godova,
20 Che Helode ŵanjogopaga che Yohana pakuŵa ŵaimanyilile kuti ŵaliji jwambone ni jwanswela, kwapele ŵanlindilile. Che Helode yaanonyelaga kwapilikanila che Yohana, nachiŵamuno yaapetekaga ntima kwannope paŵamalisyaga kwapikanila.
kaj o Irod daralas lestar. Džanglas kaj si o Jovano pravedno thaj sveto manuš thaj zato štitilas les. Volilas te čhol kan leste vi ako e Jovanešće alava zurale uznemirinas les.
21 Nambo lyuŵa limo, che Helodia ŵapatile lipesa pa lyuŵa lyakumbuchila kupagwa kwa che Helode. Che Helode ŵaapanganyichisye chindimba achakulu ŵa nkungulu wakwe, achakulu ŵa ŵandu ŵangondo ni ilongola ŵa chilambo cha ku Galilaya.
Ali e Irodijadaće sikadili lačhi prilika, kana o Irod pale piro rođendan pripremisardas gozba pale pire bare službenikurja, vojne zapovednikurja, thaj pale šorvale andar e Galileja.
22 Nipele, mwali ju che Helodia ŵajinjile, ŵatyasile ni kunnonyelesya kwannope mwenye che Helode ni achalendo ŵakwe. Mwenye che Helode ŵansalile mwali jula, “Mumende chachilichose chinkuchisaka, chinampe.”
Kana dija andre e Irodijadaći čhej thaj počnisarda te ćhelel, godova zurale sviđosajlo e Irodešće thaj lešće gostonenđe. Thaj o caro phendas e čhejaće: “Mang mandar sa so kames, thaj dava tut.”
23 Ni sooni ŵalumbilile, “Chachilichose chachimumende chinampe, atamuno mbindikati ja umwenye wangu.”
Thaj hala laće solah: “Dava tut sa so manđes, čak vi opaš mungro carstvo.”
24 Mwali jo ŵakopweche ni kwaula kwa achikulugwe kukwausya, “Ŵeende chichi?” Achikulugwe ŵajanjile, “Mmende ntwe u che Yohana Jwakubatisya.”
Voj inkljisti thaj phučla pire deja: “So te mangav katar o caro?” A laći dej phendas laće: “Mang o šoro e Jovanesko savo bolelas.”
25 Mwali jula ŵausile kwa chitema kwa mwenye ni ŵaasalile, “Ngusaka muumbe sambano pejino, ntwe u che Yohana Ŵakubatisya mu mbale.”
E čhej odma siđardas ko caro thaj phendas lešće: “Kamav te odma des man pe tacna o šoro e Jovanesko savo bolelas.”
26 Mwenye jula ŵasupwiche nnope, nambo pakuŵa ŵanlumbilile paujo pa achalendo ŵakwe, nganakombola kunkanila.
O caro zurale ražalostisajlo, ali zbog godova kaj halas solah angle gosturja či kamla te odbil lat.
27 Papopo mwenye ŵantumile jwangondo akajigale ntwe u che Yohana. Jwangondo ŵajawile mu nyuumba jakutaŵilwa ŵandu ni kwakata che Yohana ntwe.
Nego odma naredisarda e dželatošće te anel e Jovanesko šoro. Akava đelo, čhinda lesko šoro ande tamnica,
28 Ŵaichenawo ntwe ula mu mbale ni kumpa mwali, nombejo ŵampele achikulugwe.
anda les pe tacna thaj dija les e čhejaće, a voj pire dejaće.
29 Ŵakulijiganya ŵa che Yohana paŵajipilikene ngani jo, ŵapite kukwigala chiilu chakwe ni kuchisika.
Kana pale godova ašundine e Jovanošće učenikurja, avile te len e Jovanesko telo thaj te čhon le ando limori.
30 Achinduna ŵala ŵausile ku ulendo wao ni kunsalila Che Yesu yose iŵaitesile ni iŵaijigenye.
E apostolurja boldine pe thaj ćidine pe oko Isus thaj phendine lešće sa so ćerdine thaj so sikadine e manušen.
31 Che Yesu ŵaasalile, “Tujaule peuto pangali ŵandu kuti nkapumulile.” Ŵaŵechete yeleyo ligongo kwaliji kwana ŵandu ŵajinji ŵaŵaikaga ni kutyoka, namose Che Yesu ni ŵakulijiganya ŵakwe nganapatanga lipesa lyakuti alyanje.
Askal o Isus phendas lenđe: “Hajde aven manca pe varesavo čučo than te avas korkoro thaj te cara odmorin tumen.” Godova phendas lenđe zato kaj o but o them džalas thaj avelas thaj nas len kana ni te han.
32 Nipele ŵajinjile mu ngalaŵa achinsyene pe kwaula peuto pangali ŵandu.
Gajda von korkoro teljardine e čamcosa pe jek čučo than.
33 Nambo ŵandu ŵajinji ŵaaweni paŵajaulaga po, ni ŵamanyilile. Nipele ŵandu ŵajinji ŵaumile misi jose ŵautuchile ni ŵalongolele kwika kwiuto kula, Che Yesu ni ŵakulijiganya ŵao akanaiche.
Ali, but e manuša dikhline len sar džantar thaj odma pindžardine len, pa andar sa e gava siđardine phujatar thaj aresline okote majsigo lendar.
34 Paŵatulwiche mu ngalaŵa, Che Yesu ŵauweni mpingo wekulungwa wa ŵandu, ŵaukolele chanasa ligongo ŵaliji mpela ngondolo syangali ni jwakuchinga ni ŵatandite kwajiganya indu yejinji.
Kana o Isus inkljisto andar e lađica, dikhla e bute theme thaj sažalisajlo pe lende, kaj von sas sago e bakhre bi pastiresko, thaj počnisarda te sikavel len but godova.
35 Palyaiche ligulo ŵakulijiganya ŵaajaulile Che Yesu ni kwasalila, “Sambano kuswele ni sooni mutuli muno mwipululu.
Već sas kasno pa e učenikurja avile dži ko Isus thaj phendine: “Akava si pusto krajo, a već si kasno.
36 Mwalanje ŵandu ŵa ajaulangane mmisinda jajiŵandichile pane mmigunda, akalisumile yakulya.”
Muk e theme te džantar pe okolne thana thaj gava te ćinen pešće vareso te han.”
37 Nambo Che Yesu ŵatite, “Ŵanyamwe mwape chakulya alyanje.” Ŵanyawo ŵausisye, “Ana nkusaka tukasume mikate kwa mbiya syasijinji syanti yele, ni kwapa alyanje?”
A o Isus phendas lenđe: “Den len tumen te han.” A von phendine lešće: “So? Sar ćinasa gaći mangro? Trubujasas men duj šela rupune lovora te pravaras sa akale manušen.”
38 Nambo Che Yesu ŵausisye, “Nkwete mikate jilingwa? Njaule nkalole.” Paŵajawile kukulola ni ŵansalile, “Jipali mikate nsano ni somba siŵili.”
A o Isus phučla len: “Kozom mangre si tumen? Džan thaj proverin!” Kana đinadine e mangre, phendine: “Si amen pandž mangre thaj duj mačhe.”
39 Che Yesu ŵaasalile ŵakulijiganya ŵao ŵatamiche ŵandu wo pa manyasi gamaŵisi mipingo mipingo.
O Isus askal naredisarda lenđe te bešen ande grupe pe zeleno čar.
40 Nombewo ŵatemi mmipingo ja ŵandu mia moja ni ja ŵandu hansini.
Thaj o them bešlo ande grupe po šel thaj po pandžvardeš džene.
41 Nipele Che Yesu ŵajigele mikate nsano jila pamo ni somba siŵili sila. Ŵalolite kwinani ni kwatogolela Akunnungu ni kujigaŵanya mikate jila. Ni ŵapele ŵakulijiganya ŵao kuti ŵagaŵanyichisye ŵandu. Ilaila ŵagaŵilenye ŵandu wose somba siŵili sila.
Askal o Isus lijas e pandž mangre thaj e duj mačhe, dikhla opre ando nebo, zahvalisarda e Devlešće askal phaglas e mangre, thaj dijas pire učenikonenđe te čhon anglo them. Gajda podelisarda savorenđe vi e duj mačhe.
42 Ŵandu wose ŵalile ni kwikuta.
Savora haline thaj čaljile.
43 Nipele ŵakulijiganya ŵakumbikenye sigasi sya mikate ni somba, ŵagumbesye itundu kumi na mbili.
E učenikurja još ćidine dešuduj pherde korpe kotora save ačhiline katar e mangre thaj e mačhe.
44 Achalume ŵaŵalile mikate jo ŵaliji mianda nsano.
A haline pandž milje muškarcurja.
45 Papopo Che Yesu ŵaasalile ŵakulijiganya ŵao ajinjilanje mu ngalaŵa alongolele ku Besesaida kwakuli peesi litanda. Nombejo ŵasigalile kuti aulanje mpingo wa ŵandu ula.
Odma pale godova, o Isus naredisarda pire učenikonenđe te den ande lađica thaj te džan angle leste ande Vitsaida, pe okoja rig e jezerošći, dok vo či mućel e theme te džantar.
46 Paŵamasile kwalanga ŵandu, Che Yesu ŵakwesile kwitumbi kukupopela.
A kana mukla e theme te džantar, đelo po brego te molil pe.
47 Palyaiche ligulo, ngalaŵa jila jaliji pambindikati litanda, katema ko Che Yesu ŵaliji jikape kunsanga.
Kana peli e rjat, lešće učenikurja sas ande lađica maškaral po jezero, a o Isus sas korkoro pe phuv.
48 Nipele ŵaweni ŵakulijiganya ŵao ŵala achilagaga mu ngalaŵa, ligongo mbungo jaliji jininkwaputa. Kuninkucha Che Yesu ŵaŵandichile achendaga pachanya meesi ni ŵalitesile akwapelenganya.
O Isus dikhla sar e učenikurja phare veslin kaj phurdelas e suprotno balval, pa varekaj katar o trito dži ko šovto sato detharinako, o Isus avilo dži lende gajda kaj phirelas po paj. Kamlas te naćhel paše lende,
49 Nambo ŵakulijiganya ŵala paŵammweni ali nkwenda pachanya meesi, ŵaganisisye lilaika, ni ŵatandite gumilanga.
ali kana e učenikurja dikhline sar phirel po paj, gndisardine kaj si duho, thaj počnisardine te čhon muj.
50 Pakuŵa wose paŵambweni ŵajogwepe nnope. Papopo Che Yesu ŵaasalile, “Muusimane ntima, ndili une, kasinjogopanga.”
Kaj savora izdranas e daratar kana dikhline les, a o Isus odma phendas lenđe: “Aven hrabre! Me sem! Na daran!”
51 Nipele ŵajinjile mu ngalaŵa jiŵaliji ŵakulijiganya ŵao mula ni mbungo jatulele. Ŵakulijiganya ŵasimosile nnope,
Askal dijas lende ande lađica thaj e balval ačhili. A e učenikurja sas zurale začudime,
52 ligongo, ŵaliji akanamanyilile chatesile Che Yesu nkati mikate jila, pakuŵa mitima jao jatopelwe kumanyilila.
kaj či haćardine o čudo e mangrenca, kaj lenđe ile zurajle thaj či paćanas.
53 Che Yesu pamo ni ŵakulijiganya ŵao ŵajombweche litanda, ŵaiche ku Genesaleti, pelepo ŵajijimiche ngalaŵa jao.
Kana o Isus thaj lešće učenikurja nakhline pe okoja rig e jezerošći, aresline ando Genisaret thaj okote phandadine o čamco.
54 Paŵakopweche mu ngalaŵa, papopo ŵandu ŵaamanyilile Che Yesu.
Čim inkljistine andar o čamco o them odma pindžardas e Isuse,
55 Nipele ŵautwiche achisyungulaga pachilambo pose, ni kutanda kwajigalanga ŵakulwala ali agonile mmigono jao, ni kwajausya kulikose kuŵapilikene kuti Che Yesu ali kweleko.
thaj prastajine pe sasto krajo te razglasin kaj avilo o Isus, a o them teljarda te anen e nasvalen pe nosilje okote kaj ašundine kaj si o Isus.
56 Kulikose kuŵajawile Che Yesu, mmisinda, mmisi ni mmigunda, ŵandu ŵaliji nkwagoneka ŵakulwala peuto pakusumichisya malonda, ŵachondelele Che Yesu kuti ŵakulwala ŵakwaye namose luminiko lwa mwinjilo wao. Ni wose ŵaŵakwaiye ŵalamile.
Thaj kaj god džalas, ande baro ili cikno gav, o them čholas pire nasvalen pe glavne sokača thaj molinas e Isuse te mućel len te dotakin samo o teluno ćoško katar lesko ogrtači. Thaj savora save dotaknisardine les, sastile.
