< Yohana 9 >

1 Che Yesu paŵapitaga, ŵambweni mundu jwangalola chitandile kupagwa kwakwe.
Basa naa ma, Yesus se lao. Boe ma nita atahori pokeꞌ esa, pokeꞌ eniꞌ a bonggi hendi ena.
2 Nipele ŵakulijiganya ŵao ŵausisye, “Jwakwiganya, Ana ŵaani ŵatesile sambi mpaka mundu ju apagwe ali ngakulola, mundu ju pane achaŵelesi ŵakwe?”
Basa ma, Yesus ana mana tungga nara ratane rae, “Papa Meser! Seka mana tao salaꞌ, de atahori ia dadꞌi poke onaꞌ ia? Laoꞌ mia mesaꞌ ne do, huu ina-ama nara?”
3 Che Yesu ŵajanjile, “Ngaŵa mundu ju atamuno achaŵelesi ŵakwe ŵaŵatesile sambi, nambo apagwile jwangalola kuti machili ga Akunnungu gawoneche gachipanganyaga masengo mu utame wakwe.
Yesus nataa nae, “Atahori pokeꞌ ia nda tao salaꞌ sa. Boe ma ina-ama nara o nda tao salaꞌ fo ana poke sa boe. Bonggi e onaꞌ naa, fo ona bee naa basa atahori rita Lamatualain naꞌahahaiꞌ e.
4 Tukusachilwa kupanganya masengo ga ŵandumile une ŵala muusi uli chiŵela. Pakuŵa chilo chikwika ni ngapagwa mundu jwakukombola kupanganya masengo.
Lamatualain mana denu Au. Dadꞌi hita musi tao tahehere fo talalao Eni ue-tataon leleꞌ manggareloꞌ a feꞌe sia. Huu dei fo maꞌahatuꞌ a nema ena, atahori nda bisa tao ues sa ena.
5 Ndili chiŵela mchilambo, uneji ndili lulanga lwa ŵandu ŵa pachilambo.”
Leleꞌ Au feꞌe sia raefafoꞌ ia, Au onaꞌ manggareloꞌ a mana naronda soaꞌ neu basa atahori.”
6 Che Yesu paŵamasile kuŵecheta yeleyo, ŵasunile mata paasi ŵagumbile litaka ni mata ni kumpakasya pa meeso jwangalola jula.
Yesus olaꞌ basa naꞌo naa, boe ma Ana puras miru neu rae a. Basa ma Ana endoꞌ daka-daka, de sesebꞌoꞌ rae a dadꞌi tane. Boe ma ana lelemu tane a neu atahori pokeꞌ a matan.
7 Nipele ŵansalile jwangalola jula, “Njaule nkasukusule mu litanda lya Siloamu.” Siloamu malumbo gakwe “Ŵaŵalajiswe.” Pelepo jwangalola jo ŵajawile ni kusukusula, nipele ŵausile kumusi ali nkulola.
Basa ma Ana helu nae, “Muu sia lifu Siloam, fo safe matam sia naa.” (Sia dedꞌea Ibrani, Siloam sosoan nae, ‘haitua nema’.) Basa de, atahori pokeꞌ a naa neu, de narou matan. Leleꞌ ana heoꞌ baliꞌ nema, ana bisa nita ena!
8 Nipele, ŵapachiŵandi ŵakwe ni aŵala ŵaŵambweni ali nkuŵendaŵenda kundanda ŵaliusisye, “Ana ajuju nganaŵa ajula mundu juŵaŵendaŵendaga?”
Basa naa ma, atahori mana sia ume bobꞌoa nara, ma mana parna rita e soaꞌ a hule-huleꞌ, ratatane rae, “We! Ia atahori pokeꞌ, fo feꞌesaꞌan mana endoꞌ hule-huleꞌ, to?”
9 Ŵandu ŵane ŵatite, “Ni jwelejo.” Nambo ŵane ŵatite, “Ajuju nganaŵa jwelejo agambile kulandana.” Nambo nsyene ŵatite, “Uneji ndili jujojo junaŵendaŵendaga!”
Atahori ruma rae, “Tebꞌe! Naa eni ena!” Atahori ruma fai rae, “Hokoꞌ! Eni, matan mahombeꞌ onaꞌ atahori naa boe!” Te atahori naa nafadꞌe nae, “Hokoꞌ! Ia au ena! Feꞌesaꞌan fo pokeꞌ a!”
10 Nipele ŵambusisye, “Sambano iŵele uli nkulola?”
Basa ma ratane rae, “Taꞌo bee de bisa mita onaꞌ ia, e?”
11 Nombewo ŵajanjile, “Mundu jwakuŵilanjikwa Che Yesu jula ŵagumbile litaka, ŵambakesye pa meeso ni kuusalila, ‘Njaule nkasukusule mu litanda lya Siloamu.’ Pelepo uneji najawile ni panasukusulaga natandite kulola.”
Boe ma ana nataa nae, “Taꞌo ia! Atahori fo naran Yesus naa, tao tane, de Ana lelemu neu mata ngga. Boe ma Ana denu au nae, ‘Muu sia lifu Siloam, fo murou matam sia naa.’ De au tao tungga. Naeni de ia naa au bisa ita ena!”
12 Ni ŵambusisye, “Ana mundu jo alikwapi?” Nombejo ŵaajanjile, “Kwaalini!”
Basa ma ratane rae, “De atahori naa sia bee?” Ma ana nataa nae, “Teꞌee, de!”
13 Nipele ŵandu ŵanjawisye ajula juŵaliji ngakulola kundanda kwa Mafalisayo.
Faiꞌ naa, leleꞌ Yesus sesebꞌoꞌ tane a, ma tao atahori pokeꞌ a bisa nita, nandaa no atahori Yahudi ra fai hahae tao ue-osaꞌ. Boe ma ara rendi atahori fo maꞌahulun pokeꞌ a, neu nataa sia partei agama Farisi ra atahori nara.
14 Lyuŵa lyo Che Yesu paŵagumbile litaka ni kumbugula meeso jwangalola jula lyaliji Lyuŵa lya Kupumulila.
15 Nipele Mafalisayo ŵambusisye ajula mundu juŵaliji ngakulola kundanda, “Ana nkombwele chinauli kulola?” Nombejo ŵajanjile, “Ŵambakesye litaka pa meeso, none nasukuswile ni sambano ngulola.”
Basa ma, atahori Farisi ra ratane rae, “Mufadꞌe sobꞌa dei! Taꞌo bee de ia na bisa mita ena?” Ana nataa nae, “Taꞌo ia. Atahori naa tao tane neu mata ngga. Basa de au uu urou mata ngga. Ia na au bisa ita ena.”
16 Mafalisayo ŵane ŵatite, “Mundu jwatesile yeleyi nganatyochela kwa Akunnungu pakuŵa ngakugakamula malajisyo ga Lyuŵa lya Kupumulila.” Nambo ŵandu ŵane ŵatite, “Ana mundu jwali ni sambi chakombole kutendekanya imanyisyo mpela ayiyi?” Nipele, kwaliji ni utinda mwa ŵandu wo.
Hambu atahori Farisi ruma rae, “Atahori mana tao nahaiꞌ nggo naa, nda mia Lamatualain sa. Hai bubꞌuluꞌ, huu Ana nalena-langga hohoro-lalaneꞌ soꞌal fai hahae tao ue-osaꞌ.” Hambu ruma fai rae, “Taꞌo bee de atahori mana tao salaꞌ bisa tao manadadꞌi-manaseliꞌ taꞌo naa?” Basa ma rareresi losa ara saranggaa.
17 Nipele Mafalisayo ŵambusisye sooni juŵaliji ngakulola jula, “Nkuti ambugwile meeso genu, sambano mmwejo nkuŵecheta ichichi nkati mundu jo?” Nombejo ŵajanjile, “Mundu jo ali jwakulondola jwa Akunnungu!”
Dadꞌi ara ratane seluꞌ atahori feꞌesaꞌan pokeꞌ a rae, “Tungga nggo naa, Atahori mana tao nalaa matam naa, atahori mataꞌ bee?” Ana nataa nae, “Tungga au, na, Eni, Lamatualain mana ola-olan esa.”
18 Achakulu ŵa Ŵayahudi nganajitichisya kuti mundu jo ŵaliji ngakulola chitandilile kundanda ni sambano akulola, mpaka paŵaaŵilasile achaŵelesi ŵakwe.
Te atahori Yahudi ra malangga nara nda ramahere rae, atahori naa parna poke, te ia naa bisa nita ena. Boe ma ara denu reu roꞌe ina-aman fo rema rataa.
19 Ŵausisye, “Ana aju ngati ni mwanagwenu junkuti ŵapagwile ngakulola? Ana sambano akombwele chinauli kulola?”
Leleꞌ ara rema, malangga ra ratane rae, “Atahori ia, hei anam, do? Tebꞌe, do hokoꞌ, memaꞌ ana poke eniꞌ a bonggi e, do? Basa ma, taꞌo bee de ia na ana bisa nita?”
20 Achaŵelesi ŵakwe ŵajanjile, “Tukwimanyilila kuti ajuju ni mwanagwetu ni tukwimanyilila kuti ŵapagwile jwangalola.
Atahori na ina-aman rataa rae, “Eni ia, memaꞌ hai anam. Boe ma memaꞌ ana poke eniꞌ a bonggi e.
21 Nambo akombwele chinauli kulola ngatukumanyilila, ni jwantesile akombole kulola nombejo ngatukwamanyilila. Mumbusye nsyene, jwelejo ali jwankule, chaliŵalanje.”
Te hai nda bubꞌuluꞌ, ana pake saa de ia naa ana bisa nita sa. Seka mana tao nalaa matan, hai o nda bubꞌuluꞌ sa boe. Eni, monaeꞌ ena. Netane sia e, huu ana bisa dui aon!”
22 Achaŵelesi ŵakwe ŵaŵechete yeleyo ligongo ŵaajogwepe achakulu ŵa Ŵayahudi, pakuŵa ŵelewo ŵalangene chile kuti, mundu jwalijose ajitichisyaga kuti Che Yesu ali Kilisito Jwakuwombola chaŵinjikwe mu nyuumba ja kupopelela.
Ara olaꞌ taꞌo naa, huu ara ramatau atahori Yahudi ra malangga nara. Huu ara bubꞌuluꞌ oi, malangga ra ralaꞌ esa rae, “Mete ma hambu atahori rataa rae, Yesus, naeni Kristus, naa, hita musi mbuu hendi atahori mana nataa naꞌo naa mia hita atahori Yahudi ra ume hule-oꞌen.”
23 Lyelelyo ni ligongo achaŵelesi ŵakwe ŵatite, “Jwelejo ali jwankule, mumbusye nsyene.”
Naeni de atahori naa ina-ama nara, rataa rae, “Eni monaeꞌ ena. Netane sia e.”
24 Nipele ŵambilasile kaaŵili juŵapagwile ali ngakulola jula ni kunsalila, “Nnumbile kwa Akunnungu iŵaga nkusala isyene! Uweji tukwimanyilila kuti mundu jwannamisye mmwe ali jwa sambi.”
Basa de ara roꞌe seluꞌ atahori fo feꞌesaꞌan pokeꞌ naa. Boe ma ara rae, “Taꞌo ia! Musi mutaa no matetuꞌ sia Lamatualain matan fo munea nara malolen. Huu hai mihine tebꞌeꞌ, Yesus naa, atahori deꞌulakaꞌ.”
25 Nombejo ŵajanjile, “Iŵaga mundu ju ali jwa sambi pane nganakola sambi une ngangwimanyilila. Nambo une nguchimanyilila chindu chimo, kuti naliji jwangalola ni sambano ngulola.”
Atahori fo parna pokeꞌ a nataa nae, “Amaꞌ se afiꞌ miminasa, e! Huu au nda uhine ae Eni, atahori deꞌulakaꞌ, do hokoꞌ sa. Te au uhine tebꞌe-tebꞌeꞌ, naeni, feꞌesaꞌan au pokeꞌ; te ia naa, au bisa ita ena.”
26 Nipele Ŵambusisye sooni, “Ana antesile chichi? Ana agaugwile chinauli meeso genu?”
Ara ratane fai rae, “Ana tao nggo taꞌo bee? Ana buka matam taꞌo bee?”
27 Mundu jo ŵajanjile, “Nansalile sampano, ni ŵanyamwe nganinsaka kupilikanichisya, kwachichi nkusaka kupilikanila sooni ngani ji? Uli, nombe ŵanyamwe nkusaka kuŵa ŵakulijiganya ŵakwe?”
Boe ma ana nataa nae, “Hee! Faꞌra au dui ena, te hei nda nau rena sa. Saa de hei nauꞌ a au dui seluꞌ fai? Seꞌu te amaꞌ se nau mae dadꞌi ana mana tunggan boe, do?”
28 Nambo ŵanyawo ŵantukene achitiji, “Mmwe ndi jwakulijiganya jwa mundu jo, nambo uweji tuli ŵakulijiganya ŵa che Musa.
Basa ma ara rarai e, ma rae, “Hela neu fo akaꞌ mesaꞌ nggo dadꞌi ana mana tunggan! Huu hai ia, baꞌi Musa ana mana tungga nara.
29 Uweji tuimanyi kuti Akunnungu ŵaŵechete ni che Musa, nambo mundu ju ngatukukumanyilila kwakopochele!”
Hai bubꞌuluꞌ Lamatualain ola-olaꞌ no baꞌi Musa. Te hai nda bubꞌuluꞌ Atahori naa, nema mia ndolaꞌ bee sa boe.”
30 Nombejo ŵaajanjile, “Ŵanyamwe nkuusimosya! Ŵanyamwe ngankukumanyilila kwakopochele mundu ju, nambo agaugwile meeso gangu!
Atahori fo maꞌahulun pokeꞌ a nataa nae, “Heran, e! Hei nda mihine Ana mia bee nema sa boe. Tao-tao te Eni mana tao nalaa mata ngga de ia na au ita ena.
31 Tukumanyilila kuti Akunnungu ngakwapilikanila ŵandu ŵaali ni sambi, nambo Akunnungu akumpilikanila mundu jwakunchimbichisya ni kupanganya yakusaka.
Basa nggita bubꞌuluꞌ tae, Lamatualain nda rena atahori deꞌulakaꞌ ra sa, to? Te Lamatualain rena atahori rala ndoos, mana nasodꞌa tao tungga Eni hihii-nanaun.
32 Chitandile gumbikwa chilambo ngapagwa mundu jwapilikene kuti mundu agaugwile meeso ga mundu jwapagwilwe ali ngakulola. (aiōn g165)
Eniꞌ a Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ losa leleꞌ ia, nda hambu dudꞌuit esa sa boe, soꞌal atahori tao nahaiꞌ atahori pokeꞌ mana pokeꞌ eniꞌ a bonggi hendi e, de ana bisa nita. (aiōn g165)
33 Iŵaga mundu ju nganatyochela kwa Akunnungu, ngaakakombole kupanganya chachili chose!”
Dadꞌi mete ma Yesus nda nema mia Lamatualain sa, tantu Ana nda bisa tao nala saa sa boe, to?”
34 Ŵanyawo ŵajanjile, “Mmwejo mwapagwilwe ni kukula mu sambi ana nomwe nkusaka kutujiganya uweji?” Nipele Ŵayahudi ŵambinjile mundu jo mu nyuumba ja kupopelela.
Boe ma ara rataa rae, “Weh! Ho ia, atahori deꞌulakaꞌ mia ina ma bonggi hendi nggo! Taꞌo bee de bisa duꞌa mae ho bisa munori baliꞌ hai fai?” Basa ma ara mbuu hendi e mia sira ume hule-oꞌen.
35 Che Yesu ŵapilikene kuti mundu juŵannamisye jula aŵinjikwe pa Nyuumba ja Kupopelela. Nipele paŵansimene ŵambusisye, “Ana mmwejo nkunkulupilila Mwana jwa Mundu?”
Leleꞌ Yesus rena ara mbuu hendi atahori feꞌesaꞌan pokeꞌ a mia ume hule-oꞌeꞌ a, ma Ana neu sangga atahori naa, losa hambu e. Boe ma Ana nae, “Taꞌo bee! Mumuhere Atahori Matetuꞌ a, do?”
36 Mundu jo ŵajanjile, “Ambuje, ana ŵelewo ali ŵaani, musalile kuti nakulupilile.”
Ana natane baliꞌ nae, “Eni seka, Papa? Tulun nefadꞌe dei, naa fo au bisa umuhere E boe.”
37 Che Yesu ŵansalile, “Sambano mummweni, nombe ni jwelejo jwakukunguluka nomwe.”
Boe ma Yesus nafadꞌe nae, “Mundaa mo E ena. Naeni Au ia, mana ola-olaꞌ no nggo leleꞌ ia.”
38 Nipele mundu jo ŵatite, “Ambuje, ngukulupilila!” Ni ŵatindiŵele ni kwakotamila.
Basa ma atahori naa nae, “Papa, au umuhere!” Boe ma ana sendeꞌ lululanggan de beꞌutee mbali Yesus.
39 Che Yesu ŵatite, “Uneji nyiche pachilambo pano kukwasapulanya ŵandu, kuti ŵangalola akombole kulola, ni ŵakulola aŵeje ŵangalola.”
Basa ma Yesus olaꞌ mbali e nae, “Au uma sia raefafoꞌ ia fo utudꞌu atahori ra sala-kilu nara, naa fo atahori pokeꞌ ra rita, ma atahori mata meu-malaaꞌ ra dadꞌi pokeꞌ.”
40 Mafalisayo ŵane ŵaŵaliji pamo ni Che Yesu ŵagapilikene maloŵe go, ni ŵambusisye, “Uli, nowe ŵakwe tuli ŵangalola?”
Sia naa hambu atahori Farisi hira rena oꞌolan boe. Boe ma ara ratane rae, “Taꞌo bee, ia? Tebe-tebeꞌ hai nda pokeꞌ sa, to?”
41 Che Yesu ŵajanjile, “Nkaliji ŵangalola, ngankaŵe ni sambi, nambo sambano ŵanyamwe nkulitenda, ‘Uweji tukulola,’ yelei ikulosya kuti nli mu sambi.”
Yesus nataa nae, “Taꞌo ia. Mete ma memaꞌ hei nda pokeꞌ sa, na, nda hambu mana fee salaꞌ neu nggi sa. Te mae, hei atahori mata meu-malaaꞌ. Naeni de hei feꞌe lemba-doi sala mara.”

< Yohana 9 >