Yohana 8
1 Pakumala yeleyo Che Yesu ŵajawile ku chikwesya cha Miseituni.
O Isus đelo ko Maslinsko brego.
2 Malaŵi jakwe kundaŵi pe, Che Yesu ŵajawile sooni pa Nyuumba ja Akunnungu. Ŵandu wose ŵansyungwile, nombewo ŵatemi ni kutanda kwajiganya.
A sabalin palem avilo ano Hram thaj sa e manuša ćidije pe paše leste. Vov bešlo thaj lija te sikavol len.
3 Nipele Ŵakwiganya malajisyo pamo ni Mafalisayo ŵannyichenawo jwankongwe juŵakamwilwe ali nkutenda chikululu. Ŵanjimiche jwankongwe jo paujo pa ŵandu.
Tegani e učitelja tare Mojsijaso zakon thaj e fariseja ande ke leste džuvlja savi doldi ani preljuba. Čute la maškar e manuša
4 Nipele ŵambusisye Che Yesu, “Jwakwiganya, jwankongwe ju akamwilwe ali nkutenda chikululu.
thaj vaćarde lese: “Učitelju! Kaja džuvli si doldi kana ćerda preljuba.
5 Mmalajisyo getu che Musa ŵatulajisye yele, jwankongwe mpela aju aulajikwe kwa kuputikwa ni maganga. Nambi mmwejo nkuti uli?”
O Mojsije ano Zakon naredisada gasave džuvljen te mudara barencar. So vaćare tu?”
6 Ŵatite yeleyo kuti ŵalinje Che Yesu akole chakumbechetela. Nambo Che Yesu ŵakoteme ni kulemba paasi ni chala chakwe.
Kava vaćarde te bi iskušina le, sar te avol len paše so te banđaren le. Al o Isus čučnisada tele thaj pisisada najesa pi phuv.
7 Paŵapundile kumbusya, Che Yesu ŵajinamukwiche ni kwasalila, “Naga kwana mundu jwalijose mwa ŵanyamwe jwanganakola sambi aŵe jwaandanda kumponya liganga.”
A sar ni ačhade e učitelja tare Mojsijaso zakon thaj e fariseja te pučen le, vov uspravisajlo thaj vaćarda lenđe: “Ko si maškar tumende bizo greh, angleder nek čhudol pe late o bar.”
8 Nipele ŵakoteme sooni ni kulemba paasi.
Palem čučnisada thaj pisisada ki phuv.
9 Paŵapilikene yeleyo ŵatandite kutyoka jumo jumo achilongolelaga achachekulu. Che Yesu ŵasigele jikape ni jwankongwe jula ali ajimi palapala.
Kana von gova šunde, lije te džan gothar jekh pale avereste. Angleder lije te džan e po purane. Gija gothe ačhilo samo o Isus e džuvljasa so sasa ko maškar.
10 Ni Che Yesu paŵajinamukwiche ŵambusisye jwankongwe jula, “Amao, ŵandu ŵala alinji kwapi? Uli, ngapagwa jwanlamwile mmwejo?”
Tegani o Isus uspravisajlo thaj pučlja la: “Džuvlije! Kaj si kala? Nijekh ni osudisada tut?”
11 Jwankongwe jula ŵajanjile, “Ambuje, ngapagwa namose jumo jwanamwile!” Nombe Che Yesu ŵansalile, “Uneji nombe ngangunlamula. Njaule, nambo kutandila sambano nkatenda sambi sooni.”
Voj phenda: “Nijekh, Gospode!” Gija o Isus vaćarda laće: “Ni me ni osudiv tut. Dža thaj vadži ma greši!”]
12 Che Yesu ŵakungulwiche sooni ni ŵandu achitiji, “Uneji ndili lilanguka lya pachilambo pano. Mundu jwalijose jwakunguya uneji ngajenda mu chipi ng'o, nambo chakole ni lilanguka lya umi.”
Pale gova o Isus pale phenda e manušenđe: “Me sem svetlo e svetoso. Ko džal pale mande, nikad ni ka phirol ano kalipe, al ka avol le svetlost savo inđarol ano džuvdipe.”
13 Nipele Mafalisayo ŵansalile, “Nkusala umboni wenu mwasyene, sambano umboni wenu uli wa unami.”
Tegani vaćarde lese e fariseja: “Tu korkoro tuće svedoči. Ćiro svedočanstvo naj dovoljno.”
14 Che Yesu ŵaajanjile, “Atamuno nasalaga umboni wangu nansyene, umboni wangu uli usyene ligongo uneji nakumanyi kungopochele ni kungwaula. Nambo mwanya ngankukumanyilila kungopochele ni kungwaula.
O Isus phenda lenđe: “Thaj te svedočiv korkoro mandar, dovoljno si mingro svedočanstvo, golese kaj džanav kotar avav thaj kaj džav. Al tumen ni džanen kotar avav thaj kaj džav.
15 Ŵanyamwe nkulamula kwa ng'anisyo sya chiundu nambo uneji ngangunlamula mundu.
Tumen sudin palo manušikano merilo, al me ni sudiv khanikase.
16 Naatamuno nalamulaga, ulamusi wangu uli usyene ligongo uneji ngangupanganya masengo jika, Atati ŵandumile une wo ali pamo ni une.
Al čak i te sudisadem, mingro sudo si čačukano, golese kaj ni sudiv korkoro, nego si mancar o Dad savo bičhalda man.
17 Ilembekwe mmalajisyo genu, umboni wa ŵandu ŵaŵili uli wa usyene.
A i ane tumaro Zakon ačhol pisimo kaj o svedočanstvo si dovoljno ako duj svedokura vaćarde isto.
18 Uneji ngusala umboni wangu nansyene, ni Atati ŵandumile nombe akusala umboni wangu.”
Me svedočiv korkoro mandar thaj manđe svedočil o Dad savo bičhalda man.”
19 Pelepo ŵambusisye, “Ana Atati ŵenu ali kwapi?” Che Yesu ŵajanjile, “Ŵanyamwe ngankuumanyilila uneji atamuno ngankummanyilila Atati ŵangu. Nkaamanyilile uneji nkaamanyilile Atati ŵangu nombe.”
Tegani pučlje le: “Kaj si ćiro dad?” O Isus phende lenđe: “Tumen ni džanen ko sem me, pa ni džanen ni ko si mingro Dad. Kana bi džanena man, bi džanena i le.”
20 Che Yesu ŵaŵechete maloŵe go mu chuumba cha mbiko, paŵaliji nkwiganya pa Nyuumba ja Akunnungu. Ni nganapagwa mundu juŵankamwile pakuŵa katema kakwe kaliji kakanaŵe kwika.
Kala lafura o Isus vaćarda kana sikada e manušen ano Hram paše kutije kaj ćidena pe e pare. Thaj khoni ni dolda le golese kaj vadži ni avilo leso sato.
21 Che Yesu ŵaasalile sooni, “Uneji ngwaula ni ŵanyamwe chimuusose, nambo chimmwe mu sambi syenu. Kungwaula uneji, ŵanyamwe ngankombola kwika.”
O Isus palem vaćarda lenđe: “Me džav thaj tumen ka roden man thaj ka meren ane tumaro greh. Kaj me džav, odori tumen našti aven.”
22 Nipele, achakulu ŵa Ŵayahudi ŵatite, “Ana chaliulaje? Ana kwa ligongo chi akuti, ‘Kungwaula ŵanyamwe ngankombola kwika?’”
Tegani e Jevrejska šorutne lije te pučen pe: “Te ni manđol te mudarol pe kana gija vaćarol: ‘Kaj me džav, odori tumen našti aven’?”
23 Che Yesu ŵaasalile, “Ŵanyamwe nkopochele papapa pachilambo cha paasi, nambo uneji ngopochele kwinani. Ŵanyamwe nlinji ŵa pachilambo pano, nambo uneji nguniŵa jwa pachilambo pano.
O Isus vaćarda lenđe: “Tumen sen tare telune, a me sem tare uprune. Tumen sen tare kava sveto, al me naj sem tare kava sveto.
24 Kwaligongo lyo nansalile kuti chimmwe mu sambi syenu. Pakuŵa ngankukulupilila kuti, ‘Uneji ndili jwelejo’ chimmwe mu sambi syenu.”
Golese vaćardem tumenđe kaj ka meren ane tumare grehura. Ako ni ka pačan kaj Me Sem, ka meren ane tumare grehura.”
25 Nombe ŵanyawo ŵambusisye, “Ana mmwejo ni ŵaani?” Che Yesu ŵajanjile, “Uneji ndili jwelejo, mpela inansalile chitandile kundanda!
Tegani pučlje le: “Ko san tu?” O Isus vaćarda lenđe: “Me sem kova so taro anglunipe vaćarav tumenđe.
26 Ngwete yejinji yakuŵecheta ni kulamula nkati ŵanyamwe. Nambo ŵandumile une ali ŵausyene, none ngwasalila ŵandu wose ŵa pachilambo yeila pe imbilikene kutyochela kwa ŵelewo.”
But isi man so bi šajine te vaćarav tumendar pe tumari osuda. Kova savo bičhalda man si čačukano thaj me vaćarav samo kale svetose so šundem Lestar.”
27 Ŵanyawo nganaimanyilila kuti Che Yesu ŵaŵechetaga nawo yankati ngani sya Akunnungu, Atati ŵao.
Al von ni haljarde kaj vaćarda lenđe taro Dad.
28 Nipele Che Yesu ŵaasalile, “Pachimunnyakule Mwana jwa Mundu, pelepo ni pachimmanyilile kuti, ‘Uneji ndili jwelejo,’ ni chimmanyilile kuti ngangupanganya chachili chose nansyene, nambo nguŵecheta yeila pe inyiganyikwe ni Atati.
Golese o Isus vaćarda lenđe: “Kana ka vazden e Čhave e Manušese, tegani ka džanen kaj Me Sem thaj korkoro mandar khanči ni ćerav, nego vaćarav gija sar sikada man o Dad.
29 Ŵandumile ŵala ali pamo ni uneji, nganaaneka jika, pakuŵa moŵa gose nguitendekanya aila yaikwanonyela.”
Thaj Kova so bičhalda man si mancar. Ni ačhada man korkore, golese kaj me ćerav kova so si lese šukar.”
30 Ŵandu ŵajinji ŵaŵampilikanile Che Yesu achiŵechetaga maloŵe ga ŵankulupilile.
Kana kava o Isus vaćarda, but džene pačaje ane leste.
31 Nipele Che Yesu ŵaasalile Ŵayahudi ŵaŵakulupilile ŵala kuti, “Mwaikamulichisyaga inanjigenye, chimme ŵakulijiganya ŵangu ŵa usyenesyene.
Tegani vaćarda o Isus kole Jevrejenđe save pačaje ane leste: “Ako tumen ačhen ano mingro sikajipe, čače sen mingre sikade.
32 Chimuumanyilile usyene, ni usyene wo chiuntende ŵalecheleswe.”
Thaj ka pindžaren o čačipe thaj o čačipe ka oslobodil tumen.”
33 Nombe ŵanyawo ŵanjanjile, “Tuli uŵelesi u che Iblahimu ni nganituŵa achikapolo ŵa mundu jwalijose. Ana malumbo gakwe chichi pankuti, ‘Chinchilecheleswa?’”
A e Jevreja phende lese: “Amen sam potomkura e Avraamese thaj nikase nikad ni sama robura. Sar šaj te vaćare: ‘Ka aven oslobodime’?”
34 Che Yesu ŵaajanjile, “Ngunsalila isyene, mundu jwalijose jwakutendekanya sambi ali kapolo jwa sambi.
O Isus phenda lenđe: “Čače, čače, vaćarav tumenđe: dži jekh ko ćerol greh, si robo e grehose.
O robo ni ačhol ani familija zauvek, al o čhavo ačhol zauvek. (aiōn g165)
36 Nipele Mwana annechelesyaga ŵanyamwe nombe chimbe ŵalecheleswe kusyenesyene.
Te oslobodisada tumen o Čhavo, čače ka aven oslobodime.
37 Naimanyi kuti ŵanyamwe nlinji uŵelesi u che Iblahimu. Nambo nkusaka kumulaga ligongo nkugakana majiganyo gangu.
Džanav kaj sen potomkura e Avraamese. Al tumen dičhen te mudaren man, golese kaj ane tumare ile naj than mingre lafese.
38 Uneji nguŵecheta aila pe yanosisye Atati ŵangu, nambo ŵanyamwe nkupanganya aila yansalile atati ŵenu.”
Me vaćarav gova so sikada manđe o Dad thaj tumen ćeren kova so phenda tumenđe tumaro dad.”
39 Ŵanyawo ŵanjanjile, “Uweji Atati ŵetu ali che Iblahimu!” Che Yesu ŵaasalile, “Ŵanyamwe nkaŵe ŵanache ŵa che Iblahimu nkaitendekenye aila iŵaitendekenye che Iblahimu.
Von vaćarde lese: “Amaro dad si o Avraam.” O Isus phenda lenđe: “Te aven čhave e Avraamese, bi ćerena gova so ćerda o Avraam.
40 Uneji nansalile usyene unaupilikene kutyochela kwa Akunnungu, atamuno yeleyo ŵanyamwe nkusaka kumulaga. Che Iblahimu nganapanganya yeleyo!
Al mesto gova tumen akana dičhen te mudaren man, samo golese so vaćardem tumenđe čačipe savo šundem taro Dol. O Avraam nikad ni ćerda gija!
41 Ŵanyamwe nkutendekanya ilaila yaitesile atati ŵenu.” Ŵanyawo ŵansalile, “Uweji nganitupagwe kwa chikululu! Tukwete atati ŵamope, ŵelewo ali Akunnungu.”
Tumen ćeren e buća tumare dadese.” Tegani vaćarde lese: “Amen naj sam bijande tari preljuba. Jekh dad isi amen, o Dol!”
42 Che Yesu ŵaasalile, “Ikaŵe Akunnungu ali Atati ŵenu, nkaanonyele uneji pakuŵa uneji natyosile kwa Akunnungu ni sambano ndili papapa pepa. Nguniika kwa malamulo gangu nansyene nambo kwa malamulo ga ŵandumile une wo.
O Isus vaćarda lenđe: “Kana bi avola o Dol tumaro dad, manđena bi i man golese kaj me ikliljem taro Dol thaj akana sem akari. Me ni aviljem korkoro mandar, nego vov bičhalda man.
43 Ana kwachichi ngankugapilikanichisya ginguŵecheta ga? Ligongo ngankusaka kugapilikana maloŵe gangu.
Sose našti haljaren so vaćarav tumenđe? Golese so našti trpin mingro lafi.
44 Ŵanyamwe atati ŵenu Jwakulinga ni ŵanyamwe nkusaka kutendekanya yaikwanonyelesya atati ŵenu. Chitandile kundanda jwelejo ŵaliji jwakuulaga, ni nganawai kwima ku upande wa usyene, mwa jwelejo nganiupagwa usyene. Paakuŵecheta ya unami, akuŵecheta yatite kusyoŵelela, pakuŵa jwelejo ali jwa unami ni atati jwa unami wose.
Tumaro dad si o beng thaj tumen manđen te ćeren kova so vov manđol. Vov sasa taro anglunipe kova savo mudarol thaj ni ićarol pe po čačipe, golese kaj ane leste naj khanči čačipe. Kana xoxavol, vov sikavol piro čačukano muj golese kaj si xoxavno thaj si dad e xoxaimaso.
45 Pakuŵa uneji ngunsalila usyene, ŵanyamwe ngankungulupilila.
Al golese kaj me čačipe vaćarav, tumen ni pačan man.
46 Mwa ŵanyamwe nduni juchakombole kuŵalanga umboni kuti uneji ngwete sambi? Ana iŵaga nguŵecheta usyene, kwachichi ngankungulupilila?
Ko tumendar šaj dokažil manđe jekh greh? Te vaćardem čačipe, sose ni pačan man?
47 Ŵandu ŵa Akunnungu akugapilikana maloŵe gakuŵecheta Akunnungu, ŵanyamwe ngankupilikana pakuŵa ŵanyamwe nganimma ŵandu ŵa Akunnungu.”
Ko si taro Dol, šunol e Devlese lafura. Tumen ni šunen golese kaj naj sen taro Dol.”
48 Ŵayahudi ŵanjanjile Che Yesu, “Ana nganitusala uchenene kuti mmwejo ndi Msamalia ni sooni nkwete lisoka?”
E Jevreja pučlje le: “Ni li šukar vaćara kaj san Samarijanco thaj o beng si ane tute?”
49 Che Yesu ŵajanjile, “Uneji nganingola lisoka. Uneji ngwachimbichisya Atati ŵangu, nambo ŵanyamwe ngankunjimbichisya une.
O Isus vaćarda: “Ane mande naj beng, nego me poštujiv mingre Dade a tumen man ni poštujin.
50 Uneji ngangulisosela ukulu wangu nansyene. Apali jumo jwakuusosela ukulu wo, nombejo ali jwakulamula.
Me ni rodav slava manđe – isi khoni savo rodol la thaj savo sudil.
51 Ngunsalila isyene, mundu jwalijose jwakugakamulichisya majiganyo gangu ngaawa nambo chatame moŵa gose pangali mbesi.” (aiōn g165)
Čače, čače vaćarav tumenđe: ko ićarol pe ke mingro lafi, nikad ni ka dičhol o meripe.” (aiōn g165)
52 Ŵayahudi ŵansalile Che Yesu, “Sambano twimanyi uchenene kuti mmwejo nkwete lisoka! Che Iblahimu ŵawile, ni ŵakulondola ŵa Akunnungu ŵawile iyoyo peyo, nomwe nkuti, ‘Mundu jwalijose agakamulichisyaga majiganyo gangu ngaawa!’ (aiōn g165)
Tegani vaćarde lese e Jevreja: “Akana džana kaj si o beng ane tute. O Avraam mulo thaj gija i e prorokura, a tu vaćare: ‘Ko ićarol pe ke mingro lafi, nikad ni ka dičhol o meripe.’ (aiōn g165)
53 Ana mmwejo nkulitenda ŵakulungwa kwapunda atati ŵetu che Iblahimu juŵawile jula? Natamuno ŵakulondola ŵa Akunnungu ŵawile nombewo. Sambano mmwejo nkulitenda ŵaani?”
Tu li san po baro tare amaro dad o Avraam, savo mulo? Thaj e prorokura mule. So tu misli, ko san tu?”
54 Che Yesu ŵajanjile, “Nalikusyaga une nansyene, ukulu wangu ngaŵa chindu. Atati ŵangu ŵankwaŵilanga Akunnungu ŵenu, ŵelewo ni ŵakungusya une.
O Isus phenda lenđe: “Te slavisadem man korkore, mingri slava khanči ni vredil. Al man proslavil mingro Dad, savese tumen vaćaren kaj si tumaro Dol.
55 Ŵanyamwe ngannaŵe kwamanyilila, nambo uneji naamanyi. Nombe nasalaga kuti ngangwamanyilila, chime jwaunami mpela ŵanyamwe. Uneji ngwamanyilila ni ngulikamulichisya liloŵe lyao.
Iako tumen ni pindžaren le, me pindžarav le. Te vaćardem kaj ni pindžarav le, bi avava xoxavno sar tumen. Al me pindžarav le thaj ke leso Lafi ićarav man.
56 Atati ŵenu che Iblahimu ŵasangalele aliwone lyuŵa lya kwika kwangu, nombewo ŵaliweni ni ŵasengwile.”
O Avraam, tumaro dad, radujisajlo so ka dičhol mingro avipe. Thaj dikhlja le thaj radujisada pe.”
57 Nipele Ŵayahudi ŵaasalile, “Mmwejo nkuti uli kuti mwaweni che Iblahimu nomwe nganinnyiche yaka makumi nsano?”
Tegani e Jevreja vaćarde lese: “Vadži naj tut pinda berš, a vaćare kaj dikhljan e Avraame?”
58 Che Yesu ŵaasalile, “Ngunsalila isyene, akanaŵe kupagwa che Iblahimu uneji napali.”
O Isus phenda lenđe: “Čače, čače vaćarav tumenđe: angleder nego so bijandilo o Avraam, Me Sem!”
59 Pelepo ŵalokwete maganga achisakaga kwaponya, nambo Che Yesu ŵaalesile ni kutyoka pa Nyuumba ja Akunnungu.
Tegani lije e bara thaj manglje te čhuden len pe leste, al o Isus garadilo thaj iklilo taro Hram.
