< Masengo 4 >

1 Che Petulo ni che Yohana paŵaliji nkukunguluka ni ŵandu, ŵaiche ŵambopesi ni jwankulu jwa ŵakulindilila Nyuumba ja Akunnungu pamo ni Masadukayo.
Leleꞌ naa, Petrus no Yohanis feꞌe ola-olaꞌ ro atahori naa ra, te atahori moko-moko baꞌube rema. Sira, malangga agama Yahudi ma malangga mana manea Ume Hule-Oꞌe Huuꞌ a, no atahori mia partei agama Saduki. Ara rema fo ramue Petrus no Yohanis.
2 Ŵatumbile nnope pakuŵa achinduna ŵala ŵaajiganyaga ŵandu kuti Che Yesu ŵasyuchile, chindu chachikulosya pangasisa kuti ŵandu ŵawile chachisyuka.
Ara ramanasa, huu Petrus no Yohanis hii rafadꞌe basa atahori ra oi, “Yesus nasodꞌa baliꞌ mia mamate na ena! No naa, Ana soi dalaꞌ fee atahori mates ra fo rasodꞌa baliꞌ.”
3 Nipele ŵakamwile che Petulo ni che Yohana, ŵaŵisile mu nyuumba jakutaŵilwa mpaka malaŵi jakwe, pakuŵa chaŵandichile chilo.
De ara parenda sira atahori nara reu humu ruꞌa se. Te huu, relo a naeꞌ a tena, de ara tao ruꞌa se bui rala reu. Fo mbila fefetu na, dei fo ara nggero dedꞌeat naa.
4 Nambo ŵajinji mwa ŵelewo ŵaŵapilikanile utenga u che Petulo ni che Yohana ŵakulupilile, ni ŵandu ŵaŵakulupilile ŵajonjesyeche ŵaliji mpela achalume elufu tano.
Te mia atahori mana hii rena Yesus dedenu nara, atahori naeꞌ rataa oi, saa fo sira ranoriꞌ naa, memaꞌ ndaa. Naa de, atahori nara boe ramaheta losa akaꞌ a touꞌ ra o rifon lima ena.
5 Malaŵi jakwe, achakulu ŵa Ŵayahudi ni achachekulu ni ŵakwiganya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa ŵasongangene pamo ku Yelusalemu.
Mbilaꞌ neu boe ma, atahori monaen Yahudi ra raꞌabꞌue mia Yerusalem. Naeni, malangga ra, lasi adat, ro meser agama Yahudi ra.
6 Ŵachingangene nawo che Anasi Jwambopesi Jwankulu ni che Kayafa ni che Yohana ni che Alekisanda ni ŵaneŵane ŵaŵaliji ŵa lukosyo lwao Jwambopesi Jwankulu.
Malangga monaen agama Yahudi a sia na boe. Nara na Hanas. Atahori monaen feaꞌ ra, Kayafas, Yohanis, Aleksander, no malangga monaen a bobꞌonggi fea nara o sia naa boe.
7 Ŵaajimiche che Petulo ni che Yohana paujo pao, ŵaausisye, “Ana ŵanyamwe ntesile chelechi kwa machili chi ni kwa ulamusi wa acheni?”
Basa se masoꞌ ma, ara parenda atahori reu haꞌi Petrus no Yohanis, fo rema rataa sia malangga naa ra. Ruꞌa se masoꞌ ma, ara ratane oi, “Taꞌo bee de hei miꞌihahaiꞌ atahori kekoꞌ naa? Hei pake se koasa na? Se fee hei isin de mimbirani tao taꞌo naa?”
8 Pelepo che Petulo ali aguumbele Mbumu jwa Akunnungu, ŵajanjile, “Mwanya Ilongola ŵa ŵandu ni achachekulu!
Basa ma Lamatualain Dula-dale Na tao nambarani Petrus de nataa oi, “Ama nggare! Amaꞌ se mana dadꞌi atahori monaen ma lasi-lasi adat Israꞌel! Afiꞌ miminasa mete ma hai bingun mbei.
9 Iŵaga lelo jino nkutuusya yankati chindu chambone chachitendekwe kwa mundu juŵaliji ngakwenda ni iyatite pakulama,
Onaꞌ a amaꞌ se mae midꞌedꞌea mo hai, huu hai tulun mihaiꞌ atahori kekoꞌ esa. Boe ma mitane hai pake se koasa na?
10 nipele, ŵanyamwe ni ŵandu wose ŵa ku Isilaeli nkusachilwa kumanyilila kuti mundu ju akwima paujo penu lelo jino, alamiswe kwa machili ga liina li Che Yesu Kilisito jwa ku Nasaleti jumwaŵambile pansalaba, nambo Akunnungu ŵansyusisye.
Dadꞌi au ae utaa taꞌo ia: Amaꞌ se feꞌe misinedꞌa atahori Nasaret fo nara na, Yesus. Naeni Kristus, fo Lamatuaꞌ dudꞌu memaꞌ mia dalahulu na. Te amaꞌ se mbaku misa E sia hau ngganggeꞌ. Te Lamatualain fee Ne nasodꞌa baliꞌ mia mamate na. Au nau amaꞌ se ro basa atahori Israꞌel bubꞌuluꞌ, te hai mihaiꞌ atahori kekoꞌ a pake Yesus koasa na.
11 Che Yesu ni jwakungamba Mmalembelo Gamaswela gagakuti, ‘Liganga limwalikanile ŵanyamwe ŵakutaŵa, sambano lilyolyo litendekwe kuŵa liganga lyekulungwa lya nsingi wa nyuumba.’
Yesus ia, ara suraꞌ memaꞌ sia Lamatualain susura na oi, ‘Hambu fatu esa fo tukan ra nggari hendi e; te ia naa, fatu a dadꞌi fatu netehuuꞌ.’
12 Jwelejo jikape ni jwakukombola kwakulupusya ŵandu, pakuŵa pachilambo pose ngapagwa liina litupegwilwe lyalitukukombola kukulupuswa nalyo.”
Sia ndule raefafoꞌ, Lamatualain nda soi dala feaꞌ fee masodꞌaꞌ neu hita sala nara sa. Akaꞌ a dalaꞌ esa. Naeni, Yesus. Mete ma nda Eni sa na, nda hambu atahori esa fee masodꞌaꞌ neu hita saꞌ boe.”
13 Achakulu ŵa Nkungulu wo ŵaimanyilile kuti che Petulo ni che Yohana ŵaliji ŵanduŵandupe ni ŵandu ŵangasyoma, nipele ŵasimosile nnope kuwona iŵatite pakwanga pangali lipamba, ŵaimanyilile kuti ŵaliji pamo ni Che Yesu.
Atahori mana endoꞌ sia naa ra bubꞌuluꞌ oi Petrus no Yohanis, atahori anadiki onaꞌ atahori nda baca ma suraꞌ rahine sa. Ara titindindiꞌ a neu ruꞌa se mbarani nara, huu ruꞌa se olaꞌ nda raꞌafuniꞌ sa. Lenaꞌ fai, ara bubꞌuluꞌ ruꞌa se eiꞌ esa ro Yesus.
14 Nambo paŵambweni mundu juŵalamiswe jula ali ajimi pamo nawo, nganakola chakuŵecheta.
Naa de bafa nara raꞌateme losa nda bisa olaꞌ naeꞌ sa, huu atahori mana hai mia keko na o nambariiꞌ sia mata nara boe.
15 Nipele, ŵalamwile che Petulo ni che Yohana ajaulangane paasa pa Nkungulu ni achakulu ŵa Nkungulu ŵasigalile nkati achiusyanaga achinsyene pe.
Basa naa ma, ara denu ruꞌa se oi, “Hei dea mi dei.” Boe ma ara ola-olaꞌ fo sangga dalaꞌ.
16 Ni ŵausyene, “Twatende ichichi ŵandu ŵa? Pakuŵa wose ŵakutama mu Yelusalemu akumanyilila chenene kuti atesile chimanyisyo chachikulungwa ni uweji ngatukukombola kukanila.
Rae, “Toronoo nggare! Hita tao taꞌo bee neu atahori rua ia ra? Basa atahori sia Yerusalem bubꞌuluꞌ rae sira tao mana dadꞌi ia. Hita tafaniiꞌ saa fai, te butin sia ena na.
17 Nambo pakuti tusiŵile ikajenela nnope kwa ŵandu twajamuche kuti akaŵecheta ni mundu jwalijose kwa liina li Che Yesu.”
Malole lenaꞌ ata sangga dalaꞌ, fo dedꞌeat ia afiꞌ sudꞌi nenedꞌuit sia bee-bꞌee. Ata taꞌatatauꞌ ruꞌa se, fo ara afiꞌ ranori seluꞌ Yesus dala masodꞌa Na. Mete ma ara nda nau rena sa, naa rahine neuꞌ ena!”
18 Nipele ilongola ŵaaŵilasile sooni nkati ni kwakanya kuti anaŵechete sooni pelanga, atamuno kwiganya mu liina li Che Yesu.
Basa ma ara roꞌe ruꞌa se masoꞌ, de rafadꞌe rae, “Besa-bꞌesa e! Hei onaꞌ minori soꞌal Yesus fai!”.
19 Nambo che Petulo ni che Yohana ŵaajanjile ŵanyawo, “Iŵaga ili yambone paujo pa Akunnungu kunchimbichisyanga ŵanyamwe kupunda Akunnungu, nlamule mwachinsyene.
Te Petrus no Yohanis rataa rae, “Sobꞌa amaꞌ se dudꞌuꞌa ao mara. Bee malole lenaꞌ? Tungga amaꞌ se parenda na, do, tungga Lamatualain?
20 Pakuŵa ngatukombola kuleka kusala yeila itwiweni ni kuipilikana.”
Hai mita ma rena dalaꞌ naeꞌ. Taꞌo bee de hai afiꞌ mifadꞌe atahori laen!”
21 Nipele achakulu ŵa Nkungulu wo ŵaakanyisye sooni che Petulo ni che Yohana kwa kalipa nnope ni kwagopola. Nganakombolanga kwajamuka pakuŵa ŵandu wose ŵaliji nkwakusya Akunnungu kwaligongo lya chichatendekwe cho.
Petrus no Yohanis rataa basa taꞌo naa, te atahori mana nggero dedꞌeat naa, ai seluꞌ se. Boe ma ara mboꞌi ruaꞌ se, huu nda ritaꞌ rae nggero se taꞌo bee saꞌ boe. Ara o ramatau, afiꞌ losa atahori mana sia dꞌeaꞌ ra fela ramue. Te atahori naeꞌ sia deaꞌ koa-kio Lamatualain, huu atahori kekoꞌ a hai ena.
22 Ni ajula mundu juŵalamiswe kwa litala lya chimanyisyo chi, ŵaliji jwampunde yaka alobaini.
(Atahori kekoꞌ naa, doidꞌoso too haa nulu lena, dei de feꞌe laoꞌ nala na.)
23 Papopo che Petulo ni che Yohana paŵaagopwele ŵaiche kwa achinjao ni kwaŵalanjila yose iŵasalilwe ni ŵambopesi ni achachekulu.
Ara mboꞌi Petrus no Yohanis, ma ruꞌa se baliꞌ risiꞌ nonoo nara. Ara dui rae malangga agama ra ro lasi-lasi adat ra ai se ena.
24 Ŵanyawo paŵajipilikene ngani jo, kwa ntima umo ŵaapopelele Akunnungu achitiji, “Ambuje, alakwe ni jumwagumbile kwinani ni chilambo ni bahali ni indu yose yaili mwelemo!
Boe ma, nonoo nara basa se, raꞌabꞌue ralaꞌ esa de hule-oꞌe rae, “Lamatualain mana naena koasa monaeꞌ. Amaꞌ mana naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ, no basa isi na.
25 Mwaŵechete kwa litala lya Mbumu jwa Akunnungu kwa kang'wa ja katumetume jwenu che Daudi atati ŵetu, ‘Ana kwachichi ŵandu ŵa ilambo ine atumbile? Ana kwachichi ŵandu akuganisya yangalimate?
Dalahulu na, Amaꞌ Dula-dale Meumare Na pake baꞌi Daud dadꞌi mana ola-olaꞌ Na. Ana nafadꞌe memaꞌ nae, dei fo atahori labꞌan Yesus. Ma ana suraꞌ, nae: ‘Atahori mia nusa feaꞌ ra ramanasa huu dedꞌea anin; Ara tao leli ena, huu dedꞌeat mana nda naꞌena huu-tonggoꞌ sa.
26 Mamwenye ŵa ilambo aliŵichile chile, ni achakulu asongangene pamo, kuti ŵakanile Ambuje, ni Kilisito jwao juŵansagwile.’
Mane raefafoꞌ ra raꞌabꞌue fo reu ratati labꞌan Lamatualain; ma malangga ra sangga dalaꞌ fo reu labꞌan Lamatualain no Kristus, Atahori fo Lamatualain dudꞌu mia doo na neu.’
27 “Pakuŵa, kusyene che Helode ni che Pontio Pilato ni ŵandu ŵa ku Isilaeli pamo ni ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi, ŵasongangene papapa pa musi, kunkanila Che Yesu katumetume jwenu jwanswela jumunsagwile aŵe Kilisito.
Saa fo baꞌi Daud suraꞌ basaꞌ a, ia naa dadꞌi ena. Dalahulu na, sosoa na feꞌe sambu-sambu, te ia naa manggareloꞌ ena. Memaꞌ sia ia, mane Herodes no hofernor Pontius Pilatus raꞌabꞌue ro hai atahori lasi-lasi nara mia Israꞌel, ma nusa feaꞌ ra malangga nara. Basa se raꞌabꞌue rala haraꞌ esa fo labꞌan Yesus, fo Amaꞌ dudꞌu memaꞌ a.
28 Elo, ŵasongangene kukutendekanya yeila imwaisachile chitandile kundanda ikopochele kwa ulamusi wenu.
Ia naa, hai mihine basa naa nandaa no Amaꞌ hihii-nanau na, tungga sa fo Amaꞌ naꞌetuꞌ mia doo na neu.
29 Nambo, alakwe Ambuje, nnole sambano kutujogoya kwao. Ntukombolechesye uweji achikapolo ŵenu kulalichila liloŵe lyenu pangajogopa.
Ia naa, mete sobꞌa, te ara raꞌatatataaꞌ tao hai mimitau. Dadꞌi Amaꞌ fee hai mimbirani. Fo hai mi mifadꞌe atahori ra sia bee-bꞌee, Amaꞌ Dudꞌui Malole Na soꞌal Yesus. No hai afiꞌ mimitau saa saꞌ boe.
30 Ngolosye nkono wenu mwalamye ŵandu ni kutendekanya imanyisyo ni yakusimonjeka kwa ulamusi u Che Yesu Katumetume jwenu Jwanswela.”
Hai moꞌe Amaꞌ fee koasa, fo hai mihaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ ra. Ma tao mana dadꞌiꞌ ra fo atahori bubꞌuluꞌ koasa naa, memaꞌ nema mia Atahori Meumare fo Amaꞌ denu, naeni Yesus. Lamatualain, hai hule-oꞌe ma akaꞌ a ia ena.”
31 Paŵamalisisye kupopela, peuto paŵasongangene pala patenganiche, ni wose ŵagumbele Mbumu jwa Akunnungu ni ŵajendelechele kulalichila liloŵe lya Akunnungu pangali lipamba.
Ara hule-oꞌe ma, ume fo ara raꞌabꞌue siaꞌ naa, nanggongga. Boe ma Lamatualain Dula-dale Meumare Na, dai basa se. Basa de, ara dea reu rafadꞌe Lamatualain Dudꞌui Malole Na, no nda bambi-bambi sa.
32 Ni mpingo wa ŵelewo ŵakukulupilila waliji ni ntima umo ni nningwa umo. Ni nganapagwa mundu juŵatite kuti iŵakwete yo yakwe nsyene, nambo ŵagaŵene yose iŵakwete.
Basa boe ma, basa atahori mana mamahere Yesus ra, ralaꞌ esa, ma rasodꞌa no susueꞌ. Nda hambu manadeꞌuꞌ sa, ma ara hii fee saa-saa neu feaꞌ ra. Esa-esaꞌ ator sudꞌi a saa nara, fo pake raꞌabꞌue.
33 Kwa machili gamajinji achinduna ŵala ŵaŵalasile umboni wa kusyuka kwa Ambuje Che Yesu, nombe Akunnungu ŵapele upile weujinji.
Basa ma Lamatualain fee koasa neu dedenu nara, fo rafadꞌe atahori oi Lamatuaꞌ Yesus nasodꞌa baliꞌ ena. Huu sira rita no mata nara ena. Basa ma Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ lenaꞌ seli neu se.
34 Nganapagwa mundu jwalijose juŵasoŵilwe ni chachilichose, pakuŵa juŵakwete ngunda atamuno majumba ŵasumisyaga ni kwikanasyo mbiya,
Hambu atahori mia sira e, seo rae no ume nara, ma fee doi na neu Lamatuaꞌ dedenu Nara. De ara pake tulu-fali neu atahori naeꞌ parlu na. Naa de, ara nda toꞌa-taa saa saꞌ boe.
35 ni kwapa achinduna, nombewo ŵagaŵenye kwa jwalijose mpela yaikuti pakunsoŵa.
36 Ni kwaliji ni Mlawi, juŵapagwile ku Kupulo, liina lyakwe che Yusufu, ni achinduna ŵala ŵammilasile che Banaba, malumbo gakwe, “Mundu jwakwatulasya ŵandu mitima.”
Onaꞌ Yusuf. Eni ia, Lewi tititi-nonosi na mia pulu Siprus. Lamatuaꞌ dedenu Nara babꞌae nara eꞌeku na ‘Barnabas’, sosoa na, ‘atahori mana huhuar atahori feaꞌ’. Ana seo rae na ombat esa, de nendi doi na fee neu Lamatuaꞌ dedenu Nara.
37 Nombejo ŵakwete ngunda wakwe, ni ŵausumisye, ŵajigele mbiya syo ni kwapa achinduna.

< Masengo 4 >