Masengo 28
1 Patwaiche kwa chitendewele ku nsanga, twaimanyi kuti chilumba chila chikuŵilanjikwa Melita.
Kana gajda spasisajlam, saznaisardam, kaj godova ostrvo akhardol Malta.
2 Ni ŵandu ŵangali lunda ŵatutendele yambone nnope. Ula jatandite kunya ni kwaliji ni mbepo, ŵatukolechesye mooto tujootele ni kutukalibisya.
E manuša save trajinas okote sas neobično ljubazne prema amende. Astardine e jag thaj primisardine men oko late, kaj delas o bršnd thaj sas šil.
3 Che Paolo ŵalokwete litenje lya sasu ni ŵasiŵisile pa mooto. Paŵaŵikaga, lijoka lyakopweche ligongo lya ntukuta wa mooto ula lyaliŵilijile pankono wakwe.
O Pavle ćida naramko šuće krandže thaj čhuta len pe jag, ali katar jekhvar zbog o tatipe andar e krandže inkljisto o sap thaj astarda pe pale lešće vas.
4 Ŵandu ŵa kweleko wo paŵaliweni lijoka lili nkuliŵilijila pankono wakwe ŵasalilene, “Kusyene mundu ju ali jwakuulaga, namuno akulupwiche mmeesi nambo chisasi cha nnungu jwetu jwankongwe jwakuŵilanjikwa Haki ngachikunneka alame.”
Kana okola save trajinas okote dikhline sar o sap visil pe Pavlesko vas, phendine: “Akava manuš si sigurno ubica. Spasisajlo katar o more, ali e božica savi akhardolas Pravda či del les te trajil.”
5 Nambo che Paolo ŵalikung'undile lijoka lyo pa mooto ni nganilimpeteka namose kanandi.
A o Pavle ćhinosarda e sape katar piro vas ande jag, thaj nas lešće khanči.
6 Ŵandu ŵala ŵaliji nkulolela kuti pane tuimbe nkono, pane chagwe ni kuwa papopo. Nambo paŵalolele nnope ni nganachiwona chindu chakwaŵenga chichapatile, ni ŵagalawisye ng'anisyo syao ni kuti ali jumo jwa achiminungu.
A e manuša ažućarenas te šuljola ili te katar jekhar perel tele mulo. Kana pale lungo vrjama sar ažućarenas, dikhline kaj khanči neobično či dogodisajlo lešće, predomislisajle thaj počnisardine te phenen kaj si vo del.
7 Pachiŵandi ni pepala kwaliji ni migunda ja jwankulu jwa chilumba chila jwakuŵilanjikwa che Pabulio. Mundu ju ŵatupochele yambone ni twatemi mu nyuumba jao ja achalendo kwa moŵa gatatu.
A paše godova than sas o imanje savo sas katar o poglavari godole ostrvosko savo akhardolas Publije. Vo primisarda men ande piro ćher thaj trin đes ljubazno ugostisarda men.
8 Atati ŵao che Pabulio ŵaliji agonile ali nkulwala chiilu ni mmatumbo mwa miasi. Che Paolo ŵajawile kukwalola ni paŵamasile kupopela, ŵasajichile makono gao ni kunlamya.
A e Publijesko dad pašljolas, kaj mučilas les e groznica thaj e dizenterija. O Pavle dijas andre, čhuta pire vas pe leste thaj pomolisajlo, thaj o manuš sastilo.
9 Payakopochele yeleyo, iyoyo peyo ŵakulwala ŵajinji ŵaŵatamaga mu chilumba chila ŵaiche, nombewo ŵalamiswe.
Pale godova avenas vi e aver nasvale manuša save trajinas pe godova ostrvo thaj sastonas.
10 Ŵandu ŵala ŵatuchimbichisye nnope, ni katema patwatyokaga ŵatupele yose iyatusoŵile mu ulendo wetu.
Zato sikadine amenđe bari čast, a kana teljardam te džastar, čhutine amenđe ande lađa sa so trubulamen palo drom.
11 Pajapite miesi jitatu, twatandite sooni ulendo wetu kwa ngalaŵa jekulungwa jimo jijasigele mu chilumba mula, jichilindililaga gapite kaje moŵa ga mbepo. Ngalaŵa jila jakopochele ku Alekisandilia ni jaŵilanjikwe “Achiminungu Maŵila.”
Kana nakhlo trin čhon, dijam ande varesavi aleksandrisko lađa savi sas sasto ivend po ostrvo, thaj pe savi sas zaštitno znako e blizancengo e Kastrosko thaj e Poluksosko.
12 Twaiche ku Silakusa ni twatemi pelepo moŵa gatatu.
Areslam ando Sirakuza, okote ačhilam trin đes.
13 Kutyochela pelepo twasyungwile mumbali ni twaiche ku Legio. Malaŵi jakwe jatandite kupuga mbungo kutyochela kulujenda ni pagapite moŵa gaŵili twaiche ku Puteoli.
Okotar otplovisardam thaj areslam ande Regijum. A thejara o đes počnisarda te phurdel e balval katar o jugo thaj pale duj đesa areslam ando Puteole.
14 Kweleko twasimene ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu achinjetu ni ŵatuchondelele tutame pamo nawo chijuma chimo. Kwanti nyi ni itwatite pakwika ku Loma.
Okote arakhlam e phralen, save zamolisardine men te ačhas lende efta đes. Agajda areslam vi ando Rimo:
15 Ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵa ku Loma paŵapilikene ngani syetu ŵaiche mpaka Pakusumichisya Malonda che Apio ni ŵane ku Majumba Gatatu ga Achalendo kukutuchingamila. Che Paolo paŵaweni ŵelewo ŵaatogolele Akunnungu ni ŵalimbiswe ntima.
Kana e phral ando Rimo ašundine kaj amen avas, aviline angle amende sa dži ke Apijevesko trgo thaj dži ke Trin birturja. Kana dikhla len o Pavle zahvalisarda e Devlešće thaj ohrabrisajlo.
16 Patwaiche ku Loma ŵakundile kuti che Paolo atame pajikape pamo ni jwangondo juŵanlindililaga.
A kana dijam ando Rimo, e Pavle dine te trajil posebno, zajedno e vojnikosa savo lelas les sama.
17 Pagapite moŵa gatatu che Paolo ŵaaŵilasile achakulu ŵa Ŵayahudi ŵaŵatamaga kweleko. Paŵasongangene pamo ni ŵaasalile, “Achalongo achinjangu, uneji nataŵikwe ku Yelusalemu kula ni kutagwa mmakono ga Ŵaloma namuno nganindende magambo gagaligose kwa ŵandu ŵangu pane kugapwanya masyoŵelo ga achambuje ŵetu.
Trin đes majposle, o Pavle akharda e židovske vođen, pa, kana savora ćidine pe phendas lenđe: “Phralalen, vi ako či ćerdem khanči protiv amaro them niti protiv e običaja amare pradadenđe, ipak phangline man ando Jerusalim thaj predaisardine man e Rimljanenđe.
18 Paŵamasile kuusyausya, Ŵaloma ŵasakaga kung'opola pakuŵa kwangu une nganagasimana magambo gakuŵajilwa kuulajikwa.
E Rimljanurja ispituisardine man thaj kamline te oslobodin man kaj khančeja či zaslužisardem smrtno kazna.
19 Nambo Ŵayahudi paŵakanile yeleyo, nasachile kulamulikwa ni Mwenye jwa ku Loma, nachiŵamuno nganingola chakwaŵechetela ŵandu ŵa musi wangu.
Ali kana e Židovurja godolešće usprotivisajle, semas prisilime te mangav te sudil pe manđe anglo Cezar. Ali ni pale khančeste či optuživ mungre theme.
20 Kwaligongo lyo nanchondelele ŵanyamwe kuti tuonegane ni kuŵecheta nomwe pakuŵa ndaŵikwe kwa nyolo si ligongo lya chilolelo cha Ŵaisilaeli chiŵalanjile Akunnungu.”
Zato vi kamlem te dikhav tumen thaj te ćerav svato tumenca: ande akala lancurja sem upravo pale godova kaj paćav ande nada e Izraelošći.”
21 Ni ŵanyawo ŵatite “Uweji nganitupochele chikalata kutyochela ku Yudea nkati alakwe atamuno achinjetu ŵaŵaiche akuno kukutusalila pane kuŵecheta chindu chakusakala nkati alakwe.
E židovske vođe phendine e Pavlešće: “Či primisardam andar e Judeja nisosko lil pale tute, thaj khonik katar e phral save aresline okotar či pale tute javisardine ili phendine vareso bilačhe.
22 Nambo tukusaka kupilikana pakang'wa penu inkuti paaganisya pakuŵa tukumanyilila kuti palipose akusala kuti mpingo wo uli wangalumbana.”
Ali, volisardamas te tutar ašunas so tu gndis, kaj džanas kaj protiv gadaja sekta svugde ćerel pe svato.”
23 Nipele ŵasagwile lyuŵa lya kuchingangana ni che Paolo ni ŵaiche ŵandu ŵajinji nnope ku nyuumba kuŵatamaga. Kutandila kundaŵi mpaka ligulo che Paolo ŵaliji nkwasalila yejinji ya Umwenye wa Akunnungu ni kwajiganya ngani sya Che Yesu kutyochela mmalajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa ni itabu ya ŵakulondola ŵa Akunnungu achisakaga kwanyenga kuti ŵaakulupilile Che Yesu.
Gajda odredisardine jek đes, pa još majbut džene aviline ando ćher kaj sas o Pavle. A vo phenelas lenđe thaj svedočilas pale Devlesko carstvo thaj katar e detharin dži ke rjat andar knjige e Mojsiješće zakonestar thaj andar e Prorokurja uverilas len ande sa so značilas palo Isus.
24 Ŵane ŵajitichisye iŵasalilaga yo nambo ŵane ŵakanile.
Varesave paćaine ande okova so phenelas, dok aver či kamline te paćan.
25 Nipele nganajiilana achinsyene pe, ni ŵatyosile pelepo pakuŵa che Paolo ŵaasalile, “Mbumu jwa Akunnungu ŵasasile usyene kwa achambuje ŵenu kwa kang'wa ja jwakulondola jwa Akunnungu che Isaya,
Thaj sar našti složisajle maškar peste line te džantar, a o Pavle phendas lenđe još kava: “Lačhe phendas o Sveto Duho tumare pradadenđe prekal o proroko Isaija:
26 achitiji, ‘Njaule kwa ŵandu ŵa nkaasalile, kupilikana chimpilikane, nambo ngasammanyilila, Kulola chinnole nambo ngasambona.
‘Dža ke akava them thaj phen lenđe: Ašunena mungre alava, a či haćarena; pire jakhenca dićhena mungre dela, a našti dićhena len.
27 Pakuŵa mitima ja ŵandu ŵa jilimbile, asiŵilile mawiwi gao ni meeso gao gasisine. Melepe akasaona kwa meeso gao, akasapilikana kwa mawiwi gao, akasamanyilila kwa mitima jao, akasapitikuchila kwa une, noneji ngalamisye.’”
Kaj barosajle e ile akale themešće, pire kanenca jedva ašunen, pire jakha phandadine; te e jakhenca či dićen, te e kanenca či ašunen, te e ileja či haćaren thaj obratin pe, te sastarav len.’
28 Nombe che Paolo ŵatite sooni, “Mmanyilile ŵanyamwe kuti, ukulupusyo wa Akunnungu wu wejausye kwa ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi, nombewo chaupilikane!”
Zato, trubun te džanen: o Del bičhalel akava spasenje okolenđe save naj Židovurja. Von čhona kan leste.”
29 Che Paolo paŵamasile kuŵecheta yeleyo Ŵayahudi ŵakopweche ali nkukanilana nnope achinsyene pe.
[A kana akava phendas, e Židovurja đeletar gajda kaj tradenasa pe maškar pende.]
30 Nipele che Paolo ŵatemi yaka iŵili mu nyuumba jiŵalipilaga jila. Ni ŵaapochele ŵandu wose ŵaŵaikaga kukwalola.
O Pavle duj pherde brš ačhilo okote ande piro unajmime ćher. Okote primilas savoren save avenas leste.
31 Ŵalalichilaga ŵandu ngani ja Umwenye wa Akunnungu ni kwajiganya ŵandu nkati Ambuje Che Yesu Kilisito pangajogopa ni nganapagwa jwannekasisye.
Propovedilas pale Devlesko carstvo thaj hrabro sikavelas palo Gospod Isus Hrist thaj khonik či sprečilas les.
