Masengo 27
1 Paŵalamwile kuti tujaule ku Italia ni ngalaŵa ŵammisile che Paolo pamo ni ŵatawe ŵane mmakono ga che Juliasi, juŵaliji jwankulu jwa ŵangondo mumpingo waukuŵilanjikwa “Mpingo wa Agusto.”
Kana sasa odlučimo te dža brodosa ani Italija, predije e Pavle thaj nesave avere phangle manušen ko kapetano so akhardola Julije savo sasa tari četa e Cezaresi.
2 Twakwesile ngalaŵa jekulungwa jijatyochelaga ku Adiliamiti, jijaliji chile kutanda ulendo kupitila mbwani ja chilambo cha ku Asia ni twatandite ulendo. Che Alisitako mundu jwa ku Makedonia kutyochela ku Sesalonike ŵalongene noweji.
Đeljam ko brodo andaro foro Adramitij, savo džala dži ke thana ani Cikni Azija thaj otplovisadam. Amencar sasa thaj o Aristarh, o Makedonco taro Solun.
3 Lyuŵa lyaaŵili twaiche ku Sidoni ni ngalaŵa. Nipele che Juliasi ŵaapanganichisye yambone che Paolo, ŵalesile ajaule kwa achambusangagwe kuti apegwe yaikwasoŵa.
Theara đive aviljam ano Sidon. O Julije šukar sasa premalo Pavle thaj mukhlja le te džal ke pe amala, te bi von dena le sa so trubul le.
4 Kutyochela kweleko twajendelechele ni ulendo, ni twapite mungulugulu chilumba cha Kupulo tuchilisepusyaga ni mbungo jijaliji jininkupuga nnope kutyochela paujo petu.
Kana đeljam gothar, nakhljam e brodosa tari rig kaj naj but balval ano Kipar, golese kaj i balval phurdija premal amende.
5 Twajombweche bahali ja Kilikia ni Pamfilia ni twaiche mmusi wa Mila chilambo cha ku Likia.
Kana nakhljam i pučina paši obala i Kilikija thaj i Pamfilija, resljam ani Likijsko Mira.
6 Ni kweleko jwankulu jwa ŵangondo jula ŵajisimene ngalaŵa jekulungwa jichikopochelaga ku Alekisandilia kwaula ku Italia, nombejo ŵatujinjisye mwelemo.
Odori o kapetano arakhlja jekh aleksandrijsko brodo savo džala ani Italija thaj čhuta amen ane leste.
7 Twajesile mbolembole moŵa gamajinji ni twaiche pachiŵandi ni Nido nkulaga. Pakuŵa mbungo jatusiŵilile kuendelechela ni twapite kusini kwa chilumba cha Kilete kuŵandikana ni Salomone.
But đive đeljam brodosa po zala thaj nesar resljam pašo Knid. I balval ni mukhlja amen te ićara amaro smer, golese plovisadam ki rig kaj naj but balval, taro Krit pašo Salmon.
8 Twapite mumbwani kwa kulaga ni twaiche peuto papakuŵilanjikwa “Bandari jambone,” pachiŵandi musi wa Lasea.
Phareste đeljam paši obala thaj resljam dži ko than savo akhardol “Šukar luke”, pašo foro Laseja.
9 Gaapite moŵa gamajinji ni moŵa gakutaŵa gaapite, ni twaliji mmoŵa ga kogoya kuendelechela ni ulendo wa mu ngalaŵa. Nipele che Paolo ŵaajamwiche achitiji,
Hasardam but vreme thaj amari plovidba lija te avol but opasno, golese so nakhlo o Jevrejsko Post. Gija o Pavle lija te opomenil len:
10 “Achalongo achinjangu, nguwona kuti ulendo wu chiuŵe wa kogoya ni kusoyesya indu, ngaŵa kwa ndundu ni ngalaŵa pe, nambo kwa umi wetu nombe.”
“Manušalen, dikhav kaj amari plovidba ka avol but opasno thaj ka avol bari šteta, na samo bašo brodo thaj baše leso pharipe, nego i baše amaro džuvdipe.”
11 Nambo jwankulu jwa ŵangondo jula ŵagapikanile nnope maloŵe ga juŵalongosyaga ngalaŵa ni nsyene ngalaŵa kupunda maloŵe gaŵaŵechete che Paolo gala.
Al o kapetano po but pačaja e kormilare thaj e manuše kaso sasa o brodo, nego e Pavle.
12 Pakuŵa bandari jo nganijiŵa jambone kutama moŵa ga mbepo, ŵandu ŵaŵatupile ŵajitichisye kuendelechela ni ulendo yakombolekaga aichanje ku Finikisi ni kutama kweleko katema ka mbepo ko. Finikisi jili bandari ja Kilete jajilolite kwiŵanda ni kwichela.
Golese kaj goja luka ni sasa šukar pašo brodo te ačhol ko jevend gothe, po but džene odlučisade te crden pe gothar thaj ako šajine te resen ani luka Feniks thaj odori te nakhaven o jevend. Goja luka sasa ko Krit, savi dičhol ko jugozapad thaj severozapad.
13 Mbungo ja kusi jatandite kupuga ni ŵaganisisye kuti chakombole kutendekanya iŵasachile yo. Nipele ŵanyakwile nanga ni kuŵika mu ngalaŵa, ŵajendelechele ni ulendo ŵapite mbwani kwa mbwani ni kwika ku mbwani ja Kilete.
Kana lija te phurdol cikni južno balval, dije gođi kaj ka šaj te ćeren gova so manglje, gija vazdije o sidro thaj plovisade paši obala e Kritesi.
14 Nambo pangakaŵa, mbungo jekulungwa jati mpela chimbunga jajikuŵilanjikwa “Mbungo ja kaskazi” japujile kutyochela ku chilumba.
Al ni nakhlo but thaj lija taro ostrvo Krit te phurdol zurali balval savi akhardol Evroklidon.
15 Ngalaŵa jila jagombilwe ni mbungo, nombejo nganijikombola kujipunda mbungo, nipele twajilesile jiseleleche ni mbungo.
Tegani e brodo dolda i balval thaj khanči naštine te ćerol pe protiv goja balval, golese mukhljam i balval te inđarol amen.
16 Nkwenda mo twapite upande wa kusini mwa chilumba chachinandi liina lyakwe Kauda, twakombwele kwakulimba nnope kugopola ntumbwi wa kwakulupuchisya ŵandu mu ngalaŵa jekulungwa jila.
Kana nakhljam e brodosa ki rig kaj naj but balval pašo cikno ostrvo savo akhardol Klauda, bare mukasa uspisadam te ićara o čamco e spasimaso.
17 Achikatumetume ŵaali mu ngalaŵa ŵala paŵanyakulile ntumbwi ula nkati, ŵautaŵilile mu ngalaŵa jila ni ngonji kuulimbisya kuti unajonasiche ni mbungo. Ni pakuŵa ŵajogopaga kutitimila munsanga wejinji mu mbwani ja Libia, kwa yele ŵagatulwisye matanga ni ŵagambaga kwenda pe ni mbungo.
Vazdije o čamco ki paluba thaj dorencar phanglje o brodo. Darajle te ma zaglavin pe ano plitko paj paši obala i Sirta, mukhlje o sidro thaj gija i balval inđarda len.
18 Mbungo jekulungwa jila jajendelechele kupuga ni malaŵi jakwe ŵatandite kwasila ndundu mu bahali.
Golese kaj dolda amen bari oluja, theara đive lije te čhuden o pharipe taro brodo.
19 Ni lyuŵa lyaatatu ŵajasile ni makono gao achinsyene yoombo ya mu ngalaŵa jekulungwa.
Trito đive pe vastencar čhudije čak i oprema e brodosi.
20 Moŵa gamajinji nganitukombola kuliwona lyuŵa atamuno ndondwa ni mbungo jekulungwa jila japundile nnope. Chilolelo chose chati tutulame chamasile.
But đivesa ni dikhljam ni o kham ni e čerenja thaj i zurali oluja ni ačhili te čalavol po brodo, tegani hasardam svako nada kaj ka spasi amen.
21 Paŵatemi pangalya moŵa gamajinji, wajimi che Paolo pasikati pao ni kuti, “Achambusanga ŵangu nkambikanichisye une kuti kasintyoka ku Kilete ngankalaje kwantinyi ni kupotesya indu yi.
But đivesa khoni ni xalja khanči. Tegani o Pavle ačhilo angle lende thaj vaćarda: “Manušalen, trubujen te šunen man thaj te ma crda amen taro Krit. Gija ni ka avena pe amende gaći muke thaj štete.
22 Sambano ngunchondelela, nkamulichisye ntima pakuŵa ngapagwa jwalijose mwa ŵanyamwe juchawe nambo ngalaŵa pe ni jichijijonasiche.
Al akana moliv tumen, ma daran, golese kaj ni jekh tumendar ni ka hasarol po džuvdipe, sem so ka potonil o brodo.
23 Pakuŵa chilo katumetume jwa kwinani jwa Akunnungu, Akunnungu jwandesile une kuŵa jwao ni jungwapopelela ŵangopochele,
Golese kaj kaja rat ačhilo angle mande o anđelo e Devleso kase me preperav thaj kas služiv.
24 ni kuusalila, ‘Kasinjogopa che Paolo! Ikuŵajilwa mmwejo kwima paujo pa Mwenye jwa ku Loma. Kwaligongo lyenu mwe Akunnungu chiŵakulupusye wose ŵaali mu ulendo pamo nomwe.’
O anđelo vaćarda manđe: ‘Ma dara, Pavle. Trubul te ave sudimo anglo Cezar! Akh, tuće o Dol obećisada kaj zbog tute ka spasil sa kolen save plovin tusa.’
25 Nipele nkamulichisye ntima, pakuŵa ngwakulupilila Akunnungu kuti chiitendekwe mpela indite pakusalilwa.
Golese, manušalen, ma daran! Golese kaj pačav e Devlese kaj ka avol sar so vaćarda manđe.
26 Nambo chituponyekwe pa chilumba chimo.”
Al, trubul o brodo te phađol paše nesavo ostrvo.”
27 Chilo cha lyuŵa lya kumi na nne twaliji tuninkukwekwelemya akuno ni akunokuno ni meesi mu bahali ja Mediteleniani. Chilo nnope achikatumetume ŵaali mu ngalaŵa ŵaganisisye kuti tuŵandichile munsanga.
Kana sasa i dešuštarto rat thaj i balval inđarda amen pašo Mediteransko more, ani opaš i rat dije gođi e mornara kaj si i phuv paše.
28 Nipele ŵatulwisye ngoji wawataŵilile chindu chakutopela achisakaga kupima amanyilile ipatite kwendesya ni ŵapatile makono alobaini. Kanyuma kanandi ŵapimile sooni ni ŵapatile makono selasini.
Kana merisade kobor si duboko o paj, dikhlje kaj si tranda thaj efta metra. Kana nakhle zala, palem merisade thaj dikhlje kaj si i dubina bišteohto metra.
29 Ni pakuŵa ŵajogopaga kukwama papali ni lwala, ŵatulwisye nanga ncheche sya kunyuma kwa ngalaŵa ni kupopela kuti kucheje.
Tegani e mornara darajle kaj ka čalava ane nesave bara, gija tari paluni rig e brodosi čhudije štar sidrura thaj molisade te svanil.
30 Ni ŵaŵalongosyaga ngalaŵa ŵala ŵasachile kutila kutyochela mu ngalaŵa ni ŵautulwisye ntumbwi ula achinamanilaga akutulusya nanga sya paujo.
Kana e mornara dikhlje te našen, mukhlje o čamco e spasimaso ano more thaj ćerde pe sar samo ka mučhen o sidro tari angluni rig e brodosi.
31 Nambo che Paolo ŵansalile jwankulu jwa ŵangondo jula pamo ni ŵangondo ŵane, “Iŵaga ŵanyaŵa ngaatama mu ngalaŵa ngankulupuswa.”
O Pavle phenda e kapetanose thaj e vojnikurenđe: “Te ni ačhile kala ano brodo, našti ni tumen te spasin tumen.”
32 Papopo ŵangondo ŵala ŵakatile migoji jijakamulile ntumbwi ni ŵaulesile ujigalikwe ni meesi.
Tegani e vojnikura čhinde e dora e čamcose thaj mukhlje le te perol ano more.
33 Kukanaŵe kucha che Paolo ŵachondelele wose kuti alye chakulya achitiji, “Lelo jino lyuŵa lya kumi na nne ntemi ni sala nli nkulolela, pangalya chindu chachili chose.
Angleder so đivesajlo, molisada o Pavle savoren te xan khanči, vaćarindoj: “Ađive si dešuštarto đive sar nakhaven bizo xape, ko ađućaripe so ka avol thaj khanči ni čhuten ano muj.
34 Nipele ngunchondelela nlye, pakuŵa chichinkulupusye kuti nkawa. Pakuŵa ngalujasika namuno luumbo lumo lwa pa mitwe jenu.”
Golese moliv tumen te xan, te mangljen te ačhen džuvde. Nikase tumendar bal taro šoro ni ka perol.”
35 Che Paolo paŵamasile kuŵecheta yeleyo ŵajigele nkate, nipele ŵatogolele Akunnungu paujo pa wose, ŵagaŵenye ni kutanda kulya.
Kana gova vaćarda, lija o mangro thaj zahvalisada e Devlese angle savorende. Tegani phaglja o mangro thaj lija te xal.
36 Nipele wose ŵakamulisye ntima, nombewo ŵalile.
Savore radujisajle thaj lije i von te xan.
37 Ŵatwaliji mu ngalaŵa twaliji ŵandu mia mbili ni sabini na sita.
Ano brodo sama dujšel thaj eftavardeš thaj šov džene.
38 Patwalile wose ni kwikuta, ŵajijalwisye ngalaŵa jekulungwa kwakwasila ngano mu bahali.
Kana čalile, lije te ločharen o brodo gija so čhudije o điv ano more.
39 Pakwachele ŵaŵalongosyaga ngalaŵa ŵala nganachimanyilila chilambo chila, nambo ŵauweni nsanga ku mbwani. Nipele ŵasachile kujijimika ngalaŵa kweleko naga chakombole.
Kana putajlo o đive, ni pindžarde i phuv, al dikhlje plaža ke nesavo zaliv thaj odlučisade, ako šaj, ki obala te anen o brodo.
40 Ŵakatile ngonji sya nanga ni kusileka mu bahali ni ŵagopwele ngonji sisyataŵikwe pa usukani ni kwinamukula tanga ja paujo pa ngalaŵa kuti jikamule mbungo ni kwajausya ku mbwani.
Putarde e sidrura thaj mukhlje len ano more. Thaj ano isto vreme putarde i e dora save ićarde e kormila te bi mučhena len ano paj thaj vazdije o angluno jedro premali balval thaj lije te džan nakari obala.
41 Nambo ŵaiche pamalekano pagachingangene matala gaŵili ga meesi ga bahali ni ngalaŵa jatanjile palapala. Upaande wa paujo pa ngalaŵa watitimile munsanga pangali kutinganyika, nambo upaande wa panyuma watandite kutemeka kwa ligongo lya machili ga matumbela.
Al o brodo avilo ko plitko paj thaj o angluno kotor e brodoso zaglavisajlo ani pošik thaj ačhilo gothe. I paluni rig e brodosi lija te phađol tare silna talasura.
42 Ŵangondo ŵasachile ŵaulaje ŵataŵikwe wose atakojelela ŵane ni kutila.
E vojnikura odlučisade te mudaren e phangle manušen te ne bi khoni lendar našola plivindoj.
43 Nambo jwankulu jwa ŵangondo achisakaga kwakulupusya che Paolo, ŵaalekasisye ŵangondo akatenda yeleyo. Ŵalamwile ŵaakukombola kojelela alilechelele mmeesi ni kwika kunsanga.
Al o kapetano manglja te spasil e Pavle thaj golese ačhada e vojnikuren gova te ćeren. Tegani naredisada kolen save džanen te plivin te huten angleder ano more thaj te ikljen ki obala,
44 Ni ŵaakusigalila wo, ŵane akamulile mbao ni ŵane ipitingwa iyatemeche mu ngalaŵa. Iyoyo ŵandu wose ŵaiche kwa chitendewele ku nsanga.
a akala avera te ićarenpe pe phalja thaj ke kotora save phađile taro brodo. Gija savore nakhle džuvde thaj saste ki obala.
