< Masengo 27 >

1 Paŵalamwile kuti tujaule ku Italia ni ngalaŵa ŵammisile che Paolo pamo ni ŵatawe ŵane mmakono ga che Juliasi, juŵaliji jwankulu jwa ŵangondo mumpingo waukuŵilanjikwa “Mpingo wa Agusto.”
Quando foi determinado que deveríamos navegar para a Itália, eles entregaram Paulo e alguns outros prisioneiros a um centurião chamado Julius, da banda Augustan.
2 Twakwesile ngalaŵa jekulungwa jijatyochelaga ku Adiliamiti, jijaliji chile kutanda ulendo kupitila mbwani ja chilambo cha ku Asia ni twatandite ulendo. Che Alisitako mundu jwa ku Makedonia kutyochela ku Sesalonike ŵalongene noweji.
Embarcando em um navio de Adramyttium, que estava prestes a navegar para lugares na costa da Ásia, colocamos no mar, estando conosco Aristarco, macedônio de Thessalonica.
3 Lyuŵa lyaaŵili twaiche ku Sidoni ni ngalaŵa. Nipele che Juliasi ŵaapanganichisye yambone che Paolo, ŵalesile ajaule kwa achambusangagwe kuti apegwe yaikwasoŵa.
No dia seguinte, tocamos em Sidon. Júlio tratou Paulo amavelmente e lhe deu permissão para ir até seus amigos e se refrescar.
4 Kutyochela kweleko twajendelechele ni ulendo, ni twapite mungulugulu chilumba cha Kupulo tuchilisepusyaga ni mbungo jijaliji jininkupuga nnope kutyochela paujo petu.
Navegando de lá, navegamos sob o lee de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Twajombweche bahali ja Kilikia ni Pamfilia ni twaiche mmusi wa Mila chilambo cha ku Likia.
Quando atravessamos o mar ao largo da Cilícia e Pamphylia, chegamos a Myra, uma cidade de Lícia.
6 Ni kweleko jwankulu jwa ŵangondo jula ŵajisimene ngalaŵa jekulungwa jichikopochelaga ku Alekisandilia kwaula ku Italia, nombejo ŵatujinjisye mwelemo.
Lá, o centurião encontrou um navio de Alexandria navegando para a Itália, e nos colocou a bordo.
7 Twajesile mbolembole moŵa gamajinji ni twaiche pachiŵandi ni Nido nkulaga. Pakuŵa mbungo jatusiŵilile kuendelechela ni twapite kusini kwa chilumba cha Kilete kuŵandikana ni Salomone.
Quando navegamos devagar por muitos dias, e tínhamos chegado com dificuldade em frente ao Cnidus, o vento não nos permitindo mais, navegamos sob o lee de Creta, em frente ao Salmone.
8 Twapite mumbwani kwa kulaga ni twaiche peuto papakuŵilanjikwa “Bandari jambone,” pachiŵandi musi wa Lasea.
Com dificuldade navegando ao longo dele, chegamos a um certo lugar chamado Fair Havens, perto da cidade de Lasea.
9 Gaapite moŵa gamajinji ni moŵa gakutaŵa gaapite, ni twaliji mmoŵa ga kogoya kuendelechela ni ulendo wa mu ngalaŵa. Nipele che Paolo ŵaajamwiche achitiji,
Quando muito tempo tinha passado e a viagem era agora perigosa porque o Rápido já tinha passado, Paul os advertiu
10 “Achalongo achinjangu, nguwona kuti ulendo wu chiuŵe wa kogoya ni kusoyesya indu, ngaŵa kwa ndundu ni ngalaŵa pe, nambo kwa umi wetu nombe.”
e lhes disse: “Senhores, percebo que a viagem será com ferimentos e muitas perdas, não só da carga e do navio, mas também de nossas vidas”.
11 Nambo jwankulu jwa ŵangondo jula ŵagapikanile nnope maloŵe ga juŵalongosyaga ngalaŵa ni nsyene ngalaŵa kupunda maloŵe gaŵaŵechete che Paolo gala.
Mas o centurião deu mais atenção ao capitão e ao proprietário do navio do que àquelas coisas que foram ditas por Paulo.
12 Pakuŵa bandari jo nganijiŵa jambone kutama moŵa ga mbepo, ŵandu ŵaŵatupile ŵajitichisye kuendelechela ni ulendo yakombolekaga aichanje ku Finikisi ni kutama kweleko katema ka mbepo ko. Finikisi jili bandari ja Kilete jajilolite kwiŵanda ni kwichela.
Como o paraíso não era adequado para o inverno, a maioria aconselhou ir para o mar de lá, se de alguma forma pudessem chegar a Phoenix e invernar lá, que é um porto de Creta, olhando para sudoeste e noroeste.
13 Mbungo ja kusi jatandite kupuga ni ŵaganisisye kuti chakombole kutendekanya iŵasachile yo. Nipele ŵanyakwile nanga ni kuŵika mu ngalaŵa, ŵajendelechele ni ulendo ŵapite mbwani kwa mbwani ni kwika ku mbwani ja Kilete.
Quando o vento sul soprava suavemente, supondo que tinham obtido seu propósito, eles pesaram âncora e navegaram ao longo de Creta, perto da costa.
14 Nambo pangakaŵa, mbungo jekulungwa jati mpela chimbunga jajikuŵilanjikwa “Mbungo ja kaskazi” japujile kutyochela ku chilumba.
Mas em pouco tempo, um vento tempestuoso soprou da costa, que é chamado de Euroclydon.
15 Ngalaŵa jila jagombilwe ni mbungo, nombejo nganijikombola kujipunda mbungo, nipele twajilesile jiseleleche ni mbungo.
Quando o navio foi pego e não conseguiu enfrentar o vento, nós cedemos e fomos levados.
16 Nkwenda mo twapite upande wa kusini mwa chilumba chachinandi liina lyakwe Kauda, twakombwele kwakulimba nnope kugopola ntumbwi wa kwakulupuchisya ŵandu mu ngalaŵa jekulungwa jila.
Correndo sob o sotavento de uma pequena ilha chamada Clauda, conseguimos, com dificuldade, segurar o barco.
17 Achikatumetume ŵaali mu ngalaŵa ŵala paŵanyakulile ntumbwi ula nkati, ŵautaŵilile mu ngalaŵa jila ni ngonji kuulimbisya kuti unajonasiche ni mbungo. Ni pakuŵa ŵajogopaga kutitimila munsanga wejinji mu mbwani ja Libia, kwa yele ŵagatulwisye matanga ni ŵagambaga kwenda pe ni mbungo.
Depois de o terem içado, eles usaram cabos para ajudar a reforçar o navio. Temendo que encalhassem nas barras de areia Syrtis, eles baixaram a âncora do mar, e assim foram conduzidos ao longo.
18 Mbungo jekulungwa jila jajendelechele kupuga ni malaŵi jakwe ŵatandite kwasila ndundu mu bahali.
Como trabalhávamos muito com a tempestade, no dia seguinte eles começaram a jogar coisas ao mar.
19 Ni lyuŵa lyaatatu ŵajasile ni makono gao achinsyene yoombo ya mu ngalaŵa jekulungwa.
No terceiro dia, eles jogaram fora o equipamento do navio com suas próprias mãos.
20 Moŵa gamajinji nganitukombola kuliwona lyuŵa atamuno ndondwa ni mbungo jekulungwa jila japundile nnope. Chilolelo chose chati tutulame chamasile.
Quando nem sol nem estrelas brilharam sobre nós por muitos dias, e nenhuma pequena tempestade nos pressionou, toda a esperança de que seríamos salvos foi agora tirada.
21 Paŵatemi pangalya moŵa gamajinji, wajimi che Paolo pasikati pao ni kuti, “Achambusanga ŵangu nkambikanichisye une kuti kasintyoka ku Kilete ngankalaje kwantinyi ni kupotesya indu yi.
Quando ficaram muito tempo sem comida, Paul levantou-se no meio deles e disse: “Senhores, vocês deveriam ter me escutado, e não ter partido de Creta e ter conseguido esta lesão e perda.
22 Sambano ngunchondelela, nkamulichisye ntima pakuŵa ngapagwa jwalijose mwa ŵanyamwe juchawe nambo ngalaŵa pe ni jichijijonasiche.
Agora eu os exorto a se animarem, pois não haverá perda de vidas entre vocês, mas apenas do navio.
23 Pakuŵa chilo katumetume jwa kwinani jwa Akunnungu, Akunnungu jwandesile une kuŵa jwao ni jungwapopelela ŵangopochele,
Pois esta noite esteve ao meu lado um anjo, pertencente ao Deus de quem sou e a quem sirvo,
24 ni kuusalila, ‘Kasinjogopa che Paolo! Ikuŵajilwa mmwejo kwima paujo pa Mwenye jwa ku Loma. Kwaligongo lyenu mwe Akunnungu chiŵakulupusye wose ŵaali mu ulendo pamo nomwe.’
dizendo: 'Não tenha medo, Paulo. Você deve estar diante de César”. Eis que Deus vos concedeu todos aqueles que navegam convosco”.
25 Nipele nkamulichisye ntima, pakuŵa ngwakulupilila Akunnungu kuti chiitendekwe mpela indite pakusalilwa.
Portanto, senhores, animem-se! Pois eu acredito em Deus, que será exatamente como foi dito a mim.
26 Nambo chituponyekwe pa chilumba chimo.”
Mas devemos encalhar em uma certa ilha”.
27 Chilo cha lyuŵa lya kumi na nne twaliji tuninkukwekwelemya akuno ni akunokuno ni meesi mu bahali ja Mediteleniani. Chilo nnope achikatumetume ŵaali mu ngalaŵa ŵaganisisye kuti tuŵandichile munsanga.
Mas quando chegou a décima quarta noite, quando fomos levados para frente e para trás no Mar Adriático, por volta da meia-noite os marinheiros supuseram que estavam se aproximando de alguma terra.
28 Nipele ŵatulwisye ngoji wawataŵilile chindu chakutopela achisakaga kupima amanyilile ipatite kwendesya ni ŵapatile makono alobaini. Kanyuma kanandi ŵapimile sooni ni ŵapatile makono selasini.
Eles pegaram as sondagens e encontraram vinte braças. Passado um pouco, voltaram a fazer sondagens e encontraram quinze braças.
29 Ni pakuŵa ŵajogopaga kukwama papali ni lwala, ŵatulwisye nanga ncheche sya kunyuma kwa ngalaŵa ni kupopela kuti kucheje.
Temendo que encalharíamos em terreno rochoso, soltaram quatro âncoras da popa, e desejaram a luz do dia.
30 Ni ŵaŵalongosyaga ngalaŵa ŵala ŵasachile kutila kutyochela mu ngalaŵa ni ŵautulwisye ntumbwi ula achinamanilaga akutulusya nanga sya paujo.
Enquanto os marinheiros tentavam fugir do navio e tinham baixado o barco para o mar, fingindo que lançariam âncoras da proa,
31 Nambo che Paolo ŵansalile jwankulu jwa ŵangondo jula pamo ni ŵangondo ŵane, “Iŵaga ŵanyaŵa ngaatama mu ngalaŵa ngankulupuswa.”
Paulo disse ao centurião e aos soldados: “Se estes não ficarem no navio, não poderão ser salvos”.
32 Papopo ŵangondo ŵala ŵakatile migoji jijakamulile ntumbwi ni ŵaulesile ujigalikwe ni meesi.
Então os soldados cortaram as cordas do barco e o deixaram cair.
33 Kukanaŵe kucha che Paolo ŵachondelele wose kuti alye chakulya achitiji, “Lelo jino lyuŵa lya kumi na nne ntemi ni sala nli nkulolela, pangalya chindu chachili chose.
Enquanto o dia estava chegando, Paul implorou a todos eles que levassem alguma comida, dizendo: “Hoje é o décimo quarto dia que você espera e continua jejuando, não tendo levado nada.
34 Nipele ngunchondelela nlye, pakuŵa chichinkulupusye kuti nkawa. Pakuŵa ngalujasika namuno luumbo lumo lwa pa mitwe jenu.”
Portanto, peço-lhes que levem alguma comida, pois isto é para sua segurança; pois não perecerá um cabelo de nenhuma de suas cabeças”.
35 Che Paolo paŵamasile kuŵecheta yeleyo ŵajigele nkate, nipele ŵatogolele Akunnungu paujo pa wose, ŵagaŵenye ni kutanda kulya.
Quando disse isto e tomou o pão, deu graças a Deus na presença de todos; depois partiu-o e começou a comer.
36 Nipele wose ŵakamulisye ntima, nombewo ŵalile.
Então todos se animaram e também tomaram comida.
37 Ŵatwaliji mu ngalaŵa twaliji ŵandu mia mbili ni sabini na sita.
Ao todo, éramos duzentas e setenta e seis almas no navio.
38 Patwalile wose ni kwikuta, ŵajijalwisye ngalaŵa jekulungwa kwakwasila ngano mu bahali.
Quando já tinham comido o suficiente, iluminaram o navio, jogando o trigo no mar.
39 Pakwachele ŵaŵalongosyaga ngalaŵa ŵala nganachimanyilila chilambo chila, nambo ŵauweni nsanga ku mbwani. Nipele ŵasachile kujijimika ngalaŵa kweleko naga chakombole.
Quando já era dia, eles não reconheceram a terra, mas notaram uma certa baía com uma praia, e decidiram tentar levar o navio até ela.
40 Ŵakatile ngonji sya nanga ni kusileka mu bahali ni ŵagopwele ngonji sisyataŵikwe pa usukani ni kwinamukula tanga ja paujo pa ngalaŵa kuti jikamule mbungo ni kwajausya ku mbwani.
Lançando as âncoras, deixaram-nas no mar, ao mesmo tempo em que desatavam as cordas do leme. Levantando a proa ao vento, eles fizeram para a praia.
41 Nambo ŵaiche pamalekano pagachingangene matala gaŵili ga meesi ga bahali ni ngalaŵa jatanjile palapala. Upaande wa paujo pa ngalaŵa watitimile munsanga pangali kutinganyika, nambo upaande wa panyuma watandite kutemeka kwa ligongo lya machili ga matumbela.
Mas chegando a um lugar onde dois mares se encontraram, encalharam o navio. A proa bateu e permaneceu imóvel, mas a popa começou a se romper pela violência das ondas.
42 Ŵangondo ŵasachile ŵaulaje ŵataŵikwe wose atakojelela ŵane ni kutila.
O conselho dos soldados era de matar os prisioneiros, para que nenhum deles saísse a nado e fugisse.
43 Nambo jwankulu jwa ŵangondo achisakaga kwakulupusya che Paolo, ŵaalekasisye ŵangondo akatenda yeleyo. Ŵalamwile ŵaakukombola kojelela alilechelele mmeesi ni kwika kunsanga.
Mas o centurião, desejando salvar Paulo, impediu-os de seu propósito, e ordenou que aqueles que pudessem nadar se lançassem ao mar primeiro para ir em direção à terra;
44 Ni ŵaakusigalila wo, ŵane akamulile mbao ni ŵane ipitingwa iyatemeche mu ngalaŵa. Iyoyo ŵandu wose ŵaiche kwa chitendewele ku nsanga.
e os demais deveriam seguir, alguns em pranchas e outros em outras coisas do navio. Assim, todos eles escaparam com segurança para a terra.

< Masengo 27 >