Masengo 24
1 Pagapite moŵa nsano, che Anania Jŵambopesi Jwankulu pamo ni achachekulu ŵampepe ni mundu jwa malajisyo ga Chiloma liina lyakwe che Telitulo ŵatuluchile ku Kaisalia. Ni ŵajawile kwa che Felikisi jula ni ŵansalile yanayose iŵammechetelaga che Paolo.
Pandž đes pale godova, ande Kesarija areslo o šorvalo rašaj Ananija varesave starešinenca thaj e advokatosa savo akhardolas Tertul. Von inkaldine anglo upravniko pire optužbe protiv o Pavle.
2 Che Felikisi ŵammilasile che Paolo ni che Telitulo ŵatandite kwaŵechetela achitiji. “Alakwe ambuje che Felikisi, ntulongwesye yambone ni uweji tukutama kwa chitendewele katema kose ni kulinganya kwa indu kukupanganyikwa kwa upoche wa ŵandu ŵetu.
Kana akhardine e Pavle te del andre, o Tertul počnisarda te optužil les, e alavenca: “Poštuime Feliks, zahvalne sam tuće, kaj amen uživis ando miro, a ćiri briga palo them andas lačhipe e themešće.
3 Tukwitichisya yelei mu kusengwa moŵa gose ni kuntogolela kwannope alakwe papalipose.
Amen godova, pe svako način thaj pe svako than priznaisaras ande bari zahvalnost.
4 Nambo pangansakalisya nnope, ngunchondelela ntupililile ni kutupilikanila itukuŵecheta.
Ali te či majbut dosadisarav tuće, moliv tut te ande ćiro lačhipe čhos cara kan amende.
5 Tukumanyilila kuti mundu ju ali jwakogoya nnope. Atandisye utindiganyo mwa Ŵayahudi papalipose pachilambo pose ni sooni ali jwankulu jwa mpingo wa chidini wa Ŵanasaleti.
Utvrdisardam, kaj akava manuš ćerel amenđe bare nevolje. Vazdel e pobuna maškar e Židovurja ando sasto carstvo thaj vođa si ande nazaretsko sektako.
6 Ni sooni ŵalingaga kujisakasya Nyuumba ja Akunnungu, noweji twankamwile. Twasachile kwalamula ni malajisyo getu twachinsyene.
Kamlas te oskrnavil čak vi amaro Hramo, ali astardam les.
7 Nambo che Lusia jwankulu jwa ŵangondo mia moja, ŵaiche ni kunjigala mmakono mwetu kwa machili.
[Ali avilo o zapovedniko Lisija e bare vojskasa thaj e silava otmisarda les amendar.]
8 Ni ŵalamwile kuti ŵakwaŵechetela wo aichanje kukwenu, nomwe mwasyene chinkombole kwauchilichisya ni kwimanyilila uchenene indu itukwaŵechetela.”
Ako phučes les, vi korkoro šaj saznais lestar sa pale soste amen optužisaras les.”
9 Ŵayahudi wose nombe ŵajitichisye chiŵaŵechete che Telitulo kuti chili chisyene.
A vi e Židovurja složisajle lešće alavenca. Tvrdinas kaj si čače sa so phendas o Tertul.
10 Nipele jwankulu jwa chilambo jula ŵangolochesye nkono che Paolo kuti aŵechete. Che Paolo ni ŵatite, “Ngusangalala nnope kulichenjela paujo penu pakuŵa ngumanyilila kuti alakwe ndi jwakulamula jwa ŵandu ŵetu kwa yaka yejinji.
Kana o upravniko dija znako e Pavle te ćerel svato, o Pavle phendas: “Džanav kaj san već but brš sudco akale themesko, zato e mirno dušava inkalav mungri odbrana.
11 Pakuŵa alakwe mwasyene nkumanyilila kuti nganigapunde moŵa kumi na mbili chitandile panajawile kukupopela ku Yelusalemu.
Šaj proveris kaj naj majbut katar dešuduj đes sar areslem ando Jerusalim te pokloniman e Devlešće.
12 Ŵayahudi nganasimana une njianganganaga ni mundu jwalijose. Nganasimana une njitindiganyaga pa Nyuumba ja Akunnungu pane mmajumba gao ga kupopelela atamuno palipose mmusi mo.
Či arakhline man nikada kaj prepiriv man ando Hramo, niti kaj buniv e theme ande sinagoge ili ando gav.
13 Sooni ŵanyaŵa ngaakombola kunsalila alakwe usyene wa yakumechetela une sambano yo.
Akala manuša našti dokažin godova pale soste akana prn man.
14 Chingwitichisya paujo penu chili chimo, uneji ngwapopelela Akunnungu ŵa achambuje ŵetu, njilikuyaga alila litala lyaakuliŵilanga ŵanyawo kuti lili lya unami. Ngukulupilila yanayose yailembekwe mu itabu ya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa ni itabu ya ŵakulondola ŵa Akunnungu.
Ali, akava priznajiv tuće: me služiv e Devlešće savešće služinas amare pradada thaj slediv o Drom, saves okola save prn man akharen sekta. Paćav ande sa so ramol ando Mojsijesko Zakon thaj ande proročke knjige.
15 Uneji ngwete chilolelo kwa Akunnungu mpela ŵanyawo yakuti pakulolela, kuti chikupagwe kusyuka kwa ŵandu ŵambone ni ŵangalumbana.
Vi man si nada ando Del, isto sago vi len – kaj avela uštipe andar e mule pale okola savi si pravedne thaj vi pale nepravedne.
16 Nipele moŵa gose ngulinga nningwa wangu uŵe wambone paujo pa Akunnungu ni kwa ŵandu.
Zato uvek trudiv man te avel man čisto savest anglo Del thaj anglo them.
17 “Panatemi yaka yejinji kwakutalika ko, nausile ku Yelusalemu kuti naaichisye ŵandu ŵa chilambo changu yakwakamuchisya kwa ligongo lya ŵakulaga ni kukutaga mbopesi.
Već bršenca naj semas ando Jerusalim, a akana avilem te mungre themešće anav pomoć pale čore thaj te prinesiv žrtve e Devlešće.
18 Panaliji nkutenda yeleyo ni paŵasimene une pa Nyuumba ja Akunnungu ndili masile kuliswejesya. Nganiupagwa mpingo wa ŵandu natamuno utindiganyo.
Dok godova ćeravas arakhline man ando Hramo, thaj askal semas obredno čisto, ali okote nas ćidino o them niti sas buka.
19 Nambo ŵapali Ŵayahudi ŵane ŵaŵatyochele ku Asia, ŵanyawo ni ŵaŵaŵajilwe kuŵa paujo penu ni kuumechetela une iŵaga akwete chakuumechetela.
Godova sas varesave Židovurja andar e Cikni Azija, pa vi von trubujine te aven akate te svedočin angle tute thaj optužin man, ako si len vareso protiv mande.
20 Pane achinsyene ŵa asale chileŵo chiŵachisimene kukwangu panaliji pa Nkungulu wao wekulu,
Ili, neka akala akate korkoro phenen savi doš arakhline pe mande kana ačhavas anglo Baro veće,
21 ikaŵe yankati liloŵe limo peli linaŵechete panajimi paujo pao kuti, ‘Ngulamulikwa lelo jino pakuŵa ngukulupilila kuti ŵawile chasyuswe.’”
osim ako godova naj zbog godova kaj čhutem muj dok ačhavas maškar lende: ‘Tumen ađes sudin manđe zato kaj paćav ando uštipe andar e mule!’”
22 Nambo che Felikisi nsyene ŵaliji nkulimanyilila uchenene litala lyo, ŵaunichile ligambo lila ni kwasalila, “Pataiche che Lusia jwankulu jwa ŵangondo mia moja jo, chilamule magambo genu.”
Pe godova o Feliks, savo sas lačhe obavestime palo Drom, odgodisarda o saslušanje thaj phendas lenđe: “Kana avela o zapovedniko Lisija, rešiva tumaro slučaj.”
23 Ni jwankulu jula ŵalamwile anjigale che Paolo ni kwalindilila, nambo aŵe ni uhulu kanandi ni akasaalekasya achambusangagwe kwapa yaikwasoŵa.
Askal naredisarda e kapetanošće te len sama po Pavle ando phanglipe, ali te den les varesavi sloboda thaj te či branin khonikašće katar lešće te vodin e briga pale leste.
24 Pagapite moŵa gampepe, ŵaiche che Felikisi pamo ni che Dulusila ŵankwawo juŵaliji Myahudi. Ŵalamwile kuti aŵilanjikwe che Paolo ni ŵampilikanilaga achiŵechetaga yankati kwakulupilila Che Yesu Kilisito.
A pale varesave đesa majposle avilo o Feliks pire romnjava e Drusilava, savi sas Židovka. Naredisarda e vojnikonenđe te anen lešće e Pavle thaj čhuta leste kan sar ćerelas svato palo paćipe ando Isus Hristo.
25 Nambo paŵatandite che Paolo kuŵecheta yankati indu yaikwatenda ŵandu aŵe ŵambone ni ungapundanganya ni lyuŵa Akunnungu lichiŵalamule ŵandu wose, che Felikisi ŵajogwepe ni ŵatite, “Sano njauleje, chinammilanje sooni napataga lipesa.”
A askal o Pavle počnisarda te ćerel svato pale pravednost, uzdržljivost, thaj palo sudo savo avel. O Feliks darajlo thaj phendas: “Akana šaj džastar, a kana avela man majbut vrjama, bičhalava pale tute.”
26 Katema ko che Felikisi ŵalolelaga kuti chapegwe mbiya ni che Paolo. Ligongo lyo ŵapundile kwaŵilanga sooni ni sooni kunguluka nawo.
A uz godova nadisajlo kaj o Pavle dela les love pa zato često akharelas les thaj ćerelas lesa svato.
27 Payapite yaka iŵili, che Polikio Festo ŵaliji chilongola pamalo pa che Felikisi juŵaliji jwankulu jwa chilambo. Pakuŵa che Felikisi ŵasachile kwanonyelesya Ŵayahudi ŵalesile che Paolo mu nyuumba jakutaŵilwa mula.
Nakhline duj brš, a e Felikse po than e upravnikosko nasledisardas o Porkije Fest. A pošto kamlas te ugodil e Židovenđe, o Feliks mukla e Pavle ando phanglipe.
