< Masengo 23 >
1 Che Paolo ŵalolechesye kwannope ŵankungulu ŵala ni ŵatandite kuŵecheta achitiji, “Achalongo achinjangu, naatumichile Akunnungu kwa ntima wambone mpaka lelo jino.”
바울이 공회를 주목하여 가로되 `여러분 형제들아 오늘날까지 내가 범사에 양심을 따라 하나님을 섬겼노라' 하거늘
2 Pelepo che Anania Jwambopesi Jwankulu ŵalamwile kuti aŵala ŵaŵaliji kuŵandikana ni che Paolo ŵapute lijanda pakang'wa jao.
대제사장 아나니아가 바울 곁에 섰는 사람들에게 `그 입을 치라' 명하니
3 Nipele, che Paolo ŵansalile che Anania, “Akunnungu nsyene champute alakwe jwaulamba! Ana nomwejo nteemi pelepo kuti mulamule malinga ni malajisyo nomweji mwasyene ngankugakuya malajisyo kwa kwasalila ŵandu aambute?”
바울이 가로되 `회 칠한 담이여! 하나님이 너를 치시리로다 네가 나를 율법대로 판단한다고 앉아서 율법을 어기고 나를 치라 하느냐?' 하니
4 Ŵandu ŵaŵajimi pepala ŵala ŵansalile che Paolo “Mmwejo, nkuntukana Jwambopesi Jwankulu jwa Akunnungu?”
곁에 선 사람들이 말하되 `하나님의 대제사장을 네가 욕하느냐?'
5 Ni che Paolo ŵatite, “Achalongo achinjangu nganinamanyililaga kuti ŵelewo ali Jŵambopesi Jwankulu. Pakuŵa Malembelo ga Akunnungu gakuti, ‘Ngasimmecheta yangalimate nkati jwankulu jwa ŵandu ŵenu.’”
바울이 가로되 `형제들아 나는 그가 대제사장인 줄 알지 못하였노라 기록하였으되 너희 백성의 관원을 비방치 말라 하였느니라' 하더라
6 Nipele che Paolo ŵaimanyilile kuti mpingo umo wa ŵankungulu ŵala waliji Masadukayo ni wine waliji Mafalisayo. Nipele ŵanyanyisye kwannope paujo pa nkungulu ula achitiji, “Achalongo achinjangu, uneji ndili Mfalisayo mwanache jwa Mfalisayo. Uneji ndili pa nkungulu pa kulamulikwa ligongo ngulolela kuti ŵawe chasyuche.”
바울이 그 한 부분은 사두개인이요 한 부분은 바리새인인 줄 알고 공회에서 외쳐 가로되 여러분 형제들아 나는 바리새인이요 또바리새인의 아들이라 죽은 자의 소망 곧 부활을 인하여 내가 심문을 받노라
7 Palapala paŵaŵechete yeleyo, gakopochele makani gamakulungwa pasikati ja Mafalisayo ni Masadukayo ni nkungulu ula wasapulene.
그 말을 한즉 바리새인과 사두개인 사이에 다툼이 생겨 무리가 나누이니
8 Pakuŵa Masadukayo akuti nganikupagwa kusyuka atamuno achikatumetume ŵa kwinani, ni mbumu nombe nasyo nganisipagwa. Nambo Mafalisayo akwitichisya yanayose itatu.
이는 사두개인은 부활도 없고 천사도 없고 영도 없다 하고 바리새인은 다 있다 함이라
9 Ngomo sila syapundile ni ŵampepe mwa ŵakwiganya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa ŵa mpingo ŵa Mafalisayo ŵajimi ni koposya maloŵe gao kwamachili achitiji, “Ngatukugawona magambo gagaligose kwa mundu ju, ikukomboleka mbumu pane katumetume jwa kwinani aŵechete ni jwelejo.”
크게 훤화가 일어날새 바리새인 편에서 몇 서기관이 일어나 다투어 가로되 `우리가 이 사람을 보매 악한 것이 없도다 혹 영이나 혹 천사가 저더러 말하였으면 어찌 하겠느뇨' 하여
10 Makani gala gapundile kuŵa gamakulungwa nnope, nipele jwankulu jwa ŵangondo jula ŵajogopaga kuti ŵandu ŵala chankatanye che Paolo iŵaloiŵalo. Nipele, ŵaalamwile ŵangondo ŵakwe atuluchile kwauli mpingo wa ŵandu kula ni kunjigala che Paolo kwa machili ni kunjausya nkati.
큰 분쟁이 생기니 천부장이 바울이 저희에게 찢겨질까 하여 군사를 명하여 내려가 무리 가운데서 빼앗아 가지고 영문으로 들어가라 하니라
11 Chilo cho, Ambuje ŵajimi chiŵandi ni che Paolo ni kuti, “Nkamulisye ntima! Mumalasile umboni pa Yelusalemu pano, chintende iyoyo peyo ni ku Loma.”
그날 밤에 주께서 바울 곁에 서서 이르시되 `담대하라 네가 예루살렘에서 나의 일을 증거한 것같이 로마에서도 증거하여야 하리라' 하시니라
12 Pikwachele, Ŵayahudi ŵatesile ntemela. Ni ŵalitaŵilile kuti, “Ngatulya pane kung'wa chachili chose mpaka pachitwaulaje che Paolo.”
날이 새매 유대인들이 당을 지어 맹세하되 `바울을 죽이기 전에는 먹지도 아니하고 마시지도 아니하겠다' 하고
13 Ŵandu ŵaŵatesile yeleyo wo ŵaliji ŵandu mpela alobaini.
이같이 동맹한 자가 사십여 명이더라
14 Nipele, ŵandu wo ŵajawile kwa achakulu ŵambopesi ni achachekulu ni kuti, “Tulitaŵilile twachinsyene kuti ngatupasya chachili chose mpaka pachitwaulaje che Paolo.
대제사장들과 장로들에게 가서 말하되 `우리가 바울을 죽이기 전에는 아무 것도 먹지 않기로 굳게 맹세하였으니
15 Nipele sano, ŵanyamwe pamo ni ŵankungulu nnajisye utenga kwa jwankulu jwa ŵangondo mia moja kuti antulusye kukwenu nchinamanilaga kuti nkusakanga kumanyilila uchenene magambo gakwe. Noweji akanaŵandichile tuliŵichile chile kummulaga.”
이제 너희는 그의 사실을 더 자세히 알아볼 양으로 공회와 함께 천부장에게 청하여 바울을 너희에게로 데리고 내려오게 하라 우리는 그가 가까이 오기 전에 죽이기로 준비하였노라' 하더니
16 Nambo mwipwagwe che Paolo ŵapilikene ngani jo, nipele ŵaiche ni kwinjila mu likome mula ni kwasalila che Paolo nkati ngani jo.
바울의 생질이 그들이 매복하여 있다 함을 듣고 와서 영문에 들어가 바울에게 고한지라
17 Che Paolo ŵammilasile jumo jwa ŵangondo ni kunsalila, “Munjausye nchanda ju kwa jwankulu jwa ŵangondo mia moja pakuŵa akwete chindu chakwasalila.”
천부장에게로 데리고 가서 가로되 `죄수 바울이 나를 불러 이 청년이 당신께 할 말이 있다 하여 데리고 가기를 청하더이다' 하매
18 Jwangondo jula ŵanjigele nchanda jula ni kulongana nawo mpaka kwa jwankulu jwa ŵangondo ni kuti, “Che Paolo jwantawe jula ŵamilasile ni kuumenda kuti nannyichenawo jwanchanda ju kukwenu pakuŵa akwete indu yakwasalila.”
천부장이 그 손을 잡고 물러가서 종용히 묻되 `내게 할 말이 무엇이냐?'
19 Jwankulu jwa ŵangondo jula ŵankamwile nchanda jula nkono, ŵanjigele pachisyepela ni kummusya, “Ana nkusaka kuusalila chichi?”
대답하되 `유대인들이 공모하기를 저희들이 바울에 대하여 더 자세한 것을 묻기 위함이라 하고 내일 그를 데리고 공회로 내려오기를 당신께 청하자 하였으니
20 Nchanda jula ŵatite, “Ŵayahudi alangene kummenda alakwe malaŵi munjausye che Paolo pa Nkungulu, achinamanilaga kuti akusaka amanyilile uchenene ngani syakwe.
당신은 저희 청함을 좇지 마옵소서 저희 중에서 바울을 죽이기 전에는 먹지도 않고 마시지도 않기로 맹세한 자 사십여 명이 그를 죽이려고 숨어서 지금 다 준비하고 당신의 허락만 기다리나이다' 하매
21 Nambo alakwe ngasimwajitichisya pakuŵa kwana ŵandu kupunda alobaini ŵakwajuŵilila kwaulaga. Alitaŵilile kuti ngalya natamuno kung'wa chachili chose mpaka ŵaulaje che Paolo ni sambano akulolela ichinjile pakulamula.”
이에 천부장이 청년을 보내며 경계하되 `이 일을 내게 고하였다고 아무에게도 이르지 말라' 하고
22 Nipele jwankulu jwa ŵangondo jula ŵanlesile nchanda jula ajaule ni kunjamuka kuti, “Nkasala kwa mundu jwalijose kuti mumanyisye yeleyo.”
백부장 둘을 불러 이르되 `밤 제 삼시에 가이사랴까지 갈 보병 이백 명과 마병 칠십 명과 창군 이백 명을 준비하라' 하고
23 Nipele jwankulu jwa ŵangondo mia moja jula ŵaaŵilasile achakulu ŵaŵili mwa ŵangondo ŵakwe ni kwalajisya, “Mwaŵiche chile ŵangondo mia mbili ni ŵangondo ŵakwela mu falasi sabini ni ŵangondo ŵa mipamba mia mbili ajaulangane ku Kaisalia saa tatu ja chilo cha lelo.
또 바울을 태워 총독 벨릭스에게로 무사히 보내기 위하여 짐승을 준비하라 명하며
24 Mwaŵiche chile falasi ŵampepe kuti ŵakwesye che Paolo aiche uchenene ku che Felikisi jwankulu jwa Chiloma mu chilambo cha ku Yudea.”
또 이 아래와 같이 편지하니 일렀으되
25 Jwankulu jwa ŵangondo mia moja jula ŵalembile chikalata chanti nyi.
글라우디오 루시아는 총독 벨릭스 각하에게 문안하노이다
26 “Ngunnamuchila alakwe che Felikisi jwankulu jwa Chiloma mu chilambo cha ku Yudea, uneji che Kilaudio Lusia ngunlembela.
이 사람이 유대인들에게 잡혀 죽게 된 것을 내가 로마 사람인줄 들어 알고 군사를 거느리고 가서 구원하여다가
27 Ŵayahudi ŵankamwile Mundu ju ni ŵatiji ammulaje. Nambo panaimanyi kuti ali Mloma nipele najawile ni mpingo wa ŵangondo kukunkulupusya.
유대인들이 무슨 일로 그를 송사하는지 알고자 하여 저희 공회로 데리고 내려갔더니
28 Nanjawisye ku Nkungulu wao wekulu njisakaga kuti manyilile magambo gaŵaŵechetelaga.
송사하는 것이 저희 율법 문제에 관한 것뿐이요 한 가지도 죽이거나 결박할 사건이 없음을 발견하였나이다
29 Naimanyi kuti ŵaaŵechetelaga nkati malajisyo gao, nambo uneji naiweni kuti nganakola magambo gagaligose gakuŵajilwa kuulajikwa atamuno kwataŵa mu nyuumba jakutaŵilwa.
그러나 이 사람을 해하려는 간계가 있다고 누가 내게 알게 하기로 곧 당신께로 보내며 또 송사하는 사람들도 당신 앞에서 그를 대하여 말하라 하였나이다 하였더라
30 Ŵandu paŵamanyisye une kuti Ŵayahudi akusosa itajile pakumbulaga mundu ju, pangakaŵa nalamwile kwaikanawo kukwenu, ni naasalile ŵaŵaŵechetelaga wo kuti aŵechete magambo gao kukwenu.”
보병이 명을 받은 대로 밤에 바울을 데리고 안디바드리에 이르러
31 Nipele ŵangondo ŵanjigele che Paolo mpela iŵatite pakusalilwa ni chilo chichocho ŵanjawisye ku Antipatili.
이튿날 마병으로 바울을 호송하게 하고 영문으로 돌아가니라
32 Malaŵi jakwe ŵangondo mia mbili ŵaŵajendaga wamakongolo ŵaujile ku likome, ŵaalesile ŵangondo ŵaŵakwesile falasi ŵala ajendelechele ni ulendo wa kwapechesya che Paolo.
저희가 가이사랴에 들어가서 편지를 총독에게 드리고 바울을 그 앞에 세우니
33 Ŵangondo ŵaŵakwesile falasi paŵaiche ku Kaisalia, ŵampele che Felikisi jwankulu jwa chilambo jo chikalata chila ni kwaŵika che Paolo mu ulamusi wao.
총독이 읽고 바울더러 `어느 영지 사람이냐?' 물어 갈리기아 사람인줄 알고
34 Jwankulu jwa chilambo paŵachisyomile chikalata chila ŵausisye kuti che Paolo wa musi chi. Paŵapilikene kuti jwa ku Kilikia,
가로되 `너를 송사하는 사람들이 오거든 네 말을 들으리라' 하고 헤롯궁에 그를 지키라 명하니라
35 ŵatite, “Chinagapilikanile magambo genu pataiche ŵandu ŵakumbechetela.” Nipele ŵalamwile kuti ŵaagose che Paolo mu nyuumba ja chimwenye ji che Helode.