Masengo 22
1 “Achalongo achinjangu ni achatati, mumbilikanile uchenene inguti kulichenjela paujo penu!”
O Pavle phenda: “Phralalen thaj dadalen! Šunen akana so isi man te vaćarav tumenđe ani mingri odbrana.”
2 Ŵandu ŵala paŵampilikene che Paolo achikungulukaga nawo Mchiebulania ŵamyalele jii. Ni che Paolo ŵajendelechele kuŵecheta,
Kana šunde kaj vaćarol jevrejskone čhibasa, sasa pobari tišina. Tegani o Pavle vaćarda:
3 “Uneji ndili Myahudi, napagwilwe ku Taso, musi wa ku Kilikia. Nambo ngulile papapa pa Yelusalemu, naliji jwakulijiganya ju che Gamalieli. Nalijiganyisye uchenene kukamula malajisyo ga achambuje ŵetu. Nalityosisye ni ntima wose kwa Akunnungu mpela intite ŵanyamwe lelo jino.
“Me sem Jevrejo, bijando ano kilikijsko Tars, al barado sem ane kava foro, sikliljem paše pingre e Gamalilese thaj šukar sem sikado palo zakon amare paradadengo. Revno služisadem e Devle sar savore tumen ađive.
4 Naalagesye ŵandu Ŵakwakuya Che Yesu mpaka kwaulaga. Naakamwile achalume ni achakongwe ŵakwe ni kwataŵa mu nyuumba jakutaŵilwa.
E manušen save džan akale Dromesa me gonisadem dži o meripe. E muršen thaj e džuvljen phangljem ane sinđira thaj čhutem len ano phanglipe.
5 Jŵambopesi jwankulu pamo ni nkungulu wa achachekulu akukombola kuutyosya umboni wa yeleyo. Ŵanyawo ni ŵaŵambele chikalata chakwapelechela Ŵayahudi ŵakutama ku Damesiki. Najawile ku Damesiki kuti ngaakamule ŵandu wo ni kwajigala kuja nawo ku Yelusalemu ali ataŵikwe kuti ajamukwe.”
Tare kava šaj te svedočil o baro svešteniko thaj sa o Baro sudo e starešinengo. Lendar dobisadem lila baše amare jevrejska phrala ano Damask thaj đeljem odori te anav len ano Jerusalim ane sinđira, te bi avena kaznime.”
6 “Nipele, panaliji mwitala kuŵandichila ku Damesiki, muusi mpela lyuŵa pa ntwe chisisimuchile kwinani kwakopochele lulanga lwekulungwa ni lwalanguchisye une mbande syose.
“Al kana sema ko drom thaj aviljem pašo foro o Damask, ko opašo đive tari jekh drom pe mande svetlisada zuralo svetlost taro nebo.
7 Pelepo nagwile paasi, nipele napilikene liloŵe lichisalilaga, ‘Che Sauli, che Sauli! Ana ligongo chi nkuunagasya une?’
Peljem ki phuv thaj šundem glaso savo vaćarda manđe: ‘Savle! Savle! Sose goni man?’
8 Noneji nausisye, ‘Ana ŵaani alakwe, Ambuje?’ Nombewo ŵajanjile, ‘Uneji ndili Che Yesu jwa ku Nasaleti junkunagasya.’
Me pučljem: ‘Ko san tu, Gospode?’ O glaso vaćarda manđe: ‘Me sem o Isus o Nazarećanino kas tu progoni.’
9 Achinjangu ŵanaliji nawo mu ulendo ŵala ŵaliweni lilanguka lila nambo nganalipikana liloŵe lya ajula jwaŵaŵechetaga ni une.
Kola save sesa mancar dikhlje gova svetlost, al ni haljarde o glaso koleso savo vaćarola mancar.
10 Nipele uneji nausisye, ‘Ana ndende chichi Ambuje?’ Nombe Ambuje ŵanyanjile, ‘Njime, njaule ku Damesiki ni kweleko chansalile yose yaikummajila kuipanganya.’
Me pučljem: ‘So te ćerav, Gospode?’ A o Gospod vaćarda manđe: ‘Ušti thaj dža ano Damask! Gothe ka avol tuće phendo sa so o Dol odredisada te ćere.’
11 Kwa ligongo lya kung'alima kwa lilanguka lila nalepele kulola nipele achinjangu unalongene nawo mu ulendo ŵala ŵangamwile nkono ni kunongosya mpaka naiche ku Damesiki.
Gova svetlost sasa gaći zuralo, kaj ačhiljem koro thaj kola so sesa mancar inđarde man vastesa ano Damask.
12 “Ni ku Damesiki ko jwapali mundu jumo liina lyakwe che Anania, mundu jwakwalamba Akunnungu ni jwakugakamulichisya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa ni juŵaŵalanjikwe umboni kuti ali jwambone ni Ŵayahudi ŵakutama ku Damesiki.
Odori sasa nesavo manuš savo akhardola Ananija. Vov verno ićarola pe po Zakon thaj sasa ko šukar glaso maškare Jevreja so bešle gothe.
13 Jwelejo ŵaiche kukuunola, ni ŵajimi pachiŵandi ni uneji ni kuti, ‘Mpwanga che Sauli! Nkombole kulola sooni.’ Papopo nakombwele kulola sooni ni nammweni.
Vov avilo ke mande, ačhilo paše mande thaj phenda: ‘Phrala Savle, dikh!’ Thaj ane gova sato predikhljem thaj dikhljem e Ananija.
14 Nipele che Anania ŵatite, ‘Akunnungu ŵa achambuje ŵetu ansagwile mmwe kuti mmanyilile yakuisaka, ni kummona jwelejo Jwakupanganya yambone paujo pa Akunnungu, ni kumpilikana nsyene achiŵechetaga.
Tegani o Ananija vaćarda manđe: ‘O Dol amare paradadengo angleder birisada tut te pindžare leso manglipe thaj te dičhe lese Pravedniko thaj te šune leso glaso andare leso muj.
15 Pakuŵa chimme jwaumboni jwakwe kwa ŵandu wose nchasalilaga aila yose inyiweni ni kwipilikana.
Golese kaj angle sa e manuša ka svedoči tare gova so dikhljan thaj šundan.
16 Nipele sano nkulindilila ichichi, njime mbatiswe ni kutyosyekwa sambi syenu, kwakutenda yelei nkuliŵilanga liina lya Ambuje.’
Thaj akana, so ađućare? Ušti thaj krsti tut! Thov tut tare ćire grehura gija so ka de vika e Gospodeso alav.’
17 “Nipele, nausile ku Yelusalemu ni panapopelaga pa Nyuumba ja Akunnungu pala naiweni yakwiwona.
Kana irisaljem ano Jerusalim, đeljem ano Hram. Dži kaj molisaljem, sasa man vizija.
18 Nammweni Ambuje achiisalilaga, ‘Njanguye! Ntyoche chitema mu Yelusalemu pakuŵa ŵandu ŵa pelepa ŵa ngaapochela umboni wenu nkati une.’
Dikhljem e Gospode sar vaćarol manđe: ‘Siđar thaj dža sigate andaro Jerusalim, golese kaj ni ka prihvatin ćiro svedočanstvo mandar.’
19 Noneji najanjile, ‘Ambuje, ŵanyawo akumanyilila kuti uneji ni jwejula junajendagajendaga mmajumba gao ga kupopelela ni kwataŵa mu nyuumba jakutaŵilwa aŵala ŵaŵankulupilile mmweji ni kwaputa.
A me vaćardem: ‘Gospode, kala manuša džanen kaj đeljem andari sinagoga ki sinagoga te dolav thaj te marav kolen so pačan ane tute.
20 Ni katema paŵammuleje che Stefano jwa umboni jwenu, uneji nansyene naliji palapala ni sooni najitichisye kuti ŵaulaje ni nalindilile nguo sya ŵaŵambuleje ŵala.’
Von džanen kaj sema gothe kana mudarde e Stefane, ćire svedoko thaj odobrisadem thaj arakhljem e šeja kolenđe save mudarde le.’
21 Ambuje ŵaasalile, ‘Njaule, chinantume kwakutalika, kwa ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi.’”
Al o Gospod phenda manđe: ‘Dža! Golese kaj me ka bičhalav tut dur maškare abandžije.’”
22 Ŵandu ŵala ŵapilikanilaga mpaka paŵaŵechete maloŵe go, nipele, ŵatandite kunyanyisya achitiji, “Mumbulaje! Mundu jwati yelei ngaakuŵajilwa kulama.”
E Jevreja šunde le dži kala lafura, al pale kava lije andaro baro glaso te den vika: “Crden gasave tari phuv! Ni zaslužil gasavo te avol džuvdo.”
23 Ni ŵajendelechele kunyanyisya akuno achiulaga iwalo yao ni kututumya luundu mwinani.
Dok gija dije vika, čhudije pestar e fostanura thaj čhudije o praho ano vazduho.
24 Jwankulu jwa ŵangondo lichila jula ŵaalamwile ŵangondo ŵao anjigale che Paolo ni kunjinjisya mu likome, ni ŵaalajisye ŵaapute mbokola ali nkumbusya kuti ŵamanyisye ligongo lya Ŵayahudi kunyanyisya.
O komandiri naredisada te inđaren e Pavle ani kasarna. Naredisada te čalaven le bičosa thaj te pučen le, te bi dodžanena sose e Jevreja but dije vika pe leste.
25 Nambo paŵantaŵile ngonji kuti ŵapute, che Paolo ŵambusisye jwankulu jumo juŵajimi pepala, “Ana malajisyo gakutusaka kumputa mbokola Mloma akanaŵe kulamulikwa?”
Kana lije te phanden te bi bičujina le, o Pavle pučlja e kapetano savo gothe ačhola: “Smin li te bičujin e rimskone manuše kase naj dokažimi nisavi krivica?”
26 Jwankulu jula paŵapilikene yeleyo, ŵajawile ku jwankulu jwa ŵangondo jula ni kwasalila, “Ana nkusaka kutenda chichi? Pakuŵa mundu ju ali Mloma!”
Kana o kapetano šunda kava, đelo ko komandiri thaj vaćarda lese: “So manđe te ćere? Kava manuš si rimljanino.”
27 Nipele jwankulu jwa ŵangondo jula ŵanjaulile che Paolo ni kummusya, “Musalile, ana mmwe Mloma?” Che Paolo ŵajanjile, “Elo.”
Tegani o komandiri avilo dži leste thaj pučlja le: “Vaćar manđe, tu li san čače rimljanino?” A o Pavle phenda: “Va.”
28 Jwankulu jwa ŵangondo jula ŵatite, “Uneji none ndili Mloma kwa kusuma ni ntengo wekulungwa.” Che Paolo ŵatite, “Nambo uneji ndili Mloma jwakupagwa.”
O kapetano vaćarda lese: “Me poćindem gova but te avav rimljanino.” Al o Pavle vaćarda lese: “Me bijandiljem sar rimljanino.”
29 Nipele ŵandu ŵaŵasachile kumbusya ali nkumputa che Paolo ŵala papopo ŵatyosile. Ni jwankulu jwa ŵangondo jula paŵaimanyilile kuti che Paolo ŵaliji Mloma ŵajogwepe pakuŵa ŵantaŵile ni minyolo.
E vojnikura, save spremisajle te bičujin e Pavle, sigate crdije pe. Kana o komandiri haljarda kaj si o Pavle rimljanino darajlo, golese kaj vov čhuta le ane sinđira.
30 Malaŵi jakwe, jwankulu jwa ŵangondo mia moja jula ŵasachile kugamanyilila magambo gasyenesyene gakuŵechetelwa che Paolo ni Ŵayahudi. Nipele ŵangopwele minyolo jila ni ŵaalamwile achakulu ŵambopesi ni achakulu ŵa nkungulu asimane. Nipele ŵanjigele che Paolo ni kuntulusya paasi ni kunjimika paujo pa nkungulu.
O komandiri manglja te džanol sose tužin e Jevreja e Pavle. Gija theara đive mukhlja le andaro phanglipe thaj naredisada e šorutne sveštenikurenđe thaj savorenđe taro Baro sudo te ćiden pe. Tegani ikalda e Pavle thaj anda le angle lende.
