Masengo 21
1 Pitwalangene nawo, twakwesile mu ngalaŵa jekulungwa ni twajawile mpaka ku Kosi. Malaŵi jakwe twaiche musi wa ku Lode ni kutyochela kweleko twajawile ku Patala.
Pale godova oprostisajlam lendar, isplovisardam thaj plovisardam vorta dži ko otok Kos, a thejara đes otplovisardam po otok Rodos, a okotar ando gav Patar.
2 Ni kweleko twajisimene ngalaŵa jekulungwa jijajombokaga kwaula ku Foinike, twakwesile ni kwendelechela ni ulendo.
Inća arakhlam lađa savi džalas pale Fenikija, dijam ande lađa thaj otplovisardam.
3 Pitwaiche pakukombola kujiwona Kupulo, twapite upande wa kunchiji ni kwaula ku Silia. Twajimi musi wa ku Tilo ni kujitulusya misigo kutyochela mu ngalaŵa jekulungwa.
Kana dikhlam o Kipar, nakhlam katar amari levo rig thaj teljardam majdur prema e Sirija. Areslam ando than Tiro, kaj okote trubuja katar e lađa te fuljarel pe tele o tereto.
4 Kweleko twaasimene ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu, ni twatemi pamo ni ŵanyawo chijuma chimo. Kwa machili ga Mbumu jwa Akunnungu ŵanchondelele che Paolo kuti akajaula ku Yelusalemu.
Okote arakhlam e učenikonen, thaj ačhilam lenca efta đesa. A von, kroz o Duho phenenas e Pavlešće te na džal ando Jerusalim.
5 Nambo pikamasile katema ka kutama ni ŵanyawo, twajendelechele ni ulendo wetu. Ŵandu wose pamo ni achiŵankwawo ni achiŵana ŵao ŵatupechesye mpaka paasa musi. Pitwaiche ku mbwani twatindiŵele ŵanawose ni kwapopela Akunnungu.
Ali kana nakhline e đes save samas okote, ipak đelamtar majdur po drom, a von savora e romnjeca thaj e čhavrenca ispratisardine men dži avri andar o gav. Okote pe obala dijam koča thaj molisajlam.
6 Nipele twalangene, noweji twakwesile mu ngalaŵa jekulungwa ni ŵanyawo ŵausile mmangwao.
Kana pozdravisajlam jek avrenca, dijam ande lađica, a von boldine pe ćhere.
7 Kutyochela ku Tilo twajendelechele ni ulendo wetu mpaka twaiche ku Tolemaisi, ni kweleko twajawile kukwakomasya ŵakukulupilila achinjetu, twatemi nawo kwa lyuŵa limo.
Andar o Tiro nastavisardam e plovidba thaj areslam ande Ptolemaida. Okote pozdravisardam e phralen thaj ačhilam lenca jek đes.
8 Malaŵi jakwe twajendelechele ni ulendo ni kwika ku Kaisalia. Ni kweleko twajawile ku nyuumba ji che Filipo jwakulalichila Ngani Jambone. Jwelejo ŵaliji jumo jwa aŵala saba ŵaŵasagulikwe ku Yelusalemu kula.
Thejara đes đelamtar okotar thaj areslam ande Kesarija. Okote ačhilam ando ćher e Filipesko, savo sas propovedniko e Bahtale nevimatako – jek katar efta manuša saven e vernikurja ando Jerusalim odabirisardine te vodil e briga pale udovice.
9 Mundu jo ŵakwete achiŵaliŵalipe ncheche ŵaŵalondolaga utenga wa Akunnungu.
Les sas štar čheja save nas udajime thaj save prorokuinas.
10 Pitwatemi kweleko moŵa gampepe ŵaiche jwakulondola jwa Akunnungu jumo kutyochela ku Yudea liina lyakwe che Agabo.
Sar samas okote but đesa, andar e Judeja areslo varesosko proroko savo akhardolas Agav.
11 Ni ŵaiche pitwaliji, ŵaujigele nkaanda u che Paolo ni ŵalitaŵile mmakono ni makongolo ni kuti, “Mbumu jwa Akunnungu akuti, ‘Ŵayahudi ŵa ku Yelusalemu kula chantaŵe nsyene nkaanda wu kwanti nnyi ni kunjausya mmakono ga ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi.’”
Vo avilo amende, lija e Pavlesko pojas, thaj phanglas pire vas thaj pire pungre thaj phendas: “Akava phenel o Sveto Duho: ‘Gajda e Židovurja ando Jerusalim phandena e manušes savesko si akava pojas thaj predaina les okolenđe save naj Židovurja ande vas.’”
12 Patwapilikene yeleyo, uweji ni ŵandu ŵane ŵaŵaliji pepala twachondelele che Paolo kuti akajaula ku Yelusalemu.
Kana ašundam godova počnisardam vi amen thaj vi e manuša kaj trajinas okote te molisaras e Pavle te na džal ando Jerusalim.
13 Nambo che Paolo nsyene ŵajanjile, “Ana nkusaka kupanganya chichi? Nkusaka kuusupusya ntima wangu ni misosi jenu? Ndili chile ngaŵa kutaŵikwa pe ku Yelusalemu kula, nambo atamuno kuwa kwa ligongo lya Ambuje Che Yesu.”
Askal o Pavle phendas: “Sostar roven thaj phađen mungro ilo? Palo alav e Gospodesko Isusesko me sem spremno na samo te avav phanglo, nego vi te merav ando Jerusalim.”
14 Paŵakanile kutupilikanila twannesile nikuti, “Chakusaka Ambuje chitendekwe!”
Ali sar či dijas te nagovorisaras les, vazdam e vas thaj phendam: “Nek avel sar o Gospod kamel.”
15 Pitwatemi pepala moŵa gampepe, twataŵile misigo jetu ni twajendelechele ni ulendo wa ku Yelusalemu.
Pale godova spremisajlam thaj đelam ando Jerusalim.
16 Ŵakulijiganya ŵampepe ŵa ku Kaisalia kula ŵalongene ni uweji, ni ŵatupechesye ku nyuumba ji che Mnasoni kutwajile kukutama ni jwelejo moŵa gampepe. Che Mnasoni ŵaliji mundu jwa ku Kupulo ni juŵaliji jwakukulupilila jwa kalakala.
Amenca teljardine vi varesave učenikurja andar e Kesarija thaj andine men ando ćher e Mnasonesko andar o Kipar. Vo sas jek katar e prve učenikurja, te avas lešće gosturja.
17 Patwaiche ku Yelusalemu, ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu achinjetu ŵa kweleko ŵatupochele uchenene nnope.
Kana areslam ando Jerusalim, e phrala šukar primisardine men.
18 Malaŵi jakwe che Paolo ŵalongene ni uweji kukwakomasya che Yakobo, achachekulu wose ŵa ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵa kweleko ŵaliji palapala.
Thejara o đes o Pavle teljarda amenca ko Jakov, kaj sas prisutne vi sa e starešine andar e Jerusalimsko khanđiri.
19 Patwamasile kwakomasya, che Paolo ŵatandite kwasalila yanayose nkati iŵaitesile Akunnungu kwa masengo ga che Paolo kwa ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi.
O Pavle pozdravisarda len thaj sa po redo mothodas lenđe sa so o Del ćerda maškar okola save naj Židovurja kroz lešći služba.
20 Ŵandu ŵala paŵapilikene yeleyo ŵaakusisye Akunnungu. Nipele ŵansalile che Paolo, “Nlongo njetu, nkukombola kuwona kuti kwana mianda ja Ŵayahudi aŵele ŵakukulupilila sambano ni wose akulimbila kugakamulichisya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa.
Kana von godova ašundine, dine slava e Devlešće thaj phendine e Pavlešće: “Dićhes phrala, dešenca milje Židovurja si save paćaine thaj sa revno sledin e Mojsijesko zakono?
21 Apilikene kuti alakwe nkwajiganya Ŵayahudi ŵakutama pasikati ja ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi anagakamulisye Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa, ni mwasalile akaumbasya ŵanache ŵao namose kugakamulichisya masyoŵelo ga Ŵayahudi.
A pale tute ašundine kaj sa e Židoven save trajin maškar okola kaj naj Židovurja, sikaves te či poštuin e Mojsijesko zakono thaj te na obrezin pire čhavren thaj te na inćaren amare običaja.
22 Nambi chiiŵe uli? Isyene ŵandu chapilikane kuti nnyiche.
So akana te ćeras? Von sigurno ašunena kaj avilan,
23 Mbaya ntendekanye chitukunsalila uwe. Tukwete achalume ncheche pelepa ŵaŵataŵile nasili paujo pa Akunnungu.
pa zato ćer gajda sar phenas tuće. Amende si štar manuša save zavetuisajle e Devlešće.
24 Nliwanganye ni ŵanyawo mu kupopela kwa kuliswejesya, nlipe ntengo waukusachilwa kwa ŵanyamwe wose, nipele ŵandu wo amyolekwe umbo. Kwakutenda yeleyo ŵandu wose chamanyilile kuti ngani siŵasipilikene syo nkati alakwe nganisiŵa sisyene nomwe mwasyene nkugakamulisya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa.
Le len thaj obredno šlav tut zajedno lenca thaj poćin pale lende o obred te šaj randen pesko šoro. Gajda savora džanena kaj naj čače okova so ašundine pale tute, nego kaj vi tu korkoro inćares e Mojsijesko Zakon thaj trajis prema leste.
25 Yankati ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi ŵaŵakulupilile Che Yesu, uweji twalembele chikalata ni kwasalila itwilamwile ni kwapelechela, chachikuti, akalya chachili chose chetaje mbopesi sya minungu ja unami, ni akalya miasi, ni akalya nyama ja chinyama chepopotolwe ni aleche chikululu.”
A pale okola manuša save naj Židovurja, a save postanisardine vernikurja, amen lenđe bičhaldam akaja amari odluka: te na han habe savo si žrtvujime e idolenđe, te na han rat thaj mas e mule životinjengo thaj te na ćeren bludo.”
26 Nipele malaŵi jakwe che Paolo ŵaajigele ŵandu ŵala ni kupopela kwa kuliswejesya pamo nawo. Nipele ŵajinjile pa Nyuumba ja Akunnungu kukusala mbesi ja moŵa gakuliswejesya ni yankati mbopesi ja malipilo jichijityosyekwe kwaligongo lya jwalijose mwa ŵanyawo.
Thejara o đes o Pavle lijas okole manušen, pa zajedno lenca izvršisarda o obredno šilaipe. Askal dijas ando Hramo te mothol kana inkljena e obredne đesa palo šilaipe thaj kana avena prinesime e žrtve pale savorende lendar.
27 Moŵa nsano ni gaŵili gala gachiŵandichilaga kumala, Ŵayahudi ŵaŵakopochele ku Asia ŵambweni che Paolo ali pa Nyuumba ja Akunnungu. Nipele ŵaatesile ŵandu wose ŵaachime che Paolo ni ŵankamwile,
Kana akala efta đesa skoro nakhline, varesave Židovurja andar e Cikni Azija dikhline e Pavle ando Hramo, vazdine e themes pe leste thaj astardine les.
28 achinyanyisyaga, “Ŵanyamwe Ŵaisilaeli, kuntukamusye! Mundu ju ni jwejula jwakwajiganya achalume wose indu yakukanilana ni Ŵaisilaeli pamo ni Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa ni Nyuumba ja Akunnungu ji. Ni sooni ŵajinjisye Ŵagiliki pa Nyuumba ja Akunnungu ni kupasakasya peuto papaswela pa.”
Čhonas muj: “Manušalen andar o Izrael, pomognin! Akava si okova kaj posvuda sikavel sa e manušen protiv amaro them, protiv amaro zakon thaj protiv akava than! Čak vi okolen save nas Židovurja anda andre ando Hramo thaj gajda poganil akava than!”
29 Ŵatite yeleyo ligongo ŵambweni che Tilofimo mundu jwa ku Efeso, mu musi, ali pamo ni che Paolo ni ŵaganisisye kuti che Paolo ŵanjinjisye pa Nyuumba ja Akunnungu.
Akava phendine kaj majsigo, dikhline e Trofime andar o Efes e Pavlesa ando gav thaj gndinas kaj o Pavle anda les andre ando Hramo.
30 Nipele musi wose wagumbele utindiganyo ni ŵaiche ŵandu kutyochela mbande syose kuti ŵaakamule che Paolo, ŵakwekwelemye ni kwakoposya pa Nyuumba ja Akunnungu, ni papopo ŵaugele minango ja Nyuumba ja Akunnungu.
O sasto gav vazda pe thaj o them prastaja katar sa e riga. Astardine e Pavle thaj crdine les avri andar o Hramo. A o vudar odma phandadilo.
31 Ŵaliŵisile chile kuti ŵaulaje, nambo ngani jo japikaniche kwa jwankulu jwa ŵangondo lichila ŵa Chiloma kuti Yelusalemu jose jili tametame.
Dok von kamenas te mudaren e Pavle, aresli e poruka e šerutne zapovednikošće pe rimsko četa kaj o sasto Jerusalim si ande buna.
32 Pangakaŵa jwankulu jwa ŵangondo mia moja jula ŵaajigele ŵangondo ŵakwe ni achakulu ŵao ni ŵautuchile ku mpingo wa ŵandu kula. Ni ŵanyawo paŵammweni jwankulu jo ni ŵangondo ŵakwe ŵalesile kumputa che Paolo.
O zapovedniko odma lijas e vojnikonen thaj e kapetanen thaj prastaja dži lende. Kana e Židovurja dikhline e zapovedniko thaj e vojnikonen, či marenas majbut e Pavle.
33 Nipele jwankulu jwa ŵangondo jula ŵanjaulile che Paolo, ŵankamwile ni kulamula kuti ataŵikwe minyolo jiŵili. Ni ŵausisye achitiji, “Ana ncheni jweleju, nombe atesile chichi?”
O zapovedniko avilo ko Pavle, astarda les thaj zapovedisardas te phanden les ande duj lancurja. Askal phučla ko si vo thaj so ćerda.
34 Ŵane ŵaali mu mpingo wa ŵandu mula ŵagumilangaga, ŵane achi ni ŵane acho. Ligongo lya wele utinda wo, jwankulu jwa ŵangondo jula nganakombola kugamanyilila magambo gasyenesyene. Nipele ŵalamwile ŵangondo ŵala kuti ŵajigale che Paolo ni kunjausya mu likome.
A varesave manuša andar e gomila čhonas muj jek, a aver vareso dujto. Sar o zapovedniko našti khanči katar e bari buka te saznajil, naredisarda te inđaren e Pavle ande kasarna.
35 Che Paolo paŵaiche pakukwelela kwinjilila nkati, ŵangondo ŵannyakwile ligongo lya utindiganyo wa ŵandu.
Kana o Pavle areslo dži ke stepenice, o them sas gajda nasilno kaj e vojnikurja moraš te inđarenas e Pavle.
36 Mpingo wekulungwa wa ŵandu ŵakuiye achinyanyisyaga, “Mwaulaje!”
O silno them džalas pale lende thaj čholas muj: “Mudar les!”
37 Paŵanjinjisyaga mu likome, che Paolo ŵanchondelele jwankulu jwa ŵangondo mia moja jula achitiji, “Ana ngukombola kuŵecheta chindu nomwe?” Jwankulu jula ŵajanjile, “Ana nkumanyilila kuŵecheta Chigiliki?
Kana trubuja te inđaren e Pavle ande kasarna, vo phučla e zapovedniko: “Tromav vareso te phenav tuće?” O zapovedniko phučla les: “Zar tu džanes grčki?
38 Ana mmweji ngati Mmisili jumwachisisye ŵandu atindiganye ni kwalongosya ŵakuulaga elufu nne ŵala mpaka mwipululu?”
Te naj san tu askal okova Egipćano savo majsigo varesavi vrjama vazda pobuna thaj inđarda pesa ande pustinja štar milje manušen save inđarenas čhurja?”
39 Che Paolo ŵajanjile, “Ngwamba! Uneji ndili Myahudi, jumbagwilwe ku Taso, musi wa ku Kilikia, uneji jwa musi waumanyiche nnope. Choonde, munyitichisye mechete ni ŵandu ŵa.”
O Pavle phendas lešće. “Me sem Židovo andar o Tarso, građanino sem e pindžarde gavesko ande Kilikija. Moliv tut, muk man te phenav vareso e themešće.”
40 Jwankulu jula ŵajitichisye, nipele che Paolo ŵajimi pakukwelela pala, ŵagolwesye nkono kwamyalasya ŵandu ŵala, ni ŵandu ŵala ŵamyalele ni ŵatandite kuŵecheta nawo Mchiebulania.
Kana o zapovedniko mukla les te ćerel svato, o Pavle askal ačhilo pe stepenice, dijas znako e vastesa kaj kamel te ćerel svato thaj nastanisarda tišina. Vo askal lija te mothol lenđe pe židovsko čhib:
