Masengo 17
1 Nipele che Paolo ni che Sila ŵapelengenye ku Amfipoli ni ku Apolonia, ni ŵaiche ku Sesalonike kujaliji nyuumba ja kupopelela ja Ŵayahudi.
Kana o Pavle thaj o Sila nakhle maškare forura o Amfipolj thaj i Apolonija, avile ano Solun, kaj sasa jevrejsko sinagoga.
2 Ni che Paolo malinga ni masyoŵelo gakwe ŵalumbikene nawo ni kuusyausyana nawo nkati Malembelo ga Akunnungu kwa moŵa gatatu ga Lyuŵa lya Kupumulila.
Thaj o Pavle pale piro adeti đelo ani sinagoga thaj trin savatura raspravisada lencar tare Svete lila.
3 Ŵaagopolele ni kwasalila pangasisika kuti yaŵajilwe Kilisito asauche ni kusyuka. Ŵaasalile, “Aŵa Che Yesu ŵangwajenesya kukwenu, ŵelewo ali Kilisito.”
Objasnisada lenđe thaj anola dokazura golestar kaj: “O Hrist trubuja te mudardol thaj te uštol tare mule. A gova Hrist si o Isus, savestar me tumenđe vaćarav.”
4 Ŵane mwa ŵanyawo ŵakulupilile ni ŵalumbikene ni che Paolo ni che Sila. Ni sooni, mpingo wekulungwa wa Ŵagiliki ŵaŵaliji nkwapopela Akunnungu ni achakongwe ŵakuchimbichikwa ŵajinji ŵaakulupilile Akunnungu.
Nesave Jevreja dikhlje kaj si gova čače thaj pridružisajle e Pavlesa thaj e Silasa. Pridružisajle lencar i but Grkura save poštujina e Devle thaj but ugledna džuvlja.
5 Nambo Ŵayahudi ŵagumbele wiu ni ŵaajigele ŵandu ŵangalumbana ŵa pakusumichisya malonda ni ŵalumbikene pamo ni kutanda kutindiganya pamusi pose. Ŵajijimuchile nyuumba ji che Yasoni achiganisyaga kuti chiŵasimane che Paolo ni che Sila mwelemo kuti ŵakoposye kwa ŵandu.
Al aver Jevreja save sesa zavidna baše gova, lije nesave bilačhe manušen taro trgo thaj ćerde pobuna ano foro. Napadisade e Jasonoveso čher thaj rodije e Pavle thaj e Sila te ikalen len angle manuša te sudin len.
6 Nambo nganiŵasimana, nipele ŵaajigele che Yasoni pamo ni ŵandu ŵane ŵakunkulupilila Che Yesu ni kwakwekwelemya mpaka kwa achakulu ŵa musi achinyanyisyaga kuti, “Ŵandu ŵa akutindiganya chilambo chose ni sano alinji pamusi pano.
A kana ni arakhlje len, zorasa ande e Jasone thaj nesave phralen angle e forose šorutne thaj dije vika: “Kala manuša bunisade celo Rimsko carstvo thaj akana avile i amende
7 Che Yasoni ŵaapochele mu nyuumba jao. Wose akukananga kugakuya malajisyo ga Mwenye jwa ku Loma achitiji, eti, ‘Apali mwenye jwine jwakuŵilanjikwa Che Yesu.’”
a o Jason mukhlja len peste ano čher. Von savore ćeren protiv e carose odredbe, golese kaj vaćaren kaj isi aver caro, nesavo Isus.”
8 Achakulu ŵa musi pamo ni mpingo wa ŵandu ula paŵagapilikene maloŵe go yatindigenye mu ntwe.
Kana e manuša thaj e forose šorutne kava šunde, uznemirisajle
9 Nipele ŵaatesile che Yasoni ni achinjakwe atyosye chikole ni ŵalesile ajaulangane.
thaj mukhlje len tek kana taro Jason thaj avera phrala lije pare sar zalogo.
10 Chilo, ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵa ku Sesalonike ŵala ŵachisisye che Paolo ni njakwe che Sila ajaulangane ku Belea. Ni ŵanyawo paŵaiche kweleko ŵajinjile mu nyuumba ja kupopelela ja Ŵayahudi.
Goja rat e phrala sigate ani rat bičhalde e Pavle thaj e Sila ani Verija. A kana resle odori, lije te džan ani jevrejsko sinagoga.
11 Nambo, ŵandu ŵa ku Belea ŵaliji ŵakupilikanichisya nnope kupunda ŵa ku Sesalonike. Ŵalipochele Liloŵe lya Akunnungu kwa lung'wanu lwekulungwa ni moŵa gose ŵaliji nkugalolechesya lolechesya Malembelo ga Akunnungu kanga yaŵaiŵechetaga che Paolo yo yaliji isyenesyene.
Kala Jevreja manglje po but te šunen o Lafi tare kala save bešena ano Solun thaj šukar prihvatisade e Devleso Lafi. Dži jekh đive rodena ano Sveto lil te dičhen dal si čače gova so vaćarol o Pavle.
12 Ŵayahudi ŵajinji ŵakulupilile pamo ni achakongwe ni achalume ŵa Chigiliki ŵakuchimbichikwa.
Golese, but Jevreja thaj but tare ugledna Grkinje thaj Grkura pačaje.
13 Nambo Ŵayahudi ŵa ku Sesalonike paŵaimanyi kuti che Paolo ŵaliji nkulalichila Liloŵe lya Akunnungu ku Belea ko, ŵajawile kweleko nombe ni kutanda kutindiganya ni kujichisya mipingo ja ŵandu.
Al kana dodžanglje e Jevreja taro Solun kaj o Pavle objavil o Lafi e Devleso i ani Verija, avile i von odori te vazden thaj te bunin e manušen.
14 Papopo ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵapechesye che Paolo ku mbwani nambo che Sila ni che Timoseo ŵasigele ku Belea.
Tegani e phrala sigate bičhalde e Pavle te džal ko more, a o Sila thaj o Timotej ačhile ani Verija.
15 Ŵandu ŵaŵampechesye che Paolo ŵala ŵampechesye mpaka ku Asene. Nombewo ŵausile ku Belea ali ni malajisyo kutyochela ku che Paolo gagakuti che Sila ni che Timoseo ŵakuye chitema pe.
A kola so pratisade e Pavle, inđarde le ani Atina thaj palo zapovest irisajle ani Verija te inđaren o haberi e Silase thaj e Timotejese sigate te aven palo Pavle.
16 Che Paolo paŵaliji ku Asene nkwalindilila ŵanya che Sila ni che Timoseo, yachimile nnope muntima mwao pakuŵa ŵauweni musi wo ugumbele inyago ya achiminungu.
Dok o Pavle ađućarda e Timoteje thaj e Sila ani Atina, holajlo but leso duxo ane leste kaj ano foro dikhlja pherdo idoluren.
17 Nipele ŵausyeneusyene ni Ŵayahudi ni ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi ŵaŵaliji nkwalamba Akunnungu mu nyuumba ja kupopelela, lyuŵa ni lyuŵa ŵausyeneusyene ni ŵandu ŵaŵasimanaga nawo pakusumichisya malonda.
Golese ani sinagoga raspravisajlo e Jevrejencar thaj e Grkurencar save poštujina e Devle thaj ko trgo kolen saven bi aračhena svako đive.
18 Ŵandu ŵaŵalijigenye lunda lwa Chiepikulo ni Chisitoiki ŵatesile makani ni che Paolo. Ŵane ŵatite, “Ana ujinga chi wakuusala mundu ju?” Ŵane ŵatite, “Akuwoneka mpela akulalichila ngani ja achiminungu achalendo.” Ŵatite yeleyo pakuŵa che Paolo ŵaliji nkulalichila ngani ji Che Yesu ni yatite kusyuka,
Gija lesa lije te raspravin pe nesave epikurejska thaj e stojička filozofura. Nesave lendar pučlje pe: “So kava brbljivco manđol te vaćarol?” Thaj e dujta vaćarena: “Izgleda kaj objavil abandžijskone devlen.” Gova vaćarde golese kaj o Pavle vaćarola o Lačho Lafi taro Isus thaj taro uštipe tare mule.
19 Nipele ŵanjigele che Paolo ku Aleopago achitiji, “Tukusaka tukombole kugamanyilila gele majiganyo gasambano ginkusala ga.
Tegani lije le, inđarde le ano Areopag, ko brego kaj ćidena pe e starešine e forose thaj phende lese: “Šaj li džana savo si gova nevo sikajipe savo tu ikale angle amende?
20 Indu ine itwipilikene mmawiwi getu ikuwoneka kuŵa ya chilendo kukwetu. Nipele tukusaka kugamanyilila malumbo ga yele indu yo.”
Phere amare kana čudnone bućencar, pa manga te džana so gova značil.”
21 Ŵandu ŵa ku Asene ni achalendo wose ŵakulonjela kweleko ŵajigele katema kakajinji kutagula ni kupilikanila ngani ja sambano.
Sa e Atinjanura thaj e abandžije save bešena maškare lende, ni nakhavena po vreme ane khanči sem so vaćarena thaj šunena nesave neve buća.
22 Nipele che Paolo ŵajimi paujo pa nkungulu wa Aleopago ni kuti, “Ŵanyamwe ŵandu ŵa ku Asene, nguwona kuti ŵanyamwe nli ŵandu ŵa dini nnope,
Tegani o Pavle ačhilo maškar o Areopag thaj vaćarda: “Atinjanuralen, me dikhav kaj tumen sen but religiozna.
23 pakuŵa panaliji nkwendajenda akuno ni akunokuno napaweni peuto pankutyochesya mbopesi, ni sooni nachisimene chilisa chimo chilembekwe, ‘Kwa Akunnungu ŵangamanyika.’ Nipele ngunlalichila ŵanyamwe chele chindu chinkuchipopelela pangachimanyilila.
Golese, dži kaj nakhljem, ačhiljem thaj dikhljem tumare sveta thana, arakhljem čak jekh žrtveniko pe savo sasa pisimo: ‘Devlese savo ni pindžarol pe.’ Gova si Dol save tumen ni pindžaren a poštujin, savestar me vaćarav tumenđe.
24 Akunnungu ŵaŵachigumbile chilambo ni yose yaili mwelemo, ŵelewo ni Ambuje ŵa kwinani ni chilambo chino, ŵelewo ngakutama mmajumba ga Akunnungu getaŵe ni ŵandu.
Kava si o Dol savo ćerda o sveto thaj sa so si pe leste. Vov si Gospodari e neboso thaj e phuvako golese ni bešol ane hramura save si ćerde manušikane vastesa,
25 Sooni ngakutumichilwa ni makono ga ŵandu ni ngakuchisaka chachili chose, pakuŵa asyene akwapa ŵandu wose umi ni kwakombolechesya kupumula ni kwapa indu yose.
niti e manušikane vasta naj potrebe te služin le, sar te phene kaj khanči trubul le. Golese vov si kova savo dol džuvdipe, o dišipe thaj sa aver.
26 Kutyochela mwa mundu jumo ŵapanganyisye ŵandu wose ŵa pachilambo pano ni kwakombolechesya kutama palipose pachilambo pano. Ŵalamwile kutyochela kundanda katema chi ni papi pachatame ŵandu wo.
Vov tare jekh manuš ćerda sa e naroduren te bešen pi sa i phuv thaj angleder odredisada vreme e manušenđe thaj međe kaj šaj te bešen.
27 Ŵatesile yeleyo kuti ŵandu ŵa ilambo yo ŵasoseje Akunnungu namuno kwakwapapasya ŵasimane. Natamuno yeleyo Akunnungu ngakutalikangana ni jwalijose.
Ćerda gova e manuša te roden e Devle, sar te bi vazdena pe vasta premale leste thaj te aračhen le. Al vov čače naj dur tare ni jekh amendar.
28 Mpela ila mundu jumo iŵatite pakusala, ‘Mwa ŵelewo uweji tukwete umi, tukwenda ni kutama!’ Mpela ila ŵakwimba ŵenu ŵane, ŵatite, ‘Uweji wose tuli ŵanache ŵao.’
‘Golese kaj ane leste živi, phira thaj sam.’ Sar so i nesave tare tumare manuša e pesnikura phende: ‘Amen sam leso potomstvo.’
29 Nipele pakuŵa tuli ŵanache ŵao Akunnungu, ngaikuŵajilwa kuganisya kuti Akunnungu akulandana ni sahabu ni madini ga mbiya atamuno liganga lyesepe uchenene kwa lunda lwa ŵandu.
Gija, sar sam e Devleso potomstvo, ni trubul te da gođi kaj si o Dol sar tvorevina taro zlato, taro srebro il taro bar, save e manuša ćerde majstorski thaj pale piri mašta.
30 Ndema sya ungamanyilila wao, Akunnungu ŵalitesile nti ngakulola. Nambo sambano akulajisya kuti ŵandu wose ŵa palipose aleche sambi.
Angleder kana e manuša ni džanglje e Devlese, o Dol ni dikhlja pe gova, al akana zapovedil sa e manušenđe ke sa e thana te pokajin pe,
31 Pakuŵa aŵisile lyuŵa lichiŵalamule ŵandu ŵa pachilambo kwa goloka, kwa litala lya mundu jumo jwansagwile. Nombe Akunnungu ŵaalosisye pangasisa ŵandu wose ngani ji, pakunsyusya mundu jo!”
golese kaj odredisada đive ane savo pravedno ka sudil e svetose prekalo manuš save odredisada. Savorenđe dija dokaz golestar, gija so vazdija le tare mule.”
32 Nipele paŵampilikene che Paolo achiŵechetaga yankati kusyuka kwa ŵawe, ŵane mwa ŵanyawo ŵatesile chanache, nambo ŵane ŵatite, “Tukusaka tumpikanile sooni nkati yeleyo.”
Kana šunde taro uštipe tare mule, nesave marde muj, al avera vaćarde: “Tare gova ka šuna tut aver drom.”
33 Che Paolo ŵatyosile pankungulu ni kwalekanga.
Gija o Pavle đelo lendar.
34 Nambo ŵandu ŵampepe ŵalongene nawo ni kwakulupilila Che Yesu. Mwa ŵandu wo ŵapali che Dionisio jumo jwa mpingo waukuŵilanjikwa Aleopago ni jwankongwe liina lyakwe che Damali ni ŵandu ŵane.
Nesave ačhile paše leste thaj pačaje. Maškar lende sasa o Dionisije o Areopagito, jekh tare starešine e forose thaj i džuvli savi akhardola Damara thaj avera.
