Masengo 17
1 Nipele che Paolo ni che Sila ŵapelengenye ku Amfipoli ni ku Apolonia, ni ŵaiche ku Sesalonike kujaliji nyuumba ja kupopelela ja Ŵayahudi.
Kana o Pavle thaj o Sila nakhline kroz e gava Amfipolj thaj kroz e Apolonija, avile ando Soluno, kaj sas e židovsko sinagoga.
2 Ni che Paolo malinga ni masyoŵelo gakwe ŵalumbikene nawo ni kuusyausyana nawo nkati Malembelo ga Akunnungu kwa moŵa gatatu ga Lyuŵa lya Kupumulila.
O Pavle, pe piro običaj, dijas lende ande sinagoga, pa gajda trin savaturja raspravilas lenca pale Svete lila.
3 Ŵaagopolele ni kwasalila pangasisika kuti yaŵajilwe Kilisito asauche ni kusyuka. Ŵaasalile, “Aŵa Che Yesu ŵangwajenesya kukwenu, ŵelewo ali Kilisito.”
Vo objasnilas thaj dokažilas lenđe: “E Hristo trubuja te mudaren thaj te vo uštela andar e mule. A godova Hristos si o Isus saves me objavisarav tumenđe.”
4 Ŵane mwa ŵanyawo ŵakulupilile ni ŵalumbikene ni che Paolo ni che Sila. Ni sooni, mpingo wekulungwa wa Ŵagiliki ŵaŵaliji nkwapopela Akunnungu ni achakongwe ŵakuchimbichikwa ŵajinji ŵaakulupilile Akunnungu.
Varesave katar e Židovurja paćajine thaj pridružisajle e Pavlešće thaj e Silašće, a gajda vi e but pobožne Grkurja thaj but ugledne manušnja.
5 Nambo Ŵayahudi ŵagumbele wiu ni ŵaajigele ŵandu ŵangalumbana ŵa pakusumichisya malonda ni ŵalumbikene pamo ni kutanda kutindiganya pamusi pose. Ŵajijimuchile nyuumba ji che Yasoni achiganisyaga kuti chiŵasimane che Paolo ni che Sila mwelemo kuti ŵakoposye kwa ŵandu.
Ali e Židoven astarda e ljubomora thaj andar godova line varesaven bilačhe manušen katar o trgo, ćidine e bute themes thaj ćerdine pobuna ando gav. Askal dine po Jasonesko ćher thaj rodenas e Pavle thaj e Sila te inkalen len te sudil pe lenđe.
6 Nambo nganiŵasimana, nipele ŵaajigele che Yasoni pamo ni ŵandu ŵane ŵakunkulupilila Che Yesu ni kwakwekwelemya mpaka kwa achakulu ŵa musi achinyanyisyaga kuti, “Ŵandu ŵa akutindiganya chilambo chose ni sano alinji pamusi pano.
A kana či arakhline e Pavle thaj e Sila, astardine e Jasone thaj još varesave phralen, crdine len angle gavešće šorvale manuša thaj čhonas muj: “Vi akate avile okola kaj uzbunisardine o sasto carstvo,
7 Che Yasoni ŵaapochele mu nyuumba jao. Wose akukananga kugakuya malajisyo ga Mwenye jwa ku Loma achitiji, eti, ‘Apali mwenye jwine jwakuŵilanjikwa Che Yesu.’”
a o Jason primisarda len ande piro ćher! Savora von ćeren protiv e carošće uredbe, gajda kaj mothon kaj postojil aver caro – o Isus!”
8 Achakulu ŵa musi pamo ni mpingo wa ŵandu ula paŵagapilikene maloŵe go yatindigenye mu ntwe.
Kana o them thaj e gavešće šorvale ašundine akava, uznemirisajle,
9 Nipele ŵaatesile che Yasoni ni achinjakwe atyosye chikole ni ŵalesile ajaulangane.
ali mukline len pe sloboda tek kana line katar o Jason thaj katar aver phrala zalog.
10 Chilo, ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵa ku Sesalonike ŵala ŵachisisye che Paolo ni njakwe che Sila ajaulangane ku Belea. Ni ŵanyawo paŵaiche kweleko ŵajinjile mu nyuumba ja kupopelela ja Ŵayahudi.
Čim peli e rjat, e phrala bičaldine e Pavle thaj e Sila ande Verija. Kana aresline okote, počnisardine te džan ande židovsko sinagoga.
11 Nambo, ŵandu ŵa ku Belea ŵaliji ŵakupilikanichisya nnope kupunda ŵa ku Sesalonike. Ŵalipochele Liloŵe lya Akunnungu kwa lung'wanu lwekulungwa ni moŵa gose ŵaliji nkugalolechesya lolechesya Malembelo ga Akunnungu kanga yaŵaiŵechetaga che Paolo yo yaliji isyenesyene.
Okote e Židovurja sas majplemenite katar okola andar o Soluno thaj spremno prihvatisardine o alav e Devlesko. Svako đes istražinas e Svete lila te dićhen dali si godova čače gajda sar phenen o Pavle thaj o Sila.
12 Ŵayahudi ŵajinji ŵakulupilile pamo ni achakongwe ni achalume ŵa Chigiliki ŵakuchimbichikwa.
Askal e but Židovurja paćajine, a gajda vi but ugledne Grkinje thaj baro brojo Grkurja.
13 Nambo Ŵayahudi ŵa ku Sesalonike paŵaimanyi kuti che Paolo ŵaliji nkulalichila Liloŵe lya Akunnungu ku Belea ko, ŵajawile kweleko nombe ni kutanda kutindiganya ni kujichisya mipingo ja ŵandu.
Kana e Židovurja andar o Soluno ašundine kaj o Pavle vi ande Verija propovedil o alav e Devlesko, avile thaj vi okote uznemirisardine thaj pobunisarde e themes.
14 Papopo ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵapechesye che Paolo ku mbwani nambo che Sila ni che Timoseo ŵasigele ku Belea.
Askal e phral odma bičaldine e Pavle ando primorje, a o Sila thaj o Timotej ačhiline ande Verija.
15 Ŵandu ŵaŵampechesye che Paolo ŵala ŵampechesye mpaka ku Asene. Nombewo ŵausile ku Belea ali ni malajisyo kutyochela ku che Paolo gagakuti che Sila ni che Timoseo ŵakuye chitema pe.
A okola kaj pratinas e Pavle, đele leja dži ke Atina thaj askal boldine pe ande Verija. Preko lende o Pavle bičhaldas poruka e Silašće thaj e Timoteješće te so majsigo aven leste.
16 Che Paolo paŵaliji ku Asene nkwalindilila ŵanya che Sila ni che Timoseo, yachimile nnope muntima mwao pakuŵa ŵauweni musi wo ugumbele inyago ya achiminungu.
Dok o Pavle ažućarelas len ande Atina, sas zurale uznemirime kaj dićhelas o gav kaj si pherdo idolurja.
17 Nipele ŵausyeneusyene ni Ŵayahudi ni ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi ŵaŵaliji nkwalamba Akunnungu mu nyuumba ja kupopelela, lyuŵa ni lyuŵa ŵausyeneusyene ni ŵandu ŵaŵasimanaga nawo pakusumichisya malonda.
E Židovenca thaj e pobožno Grkonenca raspravilas ande sinagoga thaj svako đes po glavno trgo okolenca save okote maladinesas pe.
18 Ŵandu ŵaŵalijigenye lunda lwa Chiepikulo ni Chisitoiki ŵatesile makani ni che Paolo. Ŵane ŵatite, “Ana ujinga chi wakuusala mundu ju?” Ŵane ŵatite, “Akuwoneka mpela akulalichila ngani ja achiminungu achalendo.” Ŵatite yeleyo pakuŵa che Paolo ŵaliji nkulalichila ngani ji Che Yesu ni yatite kusyuka,
Gajda astardine te raspravin pe e Pavlesa varesave epikurejcurja thaj e stojičke filozofurja. Jek phenenas: “So akava brbljivco kamel te phenel?” A aver phenenas: “Izgledil kaj propovedil e averenđe devlen” – kaj propovedilas e Bahtali nevimata palo Isuso thaj palo uštipe andar e mule.
19 Nipele ŵanjigele che Paolo ku Aleopago achitiji, “Tukusaka tukombole kugamanyilila gele majiganyo gasambano ginkusala ga.
Askal line les thaj inđardine les po sastanko anglo veće po Areopag thaj phendine lešće: “Šaj li phenes amenđe te džanas, sosko si godova nevo sikavipe savo sikaves?
20 Indu ine itwipilikene mmawiwi getu ikuwoneka kuŵa ya chilendo kukwetu. Nipele tukusaka kugamanyilila malumbo ga yele indu yo.”
Čhos ande amare kan čudne stvarja. Pa kamlamas te džanas so godova trubujasas te značil.”
21 Ŵandu ŵa ku Asene ni achalendo wose ŵakulonjela kweleko ŵajigele katema kakajinji kutagula ni kupilikanila ngani ja sambano.
A sa e manuša andar e Atina thaj e strancurja save trajinas maškar lende či provodinas e vrjama ni ande soste aver osim te ćeren svato thaj te ašunen o nevipe.
22 Nipele che Paolo ŵajimi paujo pa nkungulu wa Aleopago ni kuti, “Ŵanyamwe ŵandu ŵa ku Asene, nguwona kuti ŵanyamwe nli ŵandu ŵa dini nnope,
O Pavle ačhilo maškare ando Areopag thaj phendas: “Manušalen andar e Atina! Dikhav kaj sen ande svako vas zurale religiozne.
23 pakuŵa panaliji nkwendajenda akuno ni akunokuno napaweni peuto pankutyochesya mbopesi, ni sooni nachisimene chilisa chimo chilembekwe, ‘Kwa Akunnungu ŵangamanyika.’ Nipele ngunlalichila ŵanyamwe chele chindu chinkuchipopelela pangachimanyilila.
Dok phiravas po gav pažljivo dikhavas tumare svetinje, a arakhlem vi jek žrtveniko pe savo sas ramome: ‘E bipindžarde Devlešće.’ Okova so dakle tumen či pindžaren, a poštujin – godole Devle me objavisarav tumenđe.
24 Akunnungu ŵaŵachigumbile chilambo ni yose yaili mwelemo, ŵelewo ni Ambuje ŵa kwinani ni chilambo chino, ŵelewo ngakutama mmajumba ga Akunnungu getaŵe ni ŵandu.
O Del savo stvorisarda o them thaj sa ande leste, Gospodari si e nebesko thaj e phuvjako thaj zato či trajil ande hramurja save si ćerde e manušenđe vastenca.
25 Sooni ngakutumichilwa ni makono ga ŵandu ni ngakuchisaka chachili chose, pakuŵa asyene akwapa ŵandu wose umi ni kwakombolechesya kupumula ni kwapa indu yose.
Niti trubun te poslužin les e manušenđe vas, sago kaj si lešće vareso potrebno. Kaj vo si godova savo savorenđe del o trajo, o daho thaj sa aver.
26 Kutyochela mwa mundu jumo ŵapanganyisye ŵandu wose ŵa pachilambo pano ni kwakombolechesya kutama palipose pachilambo pano. Ŵalamwile kutyochela kundanda katema chi ni papi pachatame ŵandu wo.
O Del katar o jek manuš stvorisarda sa e manušen te pheren e sasti phuv thaj majanglal odredisardas lenđe e vrjama thaj o than kaj bešena.
27 Ŵatesile yeleyo kuti ŵandu ŵa ilambo yo ŵasoseje Akunnungu namuno kwakwapapasya ŵasimane. Natamuno yeleyo Akunnungu ngakutalikangana ni jwalijose.
O Del ćerda godova te e manuša roden les, či li varesar inzardinesas pire vas prema leste thaj te araćhen les, vi ako vo naj dur ni katar jek amendar.
28 Mpela ila mundu jumo iŵatite pakusala, ‘Mwa ŵelewo uweji tukwete umi, tukwenda ni kutama!’ Mpela ila ŵakwimba ŵenu ŵane, ŵatite, ‘Uweji wose tuli ŵanache ŵao.’
‘Kaj, ande leste trajisaras, phiras thaj postojisaras’, sago kaj phendine vi varesave katar tumare pesnikurja: ‘Vi amen sam lešće potomkurja.’
29 Nipele pakuŵa tuli ŵanache ŵao Akunnungu, ngaikuŵajilwa kuganisya kuti Akunnungu akulandana ni sahabu ni madini ga mbiya atamuno liganga lyesepe uchenene kwa lunda lwa ŵandu.
Sar sam amen, dakle, e Devlesko potomstvo, či tromas te gndisaras kaj si o Del sago o kipo ćerdo katar o sunakaj ili rup ili katar o bar save ćerdine e manušenđe vas thaj lenđi mašta.
30 Ndema sya ungamanyilila wao, Akunnungu ŵalitesile nti ngakulola. Nambo sambano akulajisya kuti ŵandu wose ŵa palipose aleche sambi.
O Del či lel ando obzir e vrjama kana senas ando bidžanglipe, ali o Del akana zapovedil sa e manušenđe pe svako than te pokajin pe,
31 Pakuŵa aŵisile lyuŵa lichiŵalamule ŵandu ŵa pachilambo kwa goloka, kwa litala lya mundu jumo jwansagwile. Nombe Akunnungu ŵaalosisye pangasisa ŵandu wose ngani ji, pakunsyusya mundu jo!”
kaj odredisarda o đes kana pravedno sudila sa e themenđe prekal o Manuš saves odredisardas. Godova potvrdisarda angle sa e manuša kana vazda les andar e mule.”
32 Nipele paŵampilikene che Paolo achiŵechetaga yankati kusyuka kwa ŵawe, ŵane mwa ŵanyawo ŵatesile chanache, nambo ŵane ŵatite, “Tukusaka tumpikanile sooni nkati yeleyo.”
Kana ašundine kaj spomenil o uštipe andar e mule, varesave marenas muj, a aver phendine: “Pale akava čhasa tute kan aver data!”
33 Che Paolo ŵatyosile pankungulu ni kwalekanga.
Gajda o Pavle đelotar lendar.
34 Nambo ŵandu ŵampepe ŵalongene nawo ni kwakulupilila Che Yesu. Mwa ŵandu wo ŵapali che Dionisio jumo jwa mpingo waukuŵilanjikwa Aleopago ni jwankongwe liina lyakwe che Damali ni ŵandu ŵane.
Ipak, varesave manuša pridružisajle lešće thaj paćajine, a maškar lende sas vi o Dionisije savo sas člano ande baro veće po Areopag, thaj e manušnji alaveja Damara thaj aver manuša.
