Masengo 16
1 Che Paolo ŵaiche ku Debe ni ku Lisita, kweleko ŵatemi mundu jwakunkuya Che Yesu liina lyakwe che Timoseo. Achikulugwe che Timoseo ŵaliji Myahudi nombejo ŵaliji mundu jwakwakulupilila Che Yesu, nambo atatigwe ŵaliji Mgiliki.
Gajda o Pavle areslo ando gav savo akhardol Derva, a askal ande Listra, kaj trajilas o učeniko savo akhardolas Timotej. Vo sas čhavo e Židovkako savi sas vernica, a lesko dad nas Židovo.
2 Che Timoseo ŵakunguluchilwaga umboni wambone ni ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito ŵa ku Lisita ni ku Ikonio.
O Timotej sas po lačho glaso maškar e phral ande Listra thaj ande Ikonija.
3 Che Paolo ŵasachile kunjigala che Timoseo mu ulendo wao, nipele ŵambumbesye. Ŵatesile yeleyo ligongo lya Ŵayahudi ŵaŵaliji mu ilambo mo pakuŵa wose ŵamanyilile kuti atatigwe che Timoseo ŵaliji Mgiliki.
Pa o Pavle kamla te o Timotej džal lesa po drom, pa zato obrezisarda les sar prihvatisardinesas les e Židovurja save trajinas ande godola thana, kaj savora džanenas kaj lesko dad nas Židovo.
4 Paŵapitaga mmisi jila ŵapele ŵandu malajisyo gaŵakopwesye achinduna ni achachekulu ku Yelusalemu kula ni kwasalila kuti agakamulichisye.
Džanas andar o gav ando gav thaj phenenas e manušenđe e odluke save andine e apostolurja thaj e starešine ando Jerusalim thaj rodenas lendar te poštuin godola odluke.
5 Nipele, mipingo ja ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito japundile kulimbangana mu chikulupi, ni winji wa ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu wajonjesyeche lyuŵa ni lyuŵa.
Gajda e khanđirja zuravonas ando paćipe thaj lengo brojo barjolas svako đes sa majbut.
6 Che Paolo ni achinjakwe ŵapite mu ilambo ya ku Filigia ni ku Galatia ligongo Mbumu jwa Akunnungu ŵakanyisye akaalalichila ŵandu utenga wo mu chilambo cha ku Asia.
A von nakhline kroz e regija Frigija thaj Galatija, kaj o Sveto Duho zabranisarda lenđe te propovedin e Devlesko Alav ande Cikni Azija.
7 Paŵaiche mmipika ja ku Misia, ŵasachile kwaula ku Bisinia, nambo Mbumu ju Che Yesu ŵakanyisye.
Kana aresline dži ke Mizisko granica, kamline te den ande Vitinija, ali e Isusesko Duho či mukla len.
8 Nipele ŵapelengenye Misia ni kutuluchila ku Tuloa.
A kana nakhline e Mizija, đeline ande Troada.
9 Chilo chichocho pecho, che Paolo ŵaiweni yakuwona yati, mundu jwa ku Makedonia ŵajimi achachondelelaga achitiji, “Njomboche, nnyiche ku Makedonia kuntukamusye.”
Godoja rjat e Pavle sas viđenje: dikhla jek manuše andar e Makedonija savo ačhelas angle leste thaj molilas les e alavenca: “Av akaring ande Makedonija thaj pomožisar amenđe!”
10 Che Paolo paŵagaweni gelego mu yakuwona, papopo twaliŵichile chile kwaula ku Makedonia pakuŵa twaiweni kuti Akunnungu atuŵilasile tukaalalichile ŵandu Ngani Jambone.
Pale godova viđenje dikhlam so majsigo te teljaras ande Makedonija, zato kaj samas uverime kaj o Del akharel men okote te mothas lenđe e Bahtali nevimata.
11 Kutyochela ku Tuloa twajesile ni ngalaŵa mpaka ku Samotalaki, malaŵi jakwe twaiche ku Neapoli.
Andar e Troada otplovisardam pravo po otoko savo akhardolas Samotrak, a thejara o đes đelam ando Neapolj,
12 Kutyochela kweleko, twajawile mpaka ku Filipi musi wekulungwa wa chilambo cha ku Makedonia ni sooni musi wo waliji musi wautaŵikwe ni Ŵaloma. Twatemi mmusi mo kwa moŵa gampepe.
pa okotar ande Filipe, savo si rimsko kolonija thaj važno gav ande godova deo e Makedonijako. Ande godova gav ačhilam varekozom đesa.
13 Pa lyuŵa lya Kupumulila twakopweche paasa musi ni twajawile kungulugulu lusulo kutwaganisyaga kuti kwana kwakupopelela. Twatemi ni kukunguluka ni achakongwe ŵaŵasongangene pelepo.
Ando savato inkljistam avrjal o gav thaj đelam dži ke reka, kaj gndisardam kaj okote ćidel pe o them te molin pe. Okote bešlam thaj počnisardam te ćeras svato e ćidine manušnjenca.
14 Mwa ŵaŵatupikanilaga ŵala jwapali jwankongwe jwakwapopela Akunnungu liina lyao che Lidia jwa musi wa ku Siatila, juŵasumisyaga iwalo ya ntengo. Ambuje ŵaugwile ntima wakwe kuti akamulisye iŵaŵechetaga che Paolo yo.
A čholas kan amende vi jek pobožno manušnji savi akhardolas Lidija, savi bićinelas kuč lole pohtana andar o gav Tijatira. O Gospod putardas lako ilo te lačhe čhol kan ke okova so o Pavle phenelas.
15 Che Lidia paŵabatiswe pamo ni ŵaali mu nyuumba jakwe, ŵatuchondelele achitiji, “Iŵaga nkulola kuti ngwakulupilila Ambuje, njinjilanje mu nyuumba jangu ni kutama mwelemo.” Ni ŵatuchisisye tujaule.
A kana bolda pe voj thaj savora save trajinas ande lako ćher, zamolisarda men: “Ako gndin kaj čače paćav ando Gospod, aven thaj ačhen ande mungro ćher.” Thaj nagovorisarda men te ačhas late.
16 Lyuŵa limo patwajaulaga kwiuto kwa mapopelelo kula, twasimene ni kapolo mwali jwana lisoka lya kulondola. Mwali jo ŵaliji nkwapa achambujegwe mbiya syesijinji kwa ulondole wakwe.
Jekhvar dok džasas po than kaj molilas pe, maladam men varesave ropkinja. Voj sas opsednutime e bilačhe duhosa savo majanglal phenelas laće so avela. Pe godova način voj anelas bari zarada pire gospodarenđe.
17 Nipele mwali jo ŵankuiye che Paolo noweji achinyokonyaga kuti, “Ŵandu ŵa ali achikapolo ŵa Akunnungu Ŵakulu. Akunsalila ichinjile pakukulupuswa.”
Voj teljarda palo Pavle thaj pale amende thaj čholas muj: “Akala manuša si sluge e majbare Devlešće! Aviline te navestin tumenđe o drom sar te spasin tumen!”
18 Yeleyo ŵatendaga moŵa gamajinji, mbesi lyuŵa limo che Paolo yachimile ni ŵangalauchile ni kulisalila lisoka lyo, “Ngunlamula kwa ulamusi u Che Yesu Kilisito nkopoche mwa mwali ju!” Papopo lisoka lyo lyakopweche.
Gajda ćerelas đesenca, pa kana e Pavlešće godova dojadisarda, bolda pe late thaj phendas e duhošće savo sas ande late: “Zapovediv tuće ando alav e Isuse Hristosko: inklji andar late!” Thaj o duho odma inkljisto.
19 Nambo achambujegwe mwali jo paŵaiweni kuti chilolelo chao chakupata ipanje chimasile, ŵaakamwile che Paolo ni che Sila ni kwakwekwelemya mpaka pakusumichisya malonda, mmbujo mwa achakulu ŵa musi.
A kana laće gospodarja dikhline kaj propadnisarda lenđi nada ande zarada, astardine e Pavle thaj e Sila thaj crdine len po trgo, angle šorvale.
20 Nipele ŵaapeleche kwa ŵamalamulo achitiji, “Ŵandu ŵa ali Ŵayahudi ŵakuutindiganya musi wetu.
Thaj kana andine len angle upravnikurja, phendine: “Akala manuša save si Židovurja uznemirin amaro gav,
21 Akwiganya masyoŵelo gangaŵajilwa mmalajisyo getu uweji ŵatuli Ŵaloma ngatukukombola kwajitichisya atamuno kuipanganya.”
thaj propovedin e običaja save amen, e Rimljanurja, či tromas te prihvatis niti te inćaras.”
22 Mpingo wa ŵandu walumbikene ni kwaputa che Paolo ni che Sila, nipele ŵamalamulo ŵala ŵaausile che Paolo ni che Sila iwalo yao ni kwalamula aputikwe mbokola.
Askal o them navalisarda po Pavle thaj po Sila, a e upravnikurja godole gavešće pharadine pe lende e drze thaj naredisardine te išibin len.
23 Paŵamasile kwaputa kwannope ŵaaŵisile mu nyuumba jakutaŵilwa ni kunlajisya jwakulindilila nyuumba jakutaŵilwa kuti ŵaagose uchenene.
Nakon so zurale išibisardine len, čhudine len ando phanglipe, thaj naredisardine e stražarešće te lačhe lel sama pe lende.
24 Nombe paŵagapochele malajisyo gala, ŵaaŵisile che Paolo ni che Sila mu chuumba cha munkati nnope mu nyuumba jakutaŵilwa jila ni ŵaataŵilile makongolo gao pa likongwa.
Nakon so dobisarda kasavi naredba, vo čhuda len andre ande majzabacime deo e tamnicako, a lenđe pungre čhuta ande kaštune okurja.
25 Nambo pasikati chilo che Paolo ni che Sila ŵaliji nkwapopela Akunnungu ni kwajimbila nyimbo sya kwalapa ŵaŵataŵikwe ŵane ŵala ŵaliji nkwapikanila.
Kana varekaj katar e opaš e rjat o Pavle thaj o Sila molinas pe, đilabenas thaj slavinas e Devle, a aver okola save sas ando phanglipe ašunenas len.
26 Chisisimuchile chakopochele chindendemesi chekulungwa cha lisi chati misingi ja nyuumba jakutaŵilwa jatinganyiche. Papopo minango jose jaugwiche ni minyolo jijaataŵile ŵaŵataŵikwe ŵala jakutwiche.
A katar jekhvar nastanisarda gajda zuralo zemljotres kaj e phanglipešće temeljurja ćhinosajle. Odma sa e vudara pe tamnica putajle, thaj savorenđe peline e okurja!
27 Jwakulindilila nyuumba jakutaŵilwa jula paŵajimwiche ni kujiwona minango ja nyuumba jeugule ŵaganisisye kuti ŵaŵataŵikwe wose ŵatisile. Nipele ŵasolomwele upanga wakwe, ŵatiji aliulaje.
O stražari džungadilo andar o suno, pa kana dikhla kaj si o vudar e tamnicako putardo, inkalda o mačo thaj kamlas te mudarel pe kaj gndisarda kaj e phangle našline.
28 Nambo che Paolo ŵambilasile kwa liloŵe lyekulungwa, “Nkaliulaga pakuŵa wose tuli mmumu.”
Ali o Pavle andar sasto glaso čhuta lešće muj: “Na ćer tuće nisosko bilačhipe! Savora sam akate!”
29 Jwakulindilila nyuumba jakutaŵilwa jula paŵaŵendile apegwe lumuli, ŵaguluchile nkati ni kugwa mmbujo pa makongolo ga che Paolo ni che Sila achitetemelaga kwa lipamba.
Askal o tamničari naredisarda te anen e lampe thaj prastaja andre. Ćhinolas pe e daratar thaj pelo pe koča anglo Pavle thaj anglo Sila.
30 Nipele ŵaajigele che Paolo ni che Sila ni kwakoposya paasa ni kwausya, “Achambuje, ana ikuumajila kupanganya chichi pakuti ngulupuche?”
Askal inkalda len avri thaj phučla len: “Rajalen, so trubul te ćerav te spasiv man?”
31 Che Paolo ni che Sila ŵajanjile, “Mwakulupilile Ambuje Che Yesu, ni pachinchikulupuswa mmwejo ni ŵaali mu nyuumba jenu.”
A von phendine lešće: “Paća ando Gospod Isus, thaj spasija tut, tu thaj vi savora andar ćiro ćher!”
32 Nipele che Paolo ni che Sila ŵanlalichile Liloŵe lya Ambuje jwakulindilila jo pamo ni wose ŵaali mu nyuumba jakwe.
Askal navestisardine o Alav e Gospodesko lešće thaj savorenđe ande lesko ćher.
33 Katema kakoko ka chilo jwakulindilila jwa nyuumba jakutaŵilwa jo ŵaajigele che Paolo ni che Sila ni kugajosya maŵanga gao. Nipele ŵabatiswe jwakulindilila pamo ni wose ŵaali mu nyuumba jakwe.
Još isto časo ande godoja rjat o stražari lijas e Pavle thaj e Sila thaj thoda lenđe rane. Thaj odma pale godova vo thaj savora andar lesko ćher boldine pe.
34 Nipele jwakulindilila jwa nyuumba jakutaŵilwa jo ŵaajigele che Paolo ni che Sila ni kwajausya ku nyuumba jakwe ni ŵapele chakulya. Ni nsyene pamo ni ŵaali mu nyuumba jakwe ŵasangalele kwannope pakuŵa sano akwakulupilila Akunnungu.
Askal anda len ande piro ćher, dija len te han thaj raduisajlo zajedno savorenca save trajinas lesa ando ćher zato kaj paćaine ando Del.
35 Pakwachele ŵamalamulo ŵa Chiloma ŵalajisye achakulu ŵa ŵakulindilila nyuumba jakutaŵilwa achitiji, “Mwalechele ŵandu ŵala ajaulangane.”
Kana svanosardas, e upravnikurja bičhaldine e službenikonen ko stražari e porukasa: “Oslobodisar godole duj manušen!”
36 Jwakulindilila nyuumba jakutaŵilwa jula ŵansalile che Paolo ngani jo achitiji, “Ŵamalamulo alajisye utenga kuti alakwe ni che Sila nlecheleswe. Sambano njaule kwa chitendewele.”
Askal o stražari phendas e Pavlešće: “E upravnikurja phendine te mukas tumen. Akana inkljen thaj džan ando miro!”
37 Nambo che Paolo ŵansalile jwankulu jwa ŵakulindilila jo, “Nkuti uli? Nachiŵamuno nganitukola magambo, atuputile mbokola pelanga akuno uweji tuli Ŵaloma. Sooni ŵatuŵisile mu nyuumba jakutaŵilwa ni sambano ana akutukoposya kwachisyepela? Ngwamba! Akusachilwa aichanje achinsyene kukutukoposya.”
A o Pavle phendas: “Javno mardine men, a či dokažisardine amenđe e doš. Čhudine men ande tamnica vi ako sam rimske građanurja, a akana kamline sas čordane te mućen amen te džastar! Nipošto! Neka korkoro aven thaj inkalen amen!”
38 Achakulu ŵa ŵakulindilila ŵala ŵajawile kukwasalila ŵamalamulo yankati ngani jo, ni ŵamalamulo ŵala paŵapilikene kuti che Paolo ni che Sila ŵaliji Ŵaloma, ŵajogwepe.
Kana e službenikurja phendine e upravikonenđe so phendas o Pavle thaj kana akala saznaisardine kaj si o Pavle thaj o Sila rimske građanurja, darajle,
39 Nipele, ŵaiche ni kwachondelela ŵanyawo kuti ŵalechelesye ni paŵakopwesye ŵachondelele kuti akopoche pa musi wo.
pa aviline lende te jarton pe, inkaldine len avri thaj zamolisardine len te džantar andar o gav.
40 Che Paolo ni che Sila ŵakopweche mu nyuumba jakutaŵilwa ni kwaula ku nyuumba ji che Lidia. Kweleko ŵasimene ni ŵandu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵakamulisye mitima ni ŵatyosile.
Kana o Pavle thaj o Sila inkljistine andar e tamnica đeline ande Lidijako ćher, te dićhen pe e phralenca thaj te ohrabrin len, pa đeletar andar o gav.
