< Masengo 15 >

1 Ŵaiche ŵandu ŵane ku Antiokia kutyochela ku Yudea ni kutanda kwajiganya achalongo ŵala achitiji, “Iŵaga ngammumbala malinga ni chisyoŵelo chiŵalamwile che Musa, ngankombola kukulupuka.”
Teo ty nizotso boak’ Iehodà añe nañoke ty hoe amo roahalahio: Ze tsy savareñe amy sata’ i Mosèy, le tsy ho rombaheñe.
2 Che Paolo ni che Banaba ŵakanilanaga nawo yankati ngani jo, nipele ŵaasagwile che Paolo ni che Banaba pamo ni mpingo wa ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito ŵampepe ŵa ku Antiokia ko ajaulangane kwa achinduna ni achachekulu ku Yelusalemu kukukunguluchila ngani jo.
Tsy naivañe ty fifandierañe naho fifanointoiña’ i Paoly naho i Barnabasy ama’e le sinafiri’ iereo ty hañitrike i Paoly naho i Barnabasy naho ty ila’e mb’e Ierosaleme mb’amo Firàheñe naho bey añeo ty amy ontane zay.
3 Nipele mpingo wa ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito ŵala ŵaalanjile, ni ŵanyawo ŵapite ku Foinike ni ku Samalia achisalaga yankati ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi iŵatite pakwagalauchila Akunnungu. Ni ngani jo jaasengwasisye nnope ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito.
Ie nampionjone’ i Fivoriy amy lalañey, le niranga i Foinika naho i Samaria, nitalily ty fisolohoa’ o kilakila ondatio vaho nahaehake o roahalahy iabio.
4 Paŵaiche ku Yelusalemu, mpingo wa ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito ni achinduna ni achachekulu ŵaapochele ŵanyawo, nombewo ŵaasalile yanayose iŵaitesile Akunnungu pamo nawo.
Ie nandoake e Ierosaleme ao, le rinambe i Fivoriy naho o Firàheñeo naho o beio, vaho nitalilieñe ze he’e nanoen’ Añahare añam’ iereo.
5 Ni ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito ŵane ŵa mpingo wa Mafalisayo ŵajimi ni kuti, “Iŵajilwe ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi kwaumbasya ni kwajiganya kugakamulichisya Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa.”
Fe niongake ty mpiato ila’e amo Fariseo, nanao ty hoe: Tsy mete tsy ampisavareñe ondatio vaho lili­eñe hañorike ty Hà’ i Mosè.
6 Nipele achinduna ni achachekulu ŵasongangene kuti asosesose yankati liloŵe lyo.
Nivory hisafiry i entañe zay o Firàheñeo naho o beio,
7 Paŵapundaga kuusyausyana, che Petulo ŵajimi ni kuti, “Achalongo achinjangu, mwachinsyene nkumanyilila kuti moŵa gagapite Akunnungu yanonyele kuusagula une pasikati jenu nalichile Ngani Jambone kwa ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi, kuti apilikane ni kukulupilila.
f’ie nifandietse avao, aa le niongake t’i Petera nanao ty hoe: O Roahalahio, fohi’ areo te nitoroan’ Añahare hatrela’e te ho janjiñe’ o kilakila ondatio am-bavako ty enta’ i talili-soay vaho hiantoke.
8 Nombe Akunnungu ŵakujimanyilila mitima ja ŵandu wose, ŵalosisye pangasisa kuti ŵapochele pakwapa Mbumu jwa Akunnungu mpela iŵatite pakutupa uweji.
Aa le nitaroñe am’ iereo t’i Andrianañahare Mpaharofoanañ’ arofo, le nitolora’e i Arofo Masiñey manahake ty nanoe’e aman-tikañe.
9 Nganatenda lusagu pasikati jetu ni ŵanyawo, ŵajiswejesye mitima jao ligongo ŵakulupilile.
Toe tsy nambaha’e aman-tika iereo kanao nefera’e am-patokisañe o arofo’ iareoo.
10 Sambano, ana ligongo chi nkwalinga Akunnungu? Ana kwa chichi nkulinga kwatwika ŵakulijiganya ŵala misigo jakutopa janganakombola kutwichila achambuje ŵetu natamuno uweji?
Aa vaho akore ty itsoha’ areo an’Andrianañahare, hampitongoà’ areo joka am-pititia’ o mpiòkeo, ie tsy nileon-tika ndra o roaen-tikañeo?
11 Ikaŵaga yeleyo, nambo tukukulupilila kuti tutukulupuswe ni upile wa Ambuje Che Yesu, mpela ŵanyawo yakuti pakukulupilila.”
Aiy! Atokisan-tika te i hasoa’ Iesoà Talèn-tikañey ro maha voarombak’ antika, le hambañe amy zay iereo.
12 Mpingo wose wamyalele ni kwapilikanila che Banaba ni che Paolo ŵaŵaliji nkwatanjila imanyisyo ni yakusimonjeka yose yaitesile Akunnungu ni makono gao mwa ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi.
Fonga nianjiñe i màroy, nijanjiñe ty nitalilie’ i Barnabasy naho i Paoly o viloñe naho halatsàñe nanoen’ Añahare añivo’ o kilakila ‘ndatio añam’ iereoo.
13 Paŵamyalele, ŵatandite kuŵecheta che Yakobo kuti, “Achalongo achinjangu, mumbilikanile,
Ie nigadoñe i fitaliliañey, le hoe ty natoi’ Iakobe: O roahalahio, ijanjiño,
14 Che Simoni jwakuŵilanjikwa che Petulo atusalile iŵatite Akunnungu kundanda pakwalola ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi ni kwasagula ŵampepe mwa ŵelewo kuti aŵeje ŵao.
Fa nitalilia’ i Simona i fitilihan’ Añahare valoha’ey, handrambesa’e ondaty amo kilakila ondatio ho amy tahina’ey,
15 Chelechi chikwilana ni maloŵe ga ŵakulondola ŵa Akunnungu mpela Malembelo ga Akunnungu yagakuti pakusala,
mira amo nitsarae’ o mpitokio, amy pinatetseio ty hoe:
16 Akunnungu akuti ‘Pakumala yelei chinjiuja, ni kutaŵa sooni lisakasa li che Daudi lilyagwile, chinjikolosya masame gakwe ni kutaŵa sooni.
Ie añe, le hibalike raho naho hamboareko indraike i kivoho’ i Davide nirotsakey; ho tsenèko indraike i nikoromakey, vaho hatroako,
17 Pelepo ŵandu ŵaŵasigele wose, ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi wose unaŵilasile aŵeje ŵandu ŵangu chiŵasose Ambuje.
soa te hipay Iehovà ondaty ila’eo toe ze kilakila ondaty tokaveñe ami’ty añarako,
18 Ambuje ni iyakuti pakusala, ŵelewo ni ŵaŵatesile yelei imanyiche chitandile kalakala ko.’” (aiōn g165)
hoe t’Iehovà mampahafohiñe o raha zao boake haehae añe. (aiōn g165)
19 Che Yakobo ŵapundile kuŵecheta, “Une ngulamula kuti, tukaasakalisya ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi ŵakwagalauchila Akunnungu.
Aa le hoe ty safiriko, te tsy holañen-tikañe o mitolik’ aman’ Añahare boak’ amo kilakila ondatio,
20 Nambo twalembele chikalata ni kwasalila kuti analye yakulya yaitajikwe mbopesi ku inyago, aleche chikululu ni akalya inyama yakupopotola ni kuleka kulya miasi.
fe anokiran-tika taratasy, hifoneña’ iareo ze raha nitivae’ o hazomangao naho ty hakarapiloañe naho ty henam-biby nidageañeñe vaho ty lio.
21 Pakuŵa chitandile kalakala Malajisyo ga Akunnungu gaŵapele che Musa galiji nkusyomekwa moŵa gose mmajumba ga kupopelela pa Lyuŵa lya Kupumulila lyalili lyose ni kulalichilwa mmisi jajili jose.”
Amy te nitaroñeñe haehae amy ze kila rova t’i Mosè, ie vakieñe am-pitontonañ’ ao boa-tSabata.
22 Nipele, achinduna ni achachekulu pamo ni mpingo wa ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito wose ŵa ku Yelusalemu ŵalamwile kwasagula ŵandu ŵampepe mwa achinsyene pe ni kwalajisya ku Antiokia pamo ni che Paolo ni che Banaba. Nipele ŵaasagwile che Yuda pane akummilanga che Balisaba ni che Sila, ŵanyawo ŵaliji ilongola mwa ŵa ŵandu ŵaŵankulupilile Kilisito.
Aa le nisatrie’ o Firàheñeo naho o beio naho i fivory iabiy ty hijoboñe ondaty am’iereo ao, hihitrike mb’e Antiokia añe mindre amy Paoly naho i Barnabasy. Le jinoboñe t’i Joda (atao Barsabasy) naho i Silasy, ondaty mpiaolo amo rahalahio.
23 Nipele ŵapele chikalata chichalembekwe yele, “Uweji achinduna ni achachekulu, achalongo achinjenu, tukunkomasya mwanya achalongo achinjetu ŵandu ŵangaŵa Ŵayahudi ŵa Ku Antiokia ni ku Silia ni ku Kilikia.
Aa le nisokireñe ty hoe am-pita’iareo: Ry Firàheñeo naho o roahalahy beim-pivorio, Ho amo rahalahy boak’ amo kilakila’ ndatio e Antiokia naho e Sirià vaho e Kilkia añeo: Talilio’ areo:
24 Tupilikene kuti ŵandu ŵane ŵaŵatyosile kukwetu uwe ŵansakalisye ŵanyamwe ni kuntaga lipamba mitima jenu kwa maloŵe gao. Nambo ŵanyawo nganitwatuma kose.
Ie jinanji’ay te boak’ama’ay atoy o tsy nitoroa’aio, nitsibore anahareo an-tsaontsy nañembetse,
25 Nipele, tujilene kwa pamo kwasagula ŵandu ŵampepe ni kwatuma kukwenu pamo ni ŵakunonyelwa ŵetu che Banaba ni che Paolo,
le natao’ay t’ie nivory am-pitraofan-drehake, te hahasoa ty hijoboñe ondaty tsy ampeampe hampombañe mb’ ama’ areo mb’eo mindre aman-drañe’ay sarotse, i Barnabasy naho i Paoly—
26 ŵandu ŵautyosisye umi wao kwaligongo lya masengo ga Ambuje ŵetu Che Yesu Kilisito.
ondaty nihirim­beloñe ty amy tahina’ i Talè Iesoà Norizañey.
27 Nipele, twatumile che Yuda ni che Sila kukwenu, ŵele ŵanyawo chansalile itulembile yo kwa kang'wa syao.
Aa le nampihitrife’ay t’i Joda naho i Silasy hamente o entañe zao am-palie
28 Pakuŵa Mbumu jwa Akunnungu pamo ni uweji tujitichisye kuti tukaatwika nsigo wine wakutopela kupunda ayi inkusachilwa kuimanyilila.
amy te hoe nò’ i Arofo Masiñey naho zahay ty tsy hanovoña’ay kilankañe mandikoatse o fañè rezao:
29 Nkalya yakulya yaitajikwe mbopesi ku inyago ni nkalya miasi ni nkalya nyama ja inyama yakupopotola ni nneche chikululu. Chintende yambone naga chintende yeleyo, ntame kwa chitendewele.”
Falio ze raha nisoroñañe an-kazomanga naho ty lio naho ze dinageañe vaho ty hakarapiloañe. Mahasoa anahareo te ifoneñañe. Manintsiña.
30 Paŵalanjile, ŵanyawo ŵatyosile ku Yelusalemu ni kutuluchila ku Antiokia, kwele ŵauŵilasile pamo mpingo wa ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito wose, ni kwapa chikalata chila.
Aa le nampionjoneñe mb’eo iereo naho nivotrake e Antiokia le natonto’ iereo i Fivoriy vaho natolotse i taratasiy.
31 Ni paŵachisyomile chikalata chila, ŵasangalele kwannope ligongo maloŵe gakwe gaatulesye mitima.
Ie vinaki’ iereo le niehake ty amy fañosihañey.
32 Che Yuda ni che Sila ŵaŵaliji ŵakulondola ŵa Akunnungu, ŵaajamwiche achalongo kwa maloŵe gamajinji ni kwalimbisya ŵandu ŵakukulupilila.
Aa kanao mpitoky t’i Joda naho i Silasy, le nañosike naho nañafatratse o roahalahio an-tsaontsy maro.
33 Paŵatemi moŵa gampepe ku Antiokia, ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito ŵaalanjile ajaulangane kwa chitendewele, kuuja kwa ŵaŵatumile ŵala.
Ie roñoñe añe, le nampañaveloe’ o rahalahio himpoly mb’amo nañitrik’ iareoo mb’eo.
34 Nambo che Sila ŵasachile kusigala.
35 Che Paolo ni che Banaba ŵasigele ku Antiokia kwa moŵa, achijiganyaga ni kulalichila Liloŵe lya Ambuje pamo ni ŵandu ŵane.
Fe nitam­batse e Antiokia ao t’i Paoly naho i Barnabasy mindre ami’ty ila’e maro, nañoke naho nitaroñe ty tsara’ Iehovà.
36 Pagapite moŵa gampepe, che Paolo ŵansalile che Banaba, “Twende tuuje, tukaalole achinjetu ŵakunkulupilila Che Yesu ŵala ku misi jajili jose kutwalalichile Liloŵe lya Ambuje ni kulola yakuti pakwendelechela.”
Ie nahamodo andro tsiampeampe, le hoe t’i Paoly amy Barnabasy: Antao hibalike naho hitilike o roahalahin-tika amy rova iaby nitaroñan-tika o tsara’ i Talèo reio, hañontane iareo.
37 Nipele, che Banaba ŵasachile kwajigala che Yohana Maliko kuti alongane nawo.
Si­nafiri’ i Barnabasy ty hinday i Jaona (atao Marka) hitrao-dia,
38 Nambo che Paolo nganasaka kulongana ni che Maliko, ligongo ŵanlesile ku Pamfilia kundanda ni nganasaka kukamulangana pa masengo gao.
fe nifahara’ i Paoly te tsy hahasoa te hindeseñe ie nivik’ am’iareo e Pamfilià añe naho tsy nindre am-pitoroñe.
39 Nipele, ŵakanilene kwannope ni kulekangana matala. Che Banaba ŵalongene ni che Maliko, ŵakwesile ngalaŵa ni kwaula ku Kupulo.
Aa le akore ty fifanjomora’ iareo kanao nifampipi­tsoke. Nendese’ i Barna­basy t’i Marka nijon-dakañe mb’e Kiprosy añe,
40 Nombe che Paolo ŵansagwile che Sila, ni ŵandu ŵakwakulupilila Che Yesu ŵa pelepo ŵampopelele apegwe upile wa Ambuje ni kwaula.
le jinobo’ i Paoly t’i Silasy vaho nienga, ie fa nitatae’ o roahalahio ho ami’ty hasoa’ i Talè.
41 Ni mu ulendo wo ŵajesile mu ilambo ya ku Silia ni ku Kilikia achalimbisyaga mipingo ja ŵandu ŵakunkulupilila Kilisito mu ilambo yo.
Le niranga mb’e Sirià naho e Kilkia mb’eo re nañafatratse o Fivorio.

< Masengo 15 >