< 路加福音 12 >

1 这时,有几万人聚集,甚至彼此践踏。耶稣开讲,先对门徒说:“你们要防备法利赛人的酵,就是假冒为善。
Aša mulc ominj su sakupilit dă mar kălka una pă alt kic as re pă lănga Isus. Ali Isus elši u zăs alu učenici aluj: “Loc sama dă kvascu alu farizej! Ala kvas ăj licemjerje.
2 掩盖的事没有不露出来的;隐藏的事没有不被人知道的。
Njimika nuj akupirit šje no fi dăskupirit, njiš una tajnă kari no fi šćută.
3 因此,你们在暗中所说的,将要在明处被人听见;在内室附耳所说的,将要在房上被人宣扬。”
Aša dakă ac zăs šjeva ăm tunjerik su šći ăm lumină, šă dakă ac šupunjit šjeva ăm soba avostră aje isto u fi mužjit pă krovur dă kăš.”
4 “我的朋友,我对你们说,那杀身体以后不能再做什么的,不要怕他们。
Isus u zăs: “Urtašji amej lasăcămă să vă zăk, nu vă fijă frikă dă eje kari numa vă poći amură tela šă nu poći njimika să vă fakă.
5 我要指示你们当怕的是谁:当怕那杀了以后又有权柄丢在地狱里的。我实在告诉你们,正要怕他。 (Geenna g1067)
Ju vuj zăšji dă šjinji trăbă să vă fijă frikă. Fijă vă frikă dă Dimizov kari poči să amori, atunšje vă poči vărlji ăm pakao. Da anume, dă jăl vă trăbă să vă fijă frikă. (Geenna g1067)
6 五个麻雀不是卖二分银子吗?但在 神面前,一个也不忘记;
Nus šinšj (5) vrăbuj văndući dă doj banj? Dimizov nu mujtă pă njime.
7 就是你们的头发,也都被数过了。不要惧怕,你们比许多麻雀还贵重!”
A avovă čak šă păru pă kap vi umărat. Nu vă fijă frikă! Voj ščec maj vredni dă gărmadă dă vrăbuj.”
8 “我又告诉你们,凡在人面前认我的,人子在 神的使者面前也必认他;
Isus u zăs: “Šjinji gođ pă pămănt mu priznali pă minji ăm nenće alu ominj, Ju Fišjoru Omuluj isto uj priznali pă jăl ăm nenće lu anđelji alu Dimizov.
9 在人面前不认我的,人子在 神的使者面前也必不认他。
Ala kari pă minji nu mu priznali pă pămănt ju muj odreknuli dă jăl la anđeljilje alu Dimizov.
10 凡说话干犯人子的,还可得赦免;惟独亵渎圣灵的,总不得赦免。
Dakă bilo šjinji svitešći vorba protiv dă minji Fišjoru Omuluj aluje poći fi jirtat; ali dakă šjinjiva svitešči mišjunj dă Duhu Svănt, grehula no fi jirtat.
11 人带你们到会堂,并官府和有权柄的人面前,不要思虑怎么分诉,说什么话;
Dakă vu adušji la sud ăm sinagogur šă la poglavicur šă vladarur, nu vă brigalec kum šă ku šje muj branali, ili šje să zăk.
12 因为正在那时候,圣灵要指教你们当说的话。”
Kănd u vinji vreme, Duhu Svănt ću ănvăca šje trăbă să zăšj.”
13 众人中有一个人对耶稣说:“夫子!请你吩咐我的兄长和我分开家业。”
Unu dăm ominj ăm gărmadă u zăs alu Isus: “Učitelju ză alu fračilje amnjov să să ămperci ku minji šje anj kăpătat.”
14 耶稣说:“你这个人!谁立我作你们断事的官,给你们分家业呢?”
Isus u odbilit šă zăšje: “Omulji, šinji mu pus pă minji dă sudac, să ămpărc ăntri voj doj?”
15 于是对众人说:“你们要谨慎自守,免去一切的贪心,因为人的生命不在乎家道丰富。”
Atunšje kănd u svătit alu toc kutotu, Isus u zăs: “Băgăc sama šă păzăcăvă dă pulkučală! Dakă šjinjiva ari mult, tod daje kustu aluj nuj siguran bez obzira kă ari kutotu.”
16 就用比喻对他们说:“有一个财主田产丰盛;
Isus u spus maj una usporedbă: “Are akulo om găzdak făr dă firi kari ave tălek šă tălekula u adus mult plod.
17 自己心里思想说:‘我的出产没有地方收藏,怎么办呢?’
Šă jăl šu zăs săngur aluj: ‘Šje să fak kă nam dăstul lok să puj ăndărăt šje mu kriskut?’
18 又说:‘我要这么办:要把我的仓房拆了,另盖更大的,在那里好收藏我一切的粮食和财物,
Atunšje, jăl u zăs: ‘Aša uj fašji: Ju uj răstuna skladišturlje amelji šă uj gradali maj mari, dăstul dă mari să spremălesk kutotu šje mu kriskut.’
19 然后要对我的灵魂说:灵魂哪,你有许多财物积存,可作多年的费用,只管安安逸逸地吃喝快乐吧!’
Šă ju muj zăšji alu duša ame: ‘Aj mulći bunji stvarur aku, šă dă mulc ej šje ur vinji. Odmoruleščići, mănănkă šă be, šă ănfulušeščići!’
20 神却对他说:‘无知的人哪,今夜必要你的灵魂;你所预备的要归谁呢?’
Ali Dimizov ju zăs aluj: ‘Tu omulje făr dă firi! Mar ăm asta nopći uj šjire duša ata. Atunšje šjinji u ave korist dăm stvarurlje šje caj pus ăndărăt?’
21 凡为自己积财,在 神面前却不富足的,也是这样。”
Aša păce omu kari ăš akulježi găzdăšijilje păntru jăl săngur, a nu su găzdašjit ăm oči alu Dimizov.”
22 耶稣又对门徒说:“所以我告诉你们,不要为生命忧虑吃什么,为身体忧虑穿什么;
Kapu u zăs Isus alu učenici: “Daje vă zăk: voj nu trăbă să vă brigalec, dă kustu avostru, šă să fijec ăm brigur šje vic mănka, ili să vă brinulec ăm šje vic ămbrăka.
23 因为生命胜于饮食,身体胜于衣裳。
Daje kă kustu ăj maj vrednă dă kit mănkare, šă tela maj mult dă kit colu.
24 你想乌鸦,也不种也不收,又没有仓又没有库, 神尚且养活它。你们比飞鸟是何等地贵重呢!
Numa ujtăcăvă la găgărašć. Jej njišj nu samănă, njišj nu akulježi. Jelji nari skladište ili šupă, šă tod daje Dimizov lji rănješći. Nu ščec voj maj vredni dă vrabujrljelje?
25 你们哪一个能用思虑使寿数多加一刻呢?
Poči šjinjiva dăm voj ku brigurlje produžuli kustu?
26 这最小的事,你们尚且不能做,为什么还忧虑其余的事呢?
Dakă, nu pučec să făšjec niti maj măkăčelji, adăšje ščec ăm brigur dă kutotu ostalo?
27 你想百合花怎么长起来;它也不劳苦,也不纺线。然而我告诉你们,就是所罗门极荣华的时候,他所穿戴的,还不如这花一朵呢!
Numa ujtăcăvă la flor ăm telek! Jelji niti să trudulešći niti fašji colji ali ju vă zăk, kă njiš Car Salomon ăm găzdăšije alor nu are ămbrăkat aša măndru ka florurlje ăm telek.
28 你们这小信的人哪,野地里的草今天还在,明天就丢在炉里, 神还给它这样的妆饰,何况你们呢!
Ali dakă Dimizov dă dastafel măndremi alu jarbă kari kustă astăs, šă să bagă ăm fok, kit atunšje maj mult u da jăl avovă. O voj avec mikă ănkriđală!
29 你们不要求吃什么,喝什么,也不要挂心;
Dăm ala rănd nu vă gănđec šje vic mănka šă šje vic be. Nu vă uznemirilec!
30 这都是外邦人所求的。你们必须用这些东西,你们的父是知道的。
Dă kutotu aje să brinulešći ominj făr dă Dimizov. Ăngănđecăvă kă Tata avostru dăm nor šćijă šje vă trăbă.
31 你们只要求他的国,这些东西就必加给你们了。
Šă anume tražalec kraljevstva alu Dimizov elši šă kutotu ostalo vu fi dat.
32 你们这小群,不要惧怕,因为你们的父乐意把国赐给你们。
O mikă stadă, nuc fijă frikă, kă Tata avostru să ănfălušešći să vă apušji ăm kraljevstva aluj.
33 你们要变卖所有的周济人,为自己预备永不坏的钱囊,用不尽的财宝在天上,就是贼不能近、虫不能蛀的地方。
Vinđec kutotu šje avec šă dăđec alu sărašj. Aša adunăcăvă tăšč kari nu su puće rupi, šă găzdăšijă să vă fijă ăm nor kari nu propadalešči, hunđi lotri nor puće vinji, niti găndašji să mănăšji!
34 因为,你们的财宝在哪里,你们的心也在那里。”
Daje kă sufljičilje avoštri u fi hunđi ăj blago avostru.”
35 “你们腰里要束上带,灯也要点着,
Isus u zăs alu učenici: “Fijec spremni dă lukru, la să fijec opremilică šă ăm mănjilje avoštri lasă fijă luminjilje acăcaći.
36 自己好像仆人等候主人从婚姻的筵席上回来。他来到,叩门,就立刻给他开门。
Aša u fi ka slugurlje kari u ašćiptat pă gospodaru aluj să să ăntorkă dă pă nuntă, spremni să ăj dăsvăkă kum u kukunji pă ušă.
37 主人来了,看见仆人警醒,那仆人就有福了。我实在告诉你们,主人必叫他们坐席,自己束上带,进前伺候他们。
Măndremi alu eje slugur kari u fi skulac, kănd u vinji gospodaru! Anume ju vă zăk: Domnu šu punji săngur kintrinca să lji služulaskă šă lju punji să šadă la masă šă lju dvoruli.
38 或是二更天来,或是三更天来,看见仆人这样,那仆人就有福了。
Šă kănd u vinji gospodaru ăm miržuku dă nopči ili dăspru zua šă lju afla aša, măndremi u fi alu ala slugur!
39 家主若知道贼什么时候来,就必警醒,不容贼挖透房屋,这是你们所知道的。
Slušulecămă dă asta: ka să šćijă gazda ăm kari šas u vinji lotru, jăl ar păză šă nar lăsa să ăj fijă provalalit ăm kasă.
40 你们也要预备;因为你们想不到的时候,人子就来了。”
Voj isto trăbă să fijec spremni, kă ju Fišjoru Omuluj uj vinji ăm vremi kănd nu či nadali.”
41 彼得说:“主啊,这比喻是为我们说的呢?还是为众人呢?”
Petar atunšje lu ăntribat pă jăl: “Domnu spuj tu asta usporedbă păntru noj učenici, ili ăj păntru toc?”
42 主说:“谁是那忠心有见识的管家,主人派他管理家里的人,按时分粮给他们呢?
Isus u zăs: “Šinji ăj ala vjernă šă kufiri upravitelj kari ăl postavalešći dă gospodar pă kasa, šă ăm pravă vremi u da mănkari alu toc ăm kasa?
43 主人来到,看见仆人这样行,那仆人就有福了。
Măndremi alu ala sluga kari kănd u vinji gospodaru, u fašji aša.
44 我实在告诉你们,主人要派他管理一切所有的。
Dă anume, ju vă spuj kă gospodaru u odredilit alu ala sluga să vodulaskă ku kutotu imanje kari ari.
45 那仆人若心里说:‘我的主人必来得迟’,就动手打仆人和使女,并且吃喝醉酒;
Ali dakă sluga šar zăšji ăm sufljituš: ‘Gospodaru, nu su ăntoršji aša păfriš’, šă atunšje să apušji să bată pă slugur šă să be, mănăšji šă să ambeći?
46 在他想不到的日子,不知道的时辰,那仆人的主人要来,重重地处治他,定他和不忠心的人同罪。
Atunšje u vinji gospodaru alu sluga ăm šjas kari nu šćijec. Šă atunšje fărd dă milost lu kaznali, ju da sudbină ku alci una kari nus vjerni.
47 仆人知道主人的意思,却不预备,又不顺他的意思行,那仆人必多受责打;
Sluga kari šćijă šje gănđešći gospodaru, šă dakă nu fašji šă nu să pripremilešči dă dolasku aluj, jăl u kăpăta mulći luvalur.
48 惟有那不知道的,做了当受责打的事,必少受责打;因为多给谁,就向谁多取;多托谁,就向谁多要。”
Ali dakă sluga nu šćijă voje alu gospodaru, šă fašji šjeva šje zaslužulešći kaznă, atunšje u kăpăta pucănji luvalur. Kă alu toc kari mult u fost dat, mult su ašćipta dă la jej, šă alu eje alu kari u fost mult dat ăm povjerenje, dă la eje šă maj mult u fi šjirut.”
49 “我来要把火丢在地上,倘若已经着起来,不也是我所愿意的吗?
Isus u zăs: “Ju am vinjit să vărljesk fok dă sud pă pămănt, šă kum aš gănđi să să apušji să ardă!
50 我有当受的洗还没有成就,我是何等地迫切呢?
Trăbă majnti să mă bučez ku mukur. Kum mă mučulesk pă šje aje no trešji!
51 你们以为我来,是叫地上太平吗?我告诉你们,不是,乃是叫人纷争。
Gănđec kă am vinjit să vă aduk putuljală pă pămănt ăntri ominj? Nu, ju am adus podjelă!
52 从今以后,一家五个人将要纷争:三个人和两个人相争,两个人和三个人相争;
Dă aku maj menkulo ăm kasa dă šinšj ominj ur fi ămpărcăc tri u fi pă parče ame šă doj protiv dă tri.
53 父亲和儿子相争, 儿子和父亲相争; 母亲和女儿相争, 女儿和母亲相争; 婆婆和媳妇相争, 媳妇和婆婆相争。”
Tatusu u fi protiv dă fišjoruš, šă fišjoru u fi protiv dă tatusu, mumăsa protiv dă fataš, a fata protiv dă mumăsa, šă sokra protiv dă njivastaš, šă njivasta protiv dă sokrăsa.”
54 耶稣又对众人说:“你们看见西边起了云彩,就说:‘要下一阵雨’;果然就有。
Kum svite alu gărmadă, Isus u zăs: “Kănd viđec njegri oblakur kă să răđika dă pă more pă zapad, voj odma zăšjec: ‘Astăs u fi plojă’, šă voj ščec u pravu.
55 起了南风,就说:‘将要燥热’;也就有了。
Šă kănd să apukă să bată văntu dăm pustinja la jug, odma zăšjec: ‘U fi zuva tari kaldă’, šă ăj aša.
56 假冒为善的人哪,你们知道分辨天地的气色,怎么不知道分辨这时候呢?”
Licemjerilor! Voj šćijec să čitalec znakurlje pă pămănt šă pă nor. Kum dă nu prišjipec šje aku să dogudulešči!
57 “你们又为何不自己审量什么是合理的呢?
Voj ac trăbuji dăm haje avostru să šćijec šje ăj benji.
58 你同告你的对头去见官,还在路上,务要尽力地和他了结;恐怕他拉你到官面前,官交付差役,差役把你下在监里。
Dăkă šjinjiva či optužulešći păntru dugu kari nac plăčit šă vă gănđešči să vă adukă la sud, ănšjarkă inka pă kalji să vij la ligizală majnti dă sud! Ar puće să či adukă la sudac, sudacu să či đe la oficir, šă oficiru či poći băgă ăm čemică.
59 我告诉你,若有半文钱没有还清,你断不能从那里出来。”
Ju vă zăk, kă akulo vi trăbuji să rămăj păn šje no fi plăčit toc banji.”

< 路加福音 12 >