< 箴言 28 >

1 惡人無人追蹤,仍然竄逃;義人安然自得,有如雄獅。
Abakozi b’ebibi badduka nga tewali abagoba, naye abatuukirivu babeera n’obuvumu ng’empologoma.
2 由於國家的罪,領袖時有更迭;惟賴明哲之士,邦國方能久存。
Eggwanga bwe lijeema, liba n’abafuzi bangi, naye olw’omuntu alina okutegeera n’okumanya obutebenkevu budda nate mu nsi.
3 欺壓弱小的惡霸,有如沖沒穀糧的暴雨。
Omufuzi anyigiriza abaavu, afaanana nga enkuba etonnya ezikiriza n’eterekaawo birime.
4 違法的人,稱揚敗類;守法的人,與之為敵。
Abo abava ku mateeka ga Mukama batendereza aboonoonyi, naye abo abagakuuma babawakanya.
5 作惡的人,不明瞭正義;尋求上主的,卻全洞識。
Abantu abakozi b’ebibi tebategeera bwenkanya, naye abo abanoonya Mukama babutegeerera ddala bulungi.
6 為人正直的窮人,勝於行為邪僻的富人。
Omuntu omwavu atambulira mu butuukirivu, asinga omugagga ow’amakubo amakyamu.
7 遵守法律的,是智慧之子;交結蕩子的,是取辱己父。
Oyo akuuma amateeka ga Mukama mwana eyeegendereza, naye mukwano gw’ab’omululu akwasa kitaawe ensonyi.
8 誰放貸取利增加己產,是為憐恤貧乏者積蓄。
Ayongera ku bugagga bwe mu bukumpanya, abukuŋŋaanyiza omulala anaayinza okuba ow’ekisa eri abaavu.
9 對於法律,人若充耳不聞,他的祈禱,也為上主所惡。
Atassaayo mwoyo kuwulira mateeka ga Mukama, n’okusaba kwe tekukkirizibwa.
10 勾引正直的人走上邪路的,必落在自己所掘的坑內;但正直的人仍能繼承幸福。
Buli akyamya abatuukirivu mu kkubo ebbi, aligwa mu katego ke ye, naye abatuukirivu balisikira ebirungi.
11 富貴的人,自認為有智慧,聰明的窮人一眼即看穿。
Omugagga alowooza nti mugezi, naye omwavu alina okutegeera, amunyooma.
12 義人獲勝,群情歡騰;惡霸當道,人人走避。
Abatuukirivu bwe bawangula wabaawo okujaguza okw’amaanyi, naye abakakanyalira mu kukola ebikyamu bwe bafuna obuyinza abantu beekweka.
13 文過飾非的,必不會順利;認錯悔改的,將蒙受憐憫。
Oyo akweka ebibi bye, talifuna mukisa kukulaakulana, naye buli abyatula n’abireka, alisaasirwa.
14 常戒慎的人,必蒙祝福;心硬如鐵者,必遭災禍。
Alina omukisa omuntu atya Mukama ebbanga lyonna, naye oyo akakanyaza omutima gwe abonaabona.
15 暴君欺凌貧窮弱小,有如咆哮怒獅,飢餓野熊。
Ng’empologoma ewuluguma oba eddubu eritiisatiisa, bw’abeera omufuzi omubi atulugunya abateesobola.
16 無知的昏君,必橫行霸道;憎恨貪婪的,將延年益壽。
Omufuzi nantagambwako tafuga na bwenkanya, naye oyo akyawa amagoba agafuniddwa mu bukyamu alibeera n’essanyu ery’obulamu obuwangaazi.
17 身負血債者,雖逃至死地,也無人搭救。
Omuntu alumirizibwa olw’okutta munne, alibeera mu kutegana okutuusa okufa, tewabanga n’omu amuyamba.
18 行走正路的,必安然無恙;愛走曲徑的,必墮入陷阱。
Omuntu atambulira mu bugolokofu alinunulibwa talibeerako kabi, naye oyo ow’amakubo amabi aligwa mbagirawo.
19 自耕其地的,必常得飽食;追求虛幻的,必飽嘗貧苦。
Omuntu alima ennimiro ye aliba n’emmere nnyingi, naye oyo ali mu birowoozo ebitaliimu alifa bwavu.
20 忠誠篤實的人,將滿渥福祉;急於致富的人,將難免無過。
Omusajja omwesigwa aliweebwa emikisa mingi, naye oyo ayanguyiriza okugaggawala talirema kubonerezebwa.
21 顧及人的情面,原非一件好事;但為一片麵包,人卻陷身不義。
Okuttira abantu ku liiso ng’osala emisango si kirungi, naye ate olw’okunoonya akookulya omuntu ayinza okuzza omusango.
22 眼睛貪婪的人,匆匆急於致富;豈知貧乏窮困,即將臨他身上!
Omusajja omukodo yeegomba okugaggawala, naye nga tamanyi nti obwavu bumulindiridde.
23 責斥他人的,終比奉承的,更得人愛戴。
Oyo anenya omuntu, oluvannyuma aliganja, okusinga oyo awaaniriza n’olulimi.
24 向自己父母行竊,卻說「這並不是罪,」與強盜是同路人。
Buli anyaga kitaawe, oba nnyina, n’agamba nti, “Si nsonga,” afaanana n’oyo azikiriza.
25 貪得無厭的人,必引起爭端;信賴上主的人,必心安理得。
Omuntu ow’omululu aleeta oluyombo, naye oyo eyeesiga Mukama aligaggawazibwa.
26 自恃聰明的,實是糊塗人;行事智慧的,必安全無恙。
Eyeesiga omutima gwe, musirusiru, naye oyo atambulira mu magezi alifuna emirembe.
27 樂施濟貧的,決不會匱乏;視若無睹的,必飽受咒罵。
Agabira abaavu talibaako ne kye yeetaaga, naye abakodowalira anaabanga n’ebikolimo bingi.
28 惡霸當道,人人走避;惡霸滅亡,義人興旺。
Abakozi b’ebibi bwe babeera mu buyinza, abantu beekweka, naye abakozi b’ebibi bwe bazikirira, abatuukirivu bakulaakulana.

< 箴言 28 >