< 約伯記 28 >

1 銀有出產之地,金有冶煉之所。
Sumkanglung takaehhaih ahmuen to oh moe, sui tui paciihaih ahmuen doeh oh tangtang.
2 鐵由土中掘出,銅自石中鎔煉。
Sum loe long thung hoiah takaeh moe, sumkamling loe thlung atui pacii naah ni oh.
3 人給黑暗制定了界限,探討幽暗陰晦的堅石,挖至地層深處。
Kami mah hmaiim to sin moe, sum tacawthaih ahmuen kathuk, duekhaih tahlip khoving thungah sum to pakrong.
4 在無人居住之處開鑿礦穴,上面過路的人,也想不到他們遠離人間,身懸半空,搖擺不定。
Kami ohhaih ahmuen hoi kangthla, panoek ai ih ahmuen ah, qui hoiah angbangh moe, long to takaeh.
5 地上出產食糧,地下有火翻騰。
Long mah caaknaek to tacawtsak, toe atlim ah loe hmai to oh.
6 那裏的石頭盡是碧玉,塵沙盡是金沙。
To ah kaom thlungnawk loe Sapphire thlung tacawthaih ahmuen ah oh moe, maiphu doeh sui tacawthaih maiphu ah oh.
7 礦中的幽徑,猛禽不知,鷹眼未見。
Tavaa mah panoek ai ih, tahmu mah doeh hnu ai ih, loklam to oh;
8 野獸未踐踏,猛獸未經過。
to loklam loe kaipui mah cawh ai moe, hmawsaeng kaipui mah doeh pazui vai ai vop.
9 人伸手擊打燧石,山基為之震撼動搖。
Kami mah ban hoiah thlung to pakhoih moe, maenawk to takung khoek to takaeh boih.
10 在巖石中間開鑿隧道,所有珍寶盡入眼簾。
Thlung to pakhoih moe, athung ah kaom atho kana hmuennawk to a hnuk.
11 探察江河之源流,使寶藏顯露於外。
Kalong tui to pakaa moe, hnuk ai ih hmuennawk to a lak.
12 但是智慧在那裏尋覓,那裏是明智之所在﹖
Toe palunghahaih loe naa ah maw hnu thai tih? Palunghahaih ahmuen loe naa ah maw oh?
13 智慧的道路,人不認識,在眾生界尋不到她。
Palunghahaih atho nazetto maw oh, tito kami mah panoek thai ai; kahing kaminawk ohhaih prae ah doeh hnu thai ai.
14 深淵說:「她不在我這裏。」海洋說:「她不與我同域。」
Kathuk tui mah, Kai thungah om ai; tuipui mah doeh kai khaeah om ai, tiah thuih.
15 她非精金所能購買,也不能稱量銀子作她的代價。
Kaciim suitui hoiah palunghahaih to qan thai ai moe, phoisa to noek moe, paek cadoeh, palunghahaih to qan thai ai.
16 敖非爾金不能與她較量,寶石和碧玉也不能與她相比。
Ophir ih sui hoiah doeh qan thai ai moe, atho kaom onyx hoi sapphire mah doeh qan thai ai.
17 黃金與琉璃不能與她同列,純金的器皿也不能與她交換。
Palunghahaih loe sui, atho kaom kawbaktih thlung hoiah doeh patah thai ai; kaciim suitui hoiah doeh alaih thai mak ai.
18 珊瑚與水晶都不足論,取得智慧勝過取得珍珠。
Koral hoi pale loe thuih han koi om ai; palunghahaih atho loe thlung kathim pongah doeh atho oh kue.
19 雇士的黃玉不足與她相比,純金也不能與她較量。
Ethiopia ih Topaz thlung hoiah patah thai ai moe, kaciim suitui hoiah doeh qan thai ai.
20 究竟智慧由何處而來,那裏是明智之所在﹖
To tih nahaeloe palunghahaih loe naa bang hoiah maw angzoh? Panoekthaihaih ahmuen loe naa ah maw oh?
21 眾生的眼目未曾見過,天空的飛鳥也未發現。「
Palunghahaih loe hinghaih katawn hmuennawk boih ih mik hoiah hnu thai ai, van ih tavaanawk mah doeh hnu thai ai.
22 毀滅」與「死亡」都說:「我們只風聞過她的聲望。」
Amrohaih hoi duekhaih hnik mah loe, Palunghahaih lok to naa hoi khue ni ka thaih, tiah a thuih hoi.
23 惟獨天主認識她的道路,惟有他知道她的處所。
Sithaw mah khue ni palunghahaih loklam to panoek moe, a ohhaih ahmuen to panoek.
24 因為惟有他觀察地極,俯視天下的一切。
Anih loe long boenghaih to khet moe, van tlim ih hmuennawk boih to a hnuk.
25 當他劃定風的重量,規定水的定量,
Takhi thacakhaih to a noek moe, tuinawk to a tah.
26 釐定下雨的季節,規定雷電的路線時,
Kho angzohhaih dan hoi khopazih tangphra puekhaih loklam to a sak naah,
27 他已見了她,講述了她,立定了她,考察了她。
palunghahaih to a hnuk moe, amtuengsak; ue, anih mah caksak moe, a sak tanoek.
28 然後對人說:「看,敬畏上主,就是智慧;遠離邪惡,就是明智。」
Anih mah kami khaeah, Khenah, Angraeng zithaih loe, palunghahaih ah oh; kasae caeh taakhaih loe, panoekthaihaih ah oh, tiah a naa.

< 約伯記 28 >