< 申命記 1 >

1 以下是梅瑟在約但河東岸,對全以色列所講的話。──即在穌夫對面的阿辣巴曠野中,在帕蘭與托費耳、拉班、哈則洛特和狄匝哈布之間。
Amo buga ganodini da Mousese ea sia: dedei diala. Amo sia: e da Isala: ili dunu ilia da wadela: i soge Yodane Hano amoga gusu ganodini esalu ilima sia: i. Ilia da Yodane Hano sogebi dio amo Sufe amo ganodini esalu. (Sufe da dogoa dialu. La: idi da Balane hafoga: i soge galu, la: idi da Dofele moilai, La: ibane moilai, Ha: selode moilai amola Disahabe moilai.)
2 從曷勒布經色依爾山,到卡得士巴爾乃亞,共有十一天的程路。──
(Eso gidayale gala emoga ahoasea, dilia da Sainai goumi yolesili, Idome agolo soge amoga asili, Ga: idesie Bania amoga doaga: mu.)
3 在第四十年十一月一日,梅瑟將上主吩咐他的一切事,全訓示了以色色列子民。
Isala: ili dunu da Idibidi yolesili ode 40 agoane wadela: i soge ganodini lalu. Eso age, oubi gida amola ode 40 amoga Mousese da Gode Ea olelei liligi huluane Isala: ili fi ilima olelei.
4 當時他已擊敗住在赫市朋的阿摩黎王息紅,和住在阿舍塔洛特和厄得勒的巴商王敖格。
Hina Gode da hina bagade Saihone (A: moulaide dunu ouligisu musa: Hesiabone moilai bai bagade ganodini esalu) amola hina bagade Oge (Ba: isane dunu ouligisu musa: da Asadalode amola Edelei, amo moilai ganodini esalu), amo fane legei dagoi. Amo fa: no Mousese da sia: olelei.
5 梅瑟在約但河東岸摩阿布地方開始宣講這法律說:「
Isala: ili dunu da Moua: be soge (Yodane Hano amoga gusu galu) amo ganodini esalu. Amo esoga Mousese da Gode Ea olelesu amola Ea Sema ilima muni olelesu.
6 上主,我們的天主,在曷勒布曾訓示我們說:你們在這山下住得夠久了,
E amane sia: i “Ninia da Sainai Goumia esaloba, Hina Gode da ninima amane sia: i, ‘Dilia da amo goumia esala helesa.
7 現在起身出發,到阿摩黎人的山地去,到那些住在阿辣巴荒野、山地、盆地、乃革布和沿海一帶地方去,到客納罕地,到黎巴嫩,直到大河,即幼發拉的河那一帶地方去。
Dilia abula diasu mugululi, masa. Dilia A: moulaide dunu ilia agolo soge amola eno soge amo da amo sisiga: i amoga masa. Dilia Yodane Hano fago soge amola agolo soge amola gano soge amola Medidela: inia Wayabo Bagade bega: amoga masa. Ga: ina: ne soge baligili, asili Lebanone Goumi baligili, Iufala: idisi Hano bagade amoga doaga: ma.
8 看,我已將此地擺在你們面前,你們應去佔領上主誓許給你們祖先亞巴郎、依撒格、雅各伯和他們後裔的地方。」
Amo soge huluane Na, dilia Hina Gode, da dilia aowalali dunu amo A: ibalaha: me, Aisage, Ya: igobe amola iligaga fi ilima imunu sia: i. Dilia amo sogega fimusa: lala masa.’”
9 那時我對你們說過:我個人無法負擔你們。
Mousese da Isala: ili dunuma amane sia: i “Ninia da Sainai Goumiga esaloba na da dilima amane sia: i, ‘Nisu da dilima ouligisu amola hina esalumu da hamedei. Hawa: hamosu da bagadedafa.
10 上主你們的天主使你們的人數增加,看,你們今天多得有如天上的繁星。
Dilia Hina Gode da dilia fi bagade hamobeba: le, dilia idi da wali gasumuni muagado gala amo ilia idi defele ba: sa.
11 惟願上主你們祖先的天主,再千百倍地增加你們的數目,照他所應許的,祝福你們!
Hina Gode, dilia aowalalia Gode, Ea sia: i defele da dilia idi bu bagade hamone, afadafa da 1000 hamomu da defea, amola liligi bagade dilima imunu da defea.
12 但我個人怎能承擔起你們的煩務、重任和訴訟的事!
Be nisu da habodane dia sia: ga gegesu amola dioi bagade hou hahamoma: bela: ?
13 你們各支派應推舉一些有智慧,有見識,有經驗的人,我好立他們為你們的首領。
Amaiba: le, dilia fi hisu hisu dunu amo da bagade dawa: su dunu amoga ilegema. Amasea, amo dunu da dilima ouligisu amola hina esaloma: ne, na da ilegemu.’
14 你們回答我說:「你建議的事很好。」
Amo na da sia: i amola dilia da amo hou da noga: i sia: i dagoi.
15 我遂選了你們各支派中有智慧有經驗的首領,立為你們的首領:即千夫長、百夫長、五十夫長、十人長,並為各支派立了監督,
Amaiba: le, na da asigilai amola bagade dawa: su dunu, dilia fi hisu hisu amoga lale, dili ouligima: ne ilegei. Mogili da dunu 1000 ouligi, mogili da 100 ouligi, mogili da 50 ouligi amola mogili da 10 ouligi. Amola na da eno ouligisu dunu, dilia fi huluane ganodini ilegei.
16 同時我也吩咐你們的判官說:你們要聽斷你們兄弟間的訴訟:無論是兄弟彼此訴訟,或與方外人訴訟,都應秉公審斷。
Amo esoga na da amo ouligisu dunuma amane sia: i, ‘Dilia fi amo ganodini sia: ga gegesu amola sia: eno heda: sea, dilia amo sia: noga: le nabima. Sia: huluane moloiwane fofada: ma. Isala: ili fidafa dunu amola ga fi dilia fi amo ganodini esalebe, amo huluane defele fofada: ma.
17 審案時不可偏袒,無論貴賤,同樣聽斷;任何人都不要怕,因為審判是天主的事。若遇有難斷的案件,該呈報給我,我來聽斷。
Dunu hisu hisu ilima hisu hisuwane mae fofada: ma. Dunu huluanedafa ilima defele fofada: ma. Dunu huluane ilima mae beda: ma. Dilia fofada: su da dunuga hame hamoi, be Gode Hi fawane da amo fofada: su olelesa. Be sia: da baligili gasa bagade ba: sea, amo dilia nama fofada: musa: gaguli misa. Amasea, na da sia: mu.’
18 同時,凡你們當做的事,我都吩咐了你們。
Amo esoga amola na da dilia hawa: hamosu eno dilima olelei dagoi.”
19 我們由曷勒布起程,經過了你們所見的這整個遼闊的可怖的曠野:照上主我們的天主對我們的吩咐,我們向阿摩黎人山地進發,一直來到了卡德士巴爾乃亞。
Mousese da eno amane sia: i, “Ninia da Hina Gode Ea hamoma: ne sia: i defele hamoi. Ninia da Sainai Goumi yolesili, wadela: i hafoga: i soge bagade amo baligili asili, A:moulaide agolo sogega asili, Ga: idesie Bania amoga doaga: i.
20 那時我曾對你們說:你們已來到上主我們的天主即將賜給我們的阿摩黎人的山地。
21 看上主你的天主已將這地擺在你面前,你要照上主你祖先的天主對你所許下的,去佔領這地;不要害怕,也不要膽怯。
Amogawi na da dilima amane sia: i, ‘Dilia da wali A: moulaide dunu ilia agolo sogega doaga: i dagoi. Hina Gode, ninia aowalali ilia Gode, da amo soge ninima iaha. Ba: ma! Soge da goea. Gode Ea sia: defele, amo sogega fimusa: lala masa. Mae gigiluma amola mae beda: ma!”
22 你們眾人便來到我跟前說:「讓我們先派些人去,替我們偵探那地方,然後回報我們,我們當走那條路,當去那些城。」
Be dilia da nama misini amane sia: i, ‘Ninia da desega ahoasu dunu amo soge ba: ma: ne, ninima bisili masunusa: asunasimu da defea. Ilia da ninima masunu logo amola amo soge fi ilia hou, ninima olelema: mu.’
23 我就由你們中挑選了十二人,每支派一人;
Amo hou na da hahawane ba: i. Amaiba: le, na da dilia fi fagoyale gala afae afae amoga dunu afae lale, huluane desega ahoasu dunu fagoyale gala ilelegei.
24 他們起身上了山地,一直到了厄市苛耳山谷,偵探了那地。
Ilia da agolo sogega asili, hou hogolalu, Esegole Fago amoga doaga: i.
25 他們帶回來那地方的一些果品,並回報我們說:「上主我們的天主即將賜給我們的地方實在好。」
Amoga ilia ifa fage lale, ninima gaguli misi. Ilia da soge ea hou ninima olelei. Soge amo Hina Gode da ninima iaha amo da noga: idafa, ilia sia: i.
26 但你們卻不肯上去,竟違背了上主你們天主的命令,
Be dilia da Hina Gode Ea hamoma: ne sia: i amoga odoga: i dagoi. Dilia da amo soge ganodini golili sa: imu higa: i galu.
27 在你們的帳幕內抱怨說:「上主因為恨我們,才將我們由埃及地領出來,將我們交在阿摩黎人手中,消滅我們。
Dilia da gilisili higale sia: dasu. Dilia da amane sia: i, ‘Hina Gode da nini higasa. E da nini amo A: moulaide dunu ilia nini medole legemusa: , Idibidi sogega fisili masa: ne ilima i.
28 我們上那裏去呢﹖我們的兄弟又說了些使我們心灰意冷的話。他們說:我們在那裏看見了一個比我們又大又高的民族,他們的城邑廣大,城牆高聳摩天;我們在那裏還看見了阿納克人的子孫。」
Ninia abuliba: le amo sogega masa: bela: ? Ninia da bagade beda: i. Ninia desega ahoasu asunasi amo da ninima agoane olelei: , amo soge dunu ilia sedade amola ilia gasa amola da ninia bagade baligisa. Ilia moilai gagoi da muagado heda: sa. Dunu baligili bagadedafa ilia da amo soge ganodini esalebe ba: i.’
29 我遂對你們說:「不要畏懼,不要害怕。
Be na da dilima amane sia: i, ‘Amo dunuba: le mae beda: ma.
30 因為上主你們的天主,走在你們面前,他必為你們作戰,正如他在埃及在你們眼前,為你們所做的一樣;
Hina Gode da dilima bisili masunu, E da dili fidili gegemu. E da Idibidi soge ganodini dili fidi amo defele fidimu.
31 並且在曠野裏,你也看出上主你的天主在你所走的長途中,攜帶你們,如同人攜帶自己的兒子一樣,直到你們來到這地方。
Amola E da wadela: i hafoga: i soge amo ganodini dili fidi amo defele fidimu. E da mae yolesili eda da ea gofe ouga: ne oule ahoa, amo defele dili amo sogega doaga: musa: noga: le ouligi.’
32 雖然如此,但你們仍不信賴上主你們的天主,
Be dilia da na sia: mae nabawane, Hina Gode Ea hou dafawaneyale hame dawa: i.
33 他一路原走在你們前面,替你們找安營的地方:夜間藉著火,日間藉著雲彩,指示你們應走的道路。
E da eso huluane dilima bisili, dilia golamu sogebi olelesu. E da dilima logo olelemusa: gasia lalu sawa: agoai amo ganodini bisili asi amola esoga mu mobi agoai mogomogoi amo ganodini bisili asi. Be dilia da Ea hou dafawaneyale hame dawa: i.
34 上主一聽見你們的怨聲,就發怒起誓說:「
Hina Gode da dilia egane sia: nababeba: le, ougi ba: i. E da moloiwane amane sia: i,
35 這個邪惡世代的人,一個也不得見我誓許要賜給你們祖先的樂土;
‘Dunu afae amo wadela: i fi ganodini da amo soge noga: i Na da dilia aowalali ilima imunu sia: i, amo ganodini da hame masunu.
36 只要耶孚乃的兒子加肋布除外,他必見到此地,並且我要將他踏過的地,賜給他和他的子孫,因為他一心隨從了上主。」
Ga: ilebe (Yefane ea mano), hi fawane da golili sa: imu. E da Na hame yolesiba: le, Na da e amola ea mano, soge e da ba: i ilima imunu.’
37 為了你們的緣故,上主也對我發怒說:「連你也不能進入那地。
Amola dilia houba: le, Hina Gode da nama ougi galu. E nama amane sia: i, ‘Mousese! Di da amo soge ganodini hame masunu.
38 那侍候你的農的兒子若蘇厄,要進入那地;你應壯他的膽,因為他要使以色列佔領那地作為產業。
Be dia fidisu dunu Yosiua (Nane egefe) amo ea dogo denesima: ne di fidima. E da Isala: ili dunu amo soge lala masa: ne, bisili masunu.’
39 此外,你們所說要成為戰利品的幼童,至今尚不知好歹的子女,他們都要進入那地。我要將那地賜給他們作為產業。
Amalalu, Hina Gode da nini huluanema amane sia: i, ‘Dilia mano da hame asigilaiba: le, wadela: i hou amola hou noga: i afafamusa: hame dawa: Dilia da giadofale dilima ha lai dunu da dilia mano gasawane gagumu sia: i. Be ilia fawane da soge ganodini masunu. Na da amo soge ilima imunu amola ilia fawane da amo ganodini fimusa: masunu.
40 至於你們應轉向紅海出發,往曠野裏去。」
Be dilia! Dilia sinidigima! Dilia da hafoga: i wadela: i soge amoga masa. Maga: me Hano Wayabo Bagade ahoasu, amo logoga masa.’
41 你們回答我說:「我們得罪了上主;現在我們願全照上主我們的天主的吩咐上去交戰。」你們各人遂都武裝起來,輕率地上了山地。
Be dilia da nama amane sia: i ‘Dafawane! Ninia Godema wadela: le hamoi dagoi. Be wali ninia da Hina Gode Ea hamoma: ne sia: i defele doagala: musa: heda: mu. Amalalu, dunu huluane da ea gegesu liligi salawane, dilia da agolo sogega gegemusa: masunu da asaboi liligi dawa: i galu.
42 但上主對我說:「你告訴他們說:你們不要上去,不要作戰,因為我不在你們中間,免得被敵人擊敗。」
Amola Hina Gode da nama amane sia: i, ‘Isala: ili dunuma ilia da mae doagala: la masa: ne sia: ma. Bai Na amola da dili gilisili hame masunu. Dilima ha lai dunu da bu gegesea, dilia da se bagade nabasa: besa: le, mae masa: ne sia: ma.’
43 我立即告訴了你們,你們卻不聽,違背上主的命令,擅自上了山地。
Amaiba: le, na da dilima sia: i dagoi. Be dilia da na sia: hame nabi amola Gode Ea hamoma: ne sia: i liligi nabimu higa: i galu. Dilisu hanaiga hidale agolo sogega heda: i.
44 住在山地的阿摩黎人蜂擁而出,攻擊你們,追趕你們,由色依爾直殺到曷爾瑪。
Amalalu, A:moulaide dunu amo agolo soge ganodini esalu da dilima doagala: le, agime ilia hou defele dili sefasi. Ilia da Idome sogega dili fane legei amola dili sefasili, Homa moilai bai bagade amoga doaga: le fawane yolesi.
45 你們回來,在上主面前哭泣哀號,但上主未曾俯聽你們的哭聲,也未向你們側耳;
Amalalu, dilia da bu misini, Godema bagadewane dinanu. Be Gode da dilia disu hamedafa nabi.
46 你們只得長期地停留在卡德士,停留得這樣長久。
Amalalu, ninia da Ga: idesie sogega eso bagohame esalu,

< 申命記 1 >