< Guncei 28 >

1 Kaimouh teh lungmawngcalah hoi a kongteng ka pha awh hnukkhu vah hote tuilum teh Malta tuilum doeh tie ka panue awh.
こうして救われてから、私たちは、ここがマルタと呼ばれる島であることを知った。
2 Tamipathunaw ni kaimouh koe lungpatawnae a kamnue sak awh. Kho a rak teh hroung a pâding dawkvah hmai a patawi awh teh kaimouh abuemlah na kamben sak awh.
島の人々は私たちに非常に親切にしてくれた。おりから雨が降りだして寒かったので、彼らは火をたいて私たちみなをもてなしてくれた。
3 Pawl ni thingnaw a racum navah a thung hoi tahrun kathout a tâco teh Pawl e a kut dawk a khue pouh.
パウロがひとかかえの柴をたばねて火にくべると、熱気のために、一匹のまむしがはい出して来て、彼の手に取りついた。
4 Tamipathunaw ni Pawl e kut dawk lawng kanghoi e tahrun hah a hmu awh navah, hete tami heh tami ka thet e han doeh, tui dawk hoi a hlout ei nakunghai, phunglawk ni hring sak han ngai hoeh telah buet touh hoi buet touh a kâpankhai awh.
島の人々は、この生き物がパウロの手から下がっているのを見て、「この人はきっと人殺しだ。海からはのがれたが、正義の女神はこの人を生かしてはおかないのだ。」と互いに話し合った。
5 Pawl ni hote tahrun hah hmai dawk a kathek, hatei, ama teh bangtelah hai awmhoeh
しかし、パウロは、その生き物を火の中に振り落として、何の害も受けなかった。
6 Ahni teh a takbuem a phing han, a kamlei vaiteh a due han, titeh a ring awh. Hatei, bangtelah hai ao hoeh torei teh a lungkâthung awh teh hete tami teh cathut han doeh atipouh awh.
島の人々は、彼が今にも、はれ上がって来るか、または、倒れて急死するだろうと待っていた。しかし、いくら待っても、彼に少しも変わった様子が見えないので、彼らは考えを変えて、「この人は神さまだ。」と言いだした。
7 Hote hmuen koehoi a hnainae koe vah Publius telah kaw e tuilum khobawi e talai ao. Hote khobawi ni kaimanaw na o sak hloilah hnin thum touh thung rawca totouh na khetyawt awh.
さて、その場所の近くに、島の首長でポプリオという人の領地があった。彼はそこに私たちを招待して、三日間手厚くもてなしてくれた。
8 Publius khobawi e a na pa teh a pâding e hoi a vontamci lah a pataw teh sut a yan. Hatnavah Pawl ni a kâen sin teh a ratoum pouh hnukkhu a kut a toung pouh teh a dam sak.
たまたまポプリオの父が、熱病と下痢とで床に着いていた。そこでパウロは、その人のもとに行き、祈ってから、彼の上に手を置いて直してやった。
9 Hettelah a hnosak e a hmu awh navah tuilum kho kaawm e kapatawnaw pueng a thokhai awh teh damnae a coe awh.
このことがあってから、島のほかの病人たちも来て、直してもらった。
10 Ahnimanaw ni barinae a sin awh teh na bari awh, ka ban awh to hai panki e naw moi a pâseng awh.
それで彼らは、私たちを非常に尊敬し、私たちが出帆するときには、私たちに必要な品々を用意してくれた。
11 Thapa yung thum touh hnukkhu, tuilum koe kaawm e, kut sak kahrai ca kamphei e mei kâbet e Alexandria long hoi ka cei awh.
三か月後に、私たちは、この島で冬を過ごしていた、船首にデオスクロイの飾りのある、アレキサンドリヤの船で出帆した。
12 Sirakus kho ka pha awh teh hote kho dawk hnin thum touh ka roe awh.
シラクサに寄港して、三日間とどまり、
13 Haw hoi bout ka cei awh teh Regium kho ka pha awh. Atangtho vah akalae kahlî a tho dawkvah apâhni hnin vah Puteoli kho ka pha awh.
そこから回って、レギオンに着いた。一日たつと、南風が吹き始めたので、二日目にはポテオリに入港した。
14 Hote kho dawk hmaunawnghanaw hoi kâhmo awh teh hnin sari touh o hanelah na coun awh. Hettelah hoi Rom kho ka pha awh.
ここで、私たちは兄弟たちに会い、勧められるままに彼らのところに七日間滞在した。こうして、私たちはローマに到着した。
15 Kaimae kamthang ka thai e Rom kho e hmaunawnghanaw teh kaimouh hoi kâhmo hanelah, Rom kho hoi Appius hno yonae hoi bangla kathum touh tie totouh a tho awh. Pawl ni ahnimouh a hmu nah, Cathut koe lunghawi lawk a dei teh a thahmei awh.
私たちのことを聞いた兄弟たちは、ローマからアピオ・ポロとトレス・タベルネまで出迎えに来てくれた。パウロは彼らに会って、神に感謝し、勇気づけられた。
16 Rom kho a pha awh toteh Pawl teh ama ka ring hane ransa buet touh hoi aloukcalah o hanelah ransabawi ni kâ a poe.
私たちがローマにはいると、パウロは番兵付きで自分だけの家に住むことが許された。
17 Hnin thum touh hnukkhu, Pawl ni Judah kahrawikungnaw a kaw teh, a kamkhueng sak teh, hmaunawnghanaw kai ni Judah miphun ahawihoehnae ka sak hoeh. Mintoenaw e singyoe hai ka pahnawt hoeh. Jerusalem kho thongim na pabo awh, Romnaw e kut dawk na hnawng awh.
三日の後、パウロはユダヤ人のおもだった人たちを呼び集め、彼らが集まったときに、こう言った。「兄弟たち。私は、私の国民に対しても、先祖の慣習に対しても、何一つそむくことはしていないのに、エルサレムで囚人としてローマ人の手に渡されました。
18 Romnaw ni lawk bout na pacei awh hnukkhu, due han kamcu e yonnae a hmu awh hoeh dawkvah hlout sak hanelah a ngai awh.
ローマ人は私を取り調べましたが、私を死刑にする理由が何もなかったので、私を釈放しようと思ったのです。
19 Judahnaw ni a ngai awh hoeh torei teh, Sizar siangpahrang koe nganga ka cet e doeh. Ka taminaw koe yon pen han bangcahai ka tawn hoeh.
ところが、ユダヤ人たちが反対したため、私はやむなくカイザルに上訴しました。それは、私の同胞を訴えようとしたのではありません。
20 Hete kong dawk nangmouh na kâhmo teh kâpan han ka ngai dawk na kaw awh e doeh. Isarel miphunnaw ni ngaihawinae kong dawkvah, hete sumbawtarui hoi kai teh na pâkhi awh atipouh.
このようなわけで、私は、あなたがたに会ってお話ししようと思い、お招きしました。私はイスラエルの望みのためにこの鎖につながれているのです。」
21 Hattoteh ahnimanaw ni, nange kong dawk Judah ram hoi ca ka hmawt awh hoeh. Haw hoi ka tho e hmaunawnghanaw apinihai nang dawk na yon telah ka dei e awmhoeh.
すると、彼らはこう言った。「私たちは、あなたのことについて、ユダヤから何の知らせも受けておりません。また、当地に来た兄弟たちの中で、あなたについて悪いことを告げたり、話したりした者はおりません。
22 Hatei, hete bawknae hoi kâkuen lah, kho tangkuem vah na taran awh teh, na pathoe awh tie hah kaimouh ni sut ka panue dawkvah, nang ni bangtelamaw na pouk tie kaimouh ni thai hanelah ka ngai atipouh awh.
私たちは、あなたが考えておられることを、直接あなたから聞くのがよいと思っています。この宗派については、至る所で非難があることを私たちは知っているからです。」
23 Hathnukkhu Pawl hoi hnin a kâdawk awh teh, ahni a luennae koe hoe kapap lah a tho awh. Pawl ni amom hoi tangmin lah ditouh ahnimouh koe Cathut uknaeram kong a cangkhai, a kampangkhai teh, Mosi e kâlawk hoi Profetnaw ni a thut e naw hno lahoi Jisuh kong hah a dei pouh.
そこで、彼らは日を定めて、さらに大ぜいでパウロの宿にやって来た。彼は朝から晩まで語り続けた。神の国のことをあかしし、また、モーセの律法と預言者たちの書によって、イエスのことについて彼らを説得しようとした。
24 Atangawn teh Pawl ni a dei e hah a yuem awh. Atangawnnaw teh yuem awh hoeh.
ある人々は彼の語る事を信じたが、ある人々は信じようとしなかった。
25 Hottelah buet touh hoi buet touh lungkânging hoeh hoi a cei awh navah, Pawl ni lawkkam touh a dei e teh, Kathoung Muitha ni Profet Isaiah hno lahoi a dei e hah atang doeh.
こうして、彼らは、お互いの意見が一致せずに帰りかけたので、パウロは一言、次のように言った。「聖霊が預言者イザヤを通してあなたがたの先祖に語られたことは、まさにそのとおりでした。
26 Cet nateh dei pouh, a thai awh han ei thai panuek awh mahoeh, a hmu awh han ei hmawt panuek a mahoeh atipouh.
『この民のところに行って、告げよ。 あなたがたは確かに聞きはするが、 決して悟らない。 確かに見てはいるが、決してわからない。
27 Bangkongtetpawiteh, ahnimouh teh a hnâpang, a mitdawn awh teh, a lungthin kamlang awh hoeh. Hoehpawiteh, a mit hoi hmawt awh vaiteh, hnâ hoi thai awh vaiteh, a lung hoi a thaipanuek awh vaiteh, kâthung awh vaiteh, kai ni ka dam sak han a ti.
この民の心は鈍くなり、 その耳は遠く、 その目はつぶっているからである。 それは、彼らがその目で見、 その耳で聞き、 その心で悟って、立ち返り、 わたしにいやされることのないためである。』
28 Hatdawkvah Cathut e rungngangnae teh Jentelnaw koe poe lah ao toung dawkvah, ahnimanaw ni teh a ngai awh han tie hah panuek awh telah Pawl ni a dei pouh.
ですから、承知しておいてください。神のこの救いは、異邦人に送られました。彼らは、耳を傾けるでしょう。」
29 Hete lawk hah Pawl ni a dei navah, Judahnaw teh thouk a kâoun awh teh a ban awh.
こうしてパウロは満二年の間、自費で借りた家に住み、たずねて来る人たちをみな迎えて、
30 Kum hni touh thung Pawl teh im a hlai e dawk a o, ama koe ka tho e naw pueng a luen sak teh,
31 banghai tarawknae awm laipalah, Cathut uknaeram kong hah, taranhawi laihoi a pâpho teh, Bawipa Jisuh Khrih e a kongnaw hah a cangkhai.
大胆に、少しも妨げられることなく、神の国を宣べ伝え、主イエス・キリストのことを教えた。

< Guncei 28 >