2 Lengte 17
1 Judah gam’ah Ahaz lengpan lengvai ahom kal kum somleni alhin chun, Israel gam’ah Elah chapa Hoshea in lengvai ahinhom pantan ahi. Aman Samaria khopia kum ko vai anahom’in ahi.
Dvanaeste godine kraljevanja Ahaza u Judeji, postao je Hošea, sin Elin, izraelskim kraljem u Samariji. Kraljevao je devet godina.
2 Aman Pakai mitmu’n thilse jing anabollin ahi. Ahinlah a masanga Israelte lengho banglom lom’in ana phamo sampon ahi.
On je činio što je zlo u očima Jahvinim, ali ne kao izraelski kraljevi, njegovi prethodnici.
3 Assyria lengpa Shalmaneser in Hoshea lengpa chu gal ahinsat khumtan ahileh, Assyriate chun Hoshea chu namna in kai gihtah ana pohsah’un ahi.
Asirski kralj Salmanasar pošao je protiv Hošee, koji mu se pokorio i plaćao mu danak.
4 Ahinlah Hoshea in kumseh a apeh’u kai chu anapedan, chule Egypt lengpa So kitipa toh kithoa Assyriate thaneina a kona hoidoh ding aguh in tohgon ana neiyin ahi. Ahinlah hiche aguh a tohgon anei chu amudoh phat’in Assyria lengpan Hoshea chu ana mandoh in songkulla akoitan ahi.
Ali je asirski kralj otkrio da mu Hošea sprema zavjeru: još je Hošea poslao poslanike egipatskom kralju Sou i nije platio danaka asirskom kralju kao svake godine. Tada ga asirski kralj baci u tamnicu.
5 Hiche jouchun Assyria lenpan agam pumpi chu ahinsat-tan ahile, Samaria chu kum thum sung jen aumtauvin ahi.
Asirski kralj osvoji svu zemlju i krenu opsjedati Samariju. Opsjedao ju je tri godine.
6 Ajonan Hoshea vaihom kum ko alhin chun Samaria alhutan, Israel mipite chu Assyria gam'a sohchang in analut tauvin ahi. Amaho chu Gozan munna Habor vadung pang jui'a Halah gam chenna munho a chun ana chensah’u ahi. Hichu Medes khopi ho khat ahi.
Devete godine Hošeine vladavine zauze asirski kralj Samariju i odvede Izraelce u sužanjstvo u Asiriju. Naselio ih je u Helahu, i na Haboru, rijeci u Gozanu, i u gradovima medijskim.
7 Hitobanga Israelte chunga gimgentheina ahunglhun hi amahon semthu pathen ana ho’jeh'u, chule Egypt lengpa Pharaoh thaneina a kona ahin huhdohpa chujong leh hiche Egypt’a kona ahin puidoh uva Pakai Pathen douna chonset ana boljeh’u ahi.
I tako se dogodilo zato što su Izraelci sagriješili protiv Jahve, Boga svoga, koji ih je izveo iz zemlje egipatske, ispod vlasti faraona, kralja egipatskog. Štovali su druge bogove,
8 Amahon Pakaiyin amaho masanga ananodoh peh’u Pathen neilou nam mite chondan analah uva chuleh Israel lengte phabep’in ahin pohlut’u chonna ho anajui jeh’u ahi.
slijedili običaje naroda što ih je Jahve protjerao pred sinovima Izraelovim, živjeli po običajima što su ih uveli kraljevi Izraelovi.
9 Israel mipi loikhat’in, Pakai a Pathen’u deiloulam le doumah thil tamtah aguh’a anabol jeh’u ahi. Amahon Pathen neiloute, doiphungho, khovetna mun neo apatna khopi pal lenpen chung geija amahon kisem doh’uva akitundoh’u ahi.
Izraelci i njihovi kraljevi potajno su činili neprikladna djela protiv Jahve, Boga svoga. Podigli su uzvišice u svim svojim naseljima: od stražarskih kula pa do utvrđenih gradova.
10 Lhangvum dung jouse le thingnadum noi dung jousea doikhom hole Asherah doiphung ana kitun’un ahi.
Podizali su stupove i ašere na svakom humku i pod svakim zelenim drvetom.
11 Amahon namdangte maicham phung dung’a gimnamtui alhut nam’un, agamsung a Pakaiyin adeldohsa nam mite chonchan jouse ajom tauvin ahi. Hiti chun Israelten setna tampi anabollun, Pakai lung ahansah ji jin ahi.
Ondje su, na svim uzvišicama, palili kad po običaju naroda što ih je Jahve protjerao ispred njih i činili su zla djela te izazivali gnjev Jahvin.
12 Pakaiyin kichehtah’a avel vella aseipeh chule gihsalna avel vella anapeh vangun, semthu doi ana hou jing tauvin ahi.
Služili su idolima, premda im Jahve bijaše rekao: “Ne činite toga!”
13 Pakaiyin avellin themgao hole michingho anasollin Israelte leh Judahte chu avel vellin hilchahna anapen ahi, “Nathilse bol nauva konin hung kileheijun, kathupeh hole ka dansem ho, kathemgaote le kalhachate mangcha a napu napateo kana thupeh hohi jui unlang ngaiyun,” ati.
A Jahve opominjaše Izraelce i Judejce preko svih svojih proroka i sviju vidjelaca: “Obratite se od zlog puta svoga”, govorio je, “i pokoravajte se naredbama i zapovijedima mojim prema Zakonu koji sam naložio ocima vašim i prema svemu što sam vam objavio preko slugu svojih - proroka.”
14 Ahinlah Israelten ana nahsah pouvin ahi. Apu apa teuvin, Pakai a Pathen’u tahsan ding ana noplou bang bangun along u ana tah’un ahi.
Ali oni nisu poslušali nego su ostali tvrdovrati kao i njihovi oci, koji nisu vjerovali u Jahvu, Boga svoga.
15 Amahon adanthule apu apateutoh ana sem kitepna hochu apaidoh’un chuleh ana hilchahna ho jeng jong ana nasah pouvin ahi. Amahon pannabei doiho pou ana hou’un amahotah jong manlou asohgam tauve. Amahon avel uva cheng namdangte chondan alauvin Pakai thupeh jui louvin anot thap tauvin ahi.
Prezreli su njegove zakone i Savez koji je sklopio s njihovim ocima i opomene njegove koje im je upućivao. Težili su za ispraznošću, pa su i sami postali isprazni slijedeći narode oko sebe, premda im je Jahve zapovjedio da ne čine kao oni.
16 Amahon Pakai a Pathen’u thupeh jouse apaidoh un, thih ahal jol’un bongnou ni lim asem tho uvin, Asherah doikhum’ah atungdoh un, Baal doi chuleh vanna ahsi teho pou ana hou un ahi.
Odbacili su sve zapovijedi Jahve, Boga svoga, i načinili su sebi salivene idole, dva teleta. Podigli su ašere, klanjali se svoj vojsci nebeskoj i služili Baalu.
17 Amahon chiding namdangte doi houna din achapateu leh achanuteu pumgo thilto din kilhainan anei jiuvin ahi. Chunle amahon gaothem ho donga phun themho asansah jiu, Pakai mitmua thildihlou bolna kipumpeh jeng ahiuvin, hijeh a chu Pakai chu aphin lunghang’u ahi.
Provodili su svoje sinove i kćeri kroz oganj, odavali se vračanju i gatanju, čineći tako zlo u očima Jahvinim i razjarujući ga.
18 Pakai chu Israelte chung’a alunghan val jeh’in, Aman ama hochu amitmua konin ana tolmang gamtan ahi. Judah changseh bou gamsunga ana chensah in ahi.
Tada se Jahve razgnjevi na Izraela i odbaci ga ispred svoga lica. Ostalo je samo pleme Judino.
19 Ahivangin Judahte jengin jong Pakai thupeh ananit nompouvin, Israelten anaphudoh’u chondan phalou ngen chu anajom’un ahi.
Ali ni pleme Judino nije držalo zapovijedi Jahve, Boga svoga, i slijedilo je običaje kojih su se držali Izraelci.
20 Pakaiyin Israel chilhahte chengse chu abonchan ana paidoh’in. Hiti chun ama mitmua kona apaidoh kahsen agal mite khut’ah anapehdoh in asugenthei in ahi.
I Jahve odbaci sav rod Izraela, ponizi ga i predade ga pljačkašima, dok ih konačno ne odbaci daleko od svoga lica.
21 Pakaiyin Israelte chu David leng gam'a kona alhekeh jouvin, amahon alengpau dingin Nebat chapa Jeroboam chu ana kilhen tauvin ahi. Ahinlah Jeroboam in Israelte chu Pakai ajen ule ajui nauva konin anapuidoh in, chonsetna nasatah anatohdoh sahtan ahi.
On je, konačno, otrgnuo Izraelce od kuće Davidove, a Izrael je proglasio kraljem Jeroboama, sina Nebatova. Jeroboam je odvratio Izraela od Jahve i naveo ih na veliku grehotu.
22 Hiti chun Israelten Jeroboam nung ajuiyun, thilse lampia chun akimangcha un, achonset nauva konin ahung kiheidoh tapouvin ahi.
Izraelci su slijedili svaki grijeh koji je Jeroboam počinio i od njega se nisu odvraćali,
23 Themgao hon ana gih na bang bangun, Pakaiyin Israelte chu amitmua akona apaidoh kahsen anga dehpouvin ahi. Hijeh chun Israelte hi agamsung uva kona paidoh’a um uva tuni geija Assyria gam'a sohchang’a umden jing ahitauve.
dok konačno Jahve nije odbacio Izraela ispred svoga lica, kako to bijaše objavio po svojim slugama, prorocima. Odveo je Izraelce iz njihove zemlje u sužanjstvo u Asiriju, gdje su do današnjega dana.
24 Assyria lengpan Babylon gam'a kon, Cuthah khole Avva khoa kon, Hamath khoa konle Sepharvaim khoa konin, mihem tampi ahin tollin amaho chu Samaria khopi dung’a chun Israel chate khellin achensah tai. Amaho hin Samaria gamsung alouvin, akhopi dung jousea acheng tauve.
Asirski je kralj doveo ljude iz Babilona, iz Kute, iz Ave, Hamata i iz Sefarvajima, i naselio ih u gradovima Samarije mjesto Izraelaca. Oni su zaposjeli Samariju i nastanili se u gradovima njezinim.
25 Ahinlah hiche gamchom mi ahung chenglut hohin ahunglut til’un, Pakai Pathen ahou lou u ahi, hijeh chun Pakaiyin alah uvah keipi bahkai ahin sollin mi phabep anathat’in ahi.
U vrijeme naseljavanja u zemlju nisu štovali Jahve i on je poslao protiv njih lavove da ih rastrgaju.
26 Hijeh chun Assyria lengpa kom’ah thu athot’un, “Nangin Samaria khopi sungho a cheng dinga nahin sollut mipiho chun hiche gamsung mite Pathen houle chondanteho ahetlou jeh un, Pathen in amaho sugam dingin keipi bahkai ahinsol lut’in ahi, ajeh chu amahon Pakai ahoudan u adihloujeh ahi.
Zato su rekli asirskom kralju: “Narodi koje si preselio da ih nastaniš u gradovima Samarije ne znaju kako valja štovati Boga ove zemlje i on je na njih poslao lavove, koji ih usmrćuju, jer ti narodi ne poznaju bogoštovlja ove zemlje.”
27 Assyria lengpa chun hitihin thu apen, “Soh’a kikaimang ho lah thempu khat chu Samaria khopia le-solpeh’un. Amachu ahung chenglut thahho lah’a chengin tin, agamsung mite Pathen houjidan le chondan teho gahil hen,” ati.
Tada je asirski kralj izdao ovu zapovijed: “Neka ide onamo jedan od svećenika koje sam odande doveo u sužanjstvo; neka ide, neka se ondje nastani i pouči ih u štovanju Boga one zemlje.”
28 Hiti chun Samaria kona hung sohchang thempu khatchu Bethel ah alesollut’un, aman achenglut thah-ho chu Pakai houdan chu ahil pantan ahi.
Tako ode jedan od svećenika koji su bili odvedeni iz Samarije i nastani se u Betelu. On ih je poučio kako treba štovati Jahvu.
29 Ahinlah gamchom mi ahon honna hunglut hochun ama ama Pathen cheh chu akihoujom jingun ahi. Achennau khopi khatna konin khopi khat’ah Samaria mipiten ana tundoh’u doi phung hoa chun milim semthu hochu akikoijun ahi.
Svaki je narod imao likove svojih bogova i postavili su ih u hramove na uzvišicama koje su podigli Samarijanci, svaki narod u svojim gradovima u kojima življaše.
30 Babylon’a kona hunghon, Succoth-benoth pathen chu ahouvun, Cuthah a kona hungho chun Nergal pathen chu ahouvun, chuleh Hamath na kona hunghon Ashima ahouvun ahi.
Babilonci načiniše Sukot Benota, Kušani Nergala, Hamaćani Ašimu;
31 Avvit ten jong Nibhaz le Tartak pathen ahouvun, chuleh Sepharvaim akona hunghon achateu chu apathen’u Adrammelech leh Anammelech hou’nan pumgo thilto in akatdoh jiuvin ahi.
Avijci načiniše Nibhaza i Tartaka, a Sefarvajimci spaljivahu svoju djecu na ognju u čast Adrameleka i Anameleka, sefarvajimskih bogova.
32 Hitobanga ahung chenglut thah hohin Pakai jeng ven ahou jing nauve, alah uva konin thempu akilhengdoh un, chiding namdangte doiphunga doi hounan hiche thempu ho chu mido a dingin apansah jiuvin ahi.
Oni su štovali i Jahvu i postavili su neke između sebe za svećenike uzvišica koji su im prinosili žrtve u hramovima uzvišica.
33 Chule amahon Pakai chu ahoujeng vang’un, ahung kondoh nau gamsunga kihou pathente jong adan dungjuiyin ama ama indoi cheh jong akihou thouvun, chondan hochu achepi jing nalaijun ahi.
Štovali su Jahvu i služili su svojim bogovima po običaju onih naroda između kojih su ih preselili.
34 Hiche achondan lui hochu tunikho geijin achepiuvin ahi. Amahon Pakai chu ahoutah tah pouvin, amavang tumasang a achonnau chu ajui-nalaijun ahi. Amahon Pakaiyin Israel tia amin anakhelpeh Jacob chihlhahte anapeh thupeh hole ajuidiuva dan ana sempeh hochu khatcha jong ajui pouvin ahi.
Oni se još i danas drže starih običaja. Ne štuju Jahve i ne usklađuju svojih pravila i običaja sa Zakonom i zapovijedima što ih je Jahve naredio djeci Jakova komu je nadjenuo ime Izrael.
35 Ajeh chu Pakaiyin Jacob chilhahte hochu kitepna ana semin, ajui diuvin thupeh hitin anapei, “Pathen dang hou hih’un ahilouleh a ang’a jong nakun theilou diu, jen-jong najen theilou diu, akom’uva jong kilhaina nabol theilou heldiu ahi,” ati.
Jahve bijaše s njima sklopio Savez i zapovjedio im: “Ne štujte tuđih bogova niti im se klanjajte. Nemojte ih štovati niti im žrtava prinositi.
36 Ahinlah, “Abantha hanta thanei tah’a Egypt akona nahin puidoh pa Pakai amabou chu nahoudiu, Ama angsung’a bou nakun diu chule kilhina jong ama koma bou nasem diu ahi.
Samo je Jahve onaj koji vas je velikom snagom svoje ispružene ruke izveo iz zemlje egipatske; njega štujte, njemu se klanjajte i njemu žrtve prinosite.
37 Nangho dia kipe danho le chonchan dingho chule thupeh hochu phat tinle phatecha a nanit jing thei nading un phatseh in chingtheiyun lang semthu pathen kitiho nahou louhel dingu ahi.
Držite se pravila i običaja, zakona i naredaba koje vam je propisao da ih vjerno ispunjavate uvijek i ne štujte tuđih bogova.
38 Keiman nangho toh kasem kitepna chu sumil hihbeh un chujongleh pathen dang kiti poupou nahou theilou helding’u ahi.
Nemojte zaboraviti Saveza koji sam sklopio s vama i nemojte štovati drugih bogova,
39 Nanghon Pakai na Pathen bou nahoudiu ajeh chu Ama chun nagalmi houva kona nahin huhdoh diu ahi,” ati.
samo Jahvu, Boga svoga, poštujte i on će vas izbaviti iz ruke svih vaših neprijatelja.”
40 Ahinlah mipite chun hiche thu kisei hochu ana nahsah pouvin, achonnau masa dungjui chun achomjom jingun ahi.
Ali oni nisu poslušali, nego su se i dalje držali svoga starog običaja.
41 Hitihin hiche ahung chenglut thah hochun Pakai chu ahou vangun amaho milim doiho jong chu alhadeh pouvin ahi. Tuni changei hin achilhah teuvin jong achepi jingun ahi.
Tako su ti narodi štovali Jahvu, a služili su i svojim idolima. Njihovi sinovi i sinovi njihovih sinova čine do dana današnjega onako kako su činili njihovi oci.
