< 2 Lengte 15 >

1 Israel lengpa Jeroboam ni na vaihom kum somni le sagi lhin chun, Amaziah chapa Uzziah chun Judah lenggam ah vai ahinhom pantan ahi.
E higa mar piero ariyo gabiriyo mar loch Jeroboam ruodh Israel, Azaria wuod Amazia ruodh Juda nobedo e loch.
2 Ama leng ahung chan kum chun, ama kum somle gup alhingtan ahi, chuleh aman Jerusalem’ah kum somle nga sungin lengvai anahom in ahi. Anu chu Jerusalem ma kon Jecoliah ahi.
Ne en ja-higni apar gauchiel kane odoko ruoth, kendo nobedo ruoth kodak Jerusalem kuom higni piero abich gariyo. Min mare ne nyinge Jekolia, ma nyar Jerusalem.
3 Amahin apa bangin Pathen mitmu’n alunglhaina jeng ana bollin ahi.
Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye, mana kaka wuon-gi Amazia nosetimo.
4 Ahinlah aman doiphung ho ana sumang dehpon chuleh mipihon kithoina gantha ana bollun hal namtui jong ana lhut’un ahi.
Kuonde motingʼore gi malo kata kamano ne ok omuki kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kendo wangʼo ubani mangʼwe ngʼar kanyo.
5 Pakaiyin lengpa chu anaphah sah in athini khogei jin aphah in ahi. Ama chu in chom’ah atum’in achangin ana chengin ahi. Lengpa chapa Jotham chu leng inpi ngahin anapangin ahi, hiti chun aman gamsung mite lah’a vai anahom in ahi.
Jehova Nyasaye nogoyo ruoth gi dhoho nyaka chiengʼ thone, kendo nodak e ot kar kende. Jotham wuod ruoth ema ne rito dala ruoth kendo norito piny.
6 Uzziah vaihom sunga thilsoh hole aman anatohdoh ho jouse chu Judah lengte thusim kijihlutna lekhabua aum in ahi.
To kuom weche moko mag loch Azaria to gi mane otimo e ndalone donge ondikgi e kitepe mag ruodhi Juda.
7 Uzziah athiphat’in amachu David khopia apu apate kivuina munah ana kivuijin ahi. Achapa Jotham chun ama banin lengmun analo tan ahi.
Azaria notho moyweyo gi kwerene kendo noyike machiegni kodgi e Dala Maduongʼ mar Daudi, kendo Jotham wuode nobedo ruoth kare.
8 Judah lengpa Uzziah in Judah gam anapoh kum somthum le get lhinin Jeroboam ni na chapa Zechariah in Israel te chunga vai ana hom’in ahi. Aman Samaria ah lha gup vai anahom in ahi.
E higa mar piero adek gaboro mar Azaria ruodh Juda, Zekaria wuod Jeroboam nobedo ruodh Israel ei Samaria kendo nobedo ruoth kuom dweche auchiel.
9 Zechariah in apu apate bang bangin Pakai mitmu’n thilse jeng ana bollin, Nebat chapa Jeroboam min Israel te anachonset sah bangin ama jong hiche chonsetna ho akonin kile heiding ana nompon ahi.
Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye mana kaka kwerene notimo, kendo ne ok oweyo richo mag Jeroboam wuod Nebat mane omiyo jo-Israel otimo.
10 Hijou chun Jabesh chapa Shallum chun Zechariah dounan lungthimse ana gongin mipi lah’a ana that in, ama leng ahung chang tan ahi.
Shalum wuod Jabesh nochano mar nego Zekaria. Nomonje e kind ji mi onege kendo nobedo ruoth kare.
11 Zechariah vaihom sunga thilsoh ho jouse chu Israel lengte thusim kijihna lekhabua chun abon'in aum’in ahi.
Weche mamoko mag loch Zekaria ondiki e kitepe weche mag ruodhi Israel.
12 Pakaiyin Jehu kom’a anasei, “Nachilhah te khang li geija leng kachansah ding ahi,” tichu guilhun na ahi.
Omiyo wach Jehova Nyasaye mane ohul kowuok kuom Jehu nochopo kare mawacho niya, “Nyikwayi nobedi e loch mar Israel nyaka tiengʼ mar angʼwen.”
13 Judah gam'a Uzziah in leng achan kal kum som thumle ko alhinin, Jebesh chapa Shallum hin Israel gamsung’a lengvai ana hom’in ahi.
Shalum wuod Jabesh nobedo ruoth e higa mar piero adek gochiko mar loch Uzia ruodh Juda, kendo nobedo ruoth Samaria kuom dwe achiel.
14 Hijou chun Gadi chapa Menahem chu Tirzah a konin Samaria-ah agachen ama chu athat’in, lengmun ahin lotan ahi.
Eka Menahem wuod Gadi nowuok koa Tirza modhi nyaka Samaria. Nomonjo Shalum wuod Jabesh ei Samaria monege kendo nobedo ruoth kare.
15 Shallum vaihom sunga thilsoh ho chuleh alungthimse gonho pum chun, Israelte thusim kijih lutna lekhabua abonchan aum’in ahi.
Weche moko duto mag loch Shalum, kendo kaka nojamo Zekaria, ondiki e kitepe mag weche ruodhi Israel.
16 Hiche pat chun Menahem in Tappuah khopi leh avella gamho jouse, Tirzah geijin asumang hel in ahi, ajeh chu akhomite le akimvela mite, akhopi ho chu akoma ahin pehlut nomlou jeh’u ahi. Aman agamsung mite jouse chu athat gam’in chule numei gailai ho jong akhedoh sohkei jin ahi.
E ndalono Menahem nowuok koa Tirza mondo modhi monjo Tifsa gi ji duto mane nitie e dala maduongʼ gi mier mokiewo kode nimar nodagi yawo rangeyene. Noriembo Tifsa mobaro iye mon ma yach duto.
17 Judah gam’ah Uzziah lengpan lengvai ana hom kal kum somthum le ko alhinin, Gadi chapa Menahem in Israel gam’ah lengvai ana hom’in ahi. Aman Samaria a hin kum som sungin lengvai ana hom’in ahi.
E higa mar piero adek gochiko mar loch Azaria ruodh Juda, Menahem wuod Gadi nobedo ruoth Israel, kendo nobedo ruoth Samaria kuom higni apar.
18 Ahin Menahem hin Pathen mitmu’n thilse jing anabol in ahi. Avaihom sunghin Nebat chapa Jeroboam min Israelte achonset sahna a kona kile heiding ana nompon ahi.
Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye. Ndalo lochne duto ne ok oweyo timbe maricho mar Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.
19 Hijou chun Assyria mi Tiglath-pileser lengpan gamsung chu gal’in ahin nokhumtan ahi. Ahinla Menahem min athaneina a vai ahomjom jouna dingin ama chu dangka ton somthum le sagi anapen ahi.
Eka Pul ruodh Asuria nomonjo pinyno, mi Menahem nomiye fedha ma pekne romo kilo alufu mia adek mondo Pul okonyego jiwo lochne obed motegno.
20 Menahem hin Israel mite lah’a ahaoho kom’ah sum namna in ala in, mikhat cheh chun Assyria lengpa hi dangka som nga cheh apeh diuvin thu apen ahi. Hiti chun Assyria lengpa chu Israel gam'a kon chun ahung kinungle tan ahi.
Menahem nochuno joma ne nigi mwandu e Israel mondo ogol pesano. Ngʼato ka ngʼato kuomgi nyaka ne chiw pesa ma pekne romo nus kilo mar fedha mondo mi ruodh Asuria. Omiyo ruodh Asuria noa e pinyno modok thurgi.
21 Menahem vaihom sunga thilsoh ho chuleh aman atoh ho jouse chu Israel lengte thusim kijihlutna lekhabua aum’in ahi.
To kuom gik mamoko duto mag ndalo loch Menahem, gi gik moko duto mane otimo, donge odikgi e kitepe weche mag ruodhi Israel.
22 Menahem athiphat’in, achapa Pekahiah in leng mun ahinlo tan ahi.
Menahem notho moyweyo gi kwerene kendo Pekahia wuode nobedo ruoth kare.
23 Judah gam'a Uzziah in lengvai apoh kal kum som nga alhinin, Menahem chapa Pekahiah in Israel gam’ah lengvai ahin hompan in ahi.
E higa mar apar gabich mar loch Azaria ruodh Juda, Pekahia wuod Menahem nobedo ruodh Israel ka en Samaria kuom higni ariyo.
24 Ahinlah Pekahiah chun Pakai mitmu’n thilse jing ana bollin, Nebat chapa Jeroboam in Israel te ana chonset sahna a kon chun kiheimang ding ana nompon ahi.
Pekahia notimo richo e nyim Jehova Nyasaye, ne ok olokore moweyo richo mag Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.
25 Hijou chun Remaliah chapa Pekah, Pekahiah sepai lamkaipa chun achung nga thilse ana gongin ahi. Aman Gilead akonin mi som nga leh Argob le Arieh toh akitho in Pekahiah chu Samria leng inpi ah chun ana that’un, hiti chun Pekah leng ahung chang tan ahi.
Achiel kuom jodonge, ma en Peka wuod Remalia nojame mondo otimne marach. Nokawo ji piero abich moa Gilead odhigo monego Pekahia kaachiel gi Argob kod Arie, e kind siro mar kar od ruoth man Samaria. Omiyo Peka nonego Pekahia mobedo ruoth kare.
26 Pekahiah vaihom sunga thilsoh ho chuleh aman anatohho chu Israel lengte thusim kijihna lekhabua abonchan aum’in ahi.
Gik mamoko duto mag ndalo loch Pekahia, to gi weche duto mane otimo, ondiki e kitepe weche mag ruodhi Israel.
27 Judah gamsunga Uzziah lengpan alengvaipoh kum som nga le ni alhinin, Remaliah chapa Pekah in Israel te chungah lengvai ana hom panin ahi.
E higa mar piero abich gariyo mar loch Azaria ruodh Juda, Peka wuod Remalia nobedo ruodh Israel ka en Samaria, kendo nobedo ruoth kuom higni piero ariyo.
28 Pekah in Pakai mitmu’n thilse jeng anabollin, Nebat chapa Jeroboam min Israelte ana chonset sahna a kona kinnung heiding chu ana nompon ahi.
Timbene ne richo e nyim Jehova Nyasaye kendo ne ok olokore oweyo timbe maricho mag Jeroboam wuod Nebat, mane omiyo jo-Israel otimo.
29 Pekah vaihom sungin Assyria lengpa Tiglath-pileser in Israel ahin sat in Ijon khopi, Abel-beth-maacah, Janoah, Kedesh, leh Hazor khopi ho ana kilahtan ahi. Aman Gilead gam leh avel ho, Galilee chule Naphtali ho ajouvin chuleh mipiho chu Assyria gam’ah gal hing in ana kaimang tan ahi.
E ndalo loch Peka ruodh Israel, Tiglath-Pilesa ruodh Asuria nobiro mokawo Ijon, Abel Beth Maaka, Janoa, Kedesh kod Hazor. Noloyo Gilead kod Galili kaachiel gi piny Naftali duto, kendo oterogi e twech e piny Asuria.
30 Hijou chun Elah chapa Hoshea chun Pekah douna lungthim phalou ana gongin, ana that dohtan ahi. Aman Uzziah chapa Jotham vaihom kal kum somni lhinin Israel chunga lengvai anahom pantan ahi.
E higa mar piero ariyo mar loch Jotham wuod Uzia; Hoshea wuod Ela nojamo Peka wuod Remalia monege kendo nobedo ruoth kare.
31 Pekah vaihom sunga thilsoh ho, aman anatoh ho chu Israel lengte thusim kijihna lekhabua aum’in ahi.
To gik mamoko duto mag loch Peka, gi gik moko duto mane otimo, donge ondikgi e kitepe mag weche ruodhi Israel?
32 Pekah lengpan Israel gamsunga lengvai apoh kal kum ni lhinin, Uzziah chapa Jotham in Judah gam’ah lengvai anahom’in ahi.
E higa mar ariyo mar loch Peka wuod Remalia ruodh Israel, Jotham wuod Uzia ruodh Juda nochako betie loch.
33 Aman lengvai ahinpoh chun ama kum somni le nga alhingtan ahi. Aman Jerusalem’ah kum somle gup sungin lengvai anahom in ahi. Anu min chu Zadok chanu Jerusha ahi.
Ne en ja-higni piero ariyo gabich kane odoko ruoth kendo norito piny kuom higni apar gauchiel kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Jerusha nyar Zadok.
34 Jotham hin Pakai mitmu’n thilpha jeng ana bollin, amahin apa Uzziah in bangin thil ijakai ana tongdoh sohkeijin ahi.
Notimo gima kare e nyim wangʼ Jehova Nyasaye mana kaka Uzia wuon mare nosetimo.
35 Ahinlah aman doiphung ho chu ana sumang pon chuleh mipiho chun hikoma chu kilhaina gantha le gimnamtui jong ana lhut’un ahi. Aman Pakai houin sahlam kelkot jong chu ana semphan ahi.
Kata kamano kuonde motingʼore gi malo, ne ok omuki kendo ji nodhi nyime mana gi chiwo misengini kendo wangʼo ubani mangʼwe ngʼar kanyo. Jotham nogero kendo Rangach Mamalo mar hekalu mar Jehova Nyasaye.
36 Jotham vaihom sunga thilsoh jouse leh aman ana thilbol jouse Judah lengte thusimbua akijih lut soh keijin ahi.
To kuom weche mamoko duto mag ndalo loch Jotham, gi gik moko duto mane otimo, donge ondikgi e kitap weche ruodhi mag Juda?
37 Hiche nikholai chun, Pakaiyin Syria lengpa Rezin leh Israel lengpa Pekah chu Judah nokhum dingin ahin solpan tan ahi.
(E kindeno Jehova Nyasaye nochako oro Rezin ruodh Aram to gi Peka wuod Remalia mondo omonj jo-Juda.)
38 Jotham athiphat’in David khopia apu apate kivuina munah ana vuikhom tauvin ahi. Akhelin achapa Ahaz chun lengvai ahinpo tan ahi.
Jotham nonindo moyweyo gi kwerene kendo noyike kodgi e Dala Maduongʼ mar Daudi, ma en dala maduongʼ mar wuon mare. Kendo Ahaz ma wuode nobedo ruoth kare.

< 2 Lengte 15 >