2 Thusimbu 9
1 Sheba lengnun Solomon minthan naho thu ajahdoh phat chun, apatep mong mong dingin thudoh hahsa tampi dong dingin Jerusalem a ahungtan ahi. Amanu chu akilhonpi tamtah toh gimnamtui, sana le songmantam tampi sangong sao ahinpoh sah in, thupitah in Solomon kom ahunglhung tan ahi.
Uto kraljica od Sabe ču glas o Salomonu; hoteći iskušati Salomona zagonetkama, dođe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
2 Solomon chun amanu thudoh jouse abonchan adonbut in, chule bailam tah in ahilchenin ahi.
Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
3 Sheba lengnun Solomon chihna ho, chule a leng inpi sah,
Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,
4 Adokhang chunga an le twi ho, amilen milal ho touna, ajen lea pang ho kivonna, akhon doma pangho kivonna le Pakai Houin a pumgo thilto abolho amudoh chun kidang asavallin athia abang jengin ahi.
jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah.
5 Chuin Sheba lengnun lengpa komma aseiyin, “Keima gamsunga kana jah na chih na le na natoh thilbol hohi atah mong ahi.
Tada reče kralju: “Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
6 Ahinlah kamit tah’a kana musanga chun miho thusei chu atah hidingin kana gelpon ahi. Tahbeh a seidingin nathupi naho hi akehkhat bepbou eina kiseipeh ahibouve, hiche ei kiseipeh kajah ho sangin gam chengin nakho khellin ahi,” ati.
Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.
7 Namite iti pan akipah ta diuvem! Namilen-milalte ho, na angsunga adin jinguva nachih na thu ajah jengu hi iti pan akipah tadiu vem! Na Pakai, Pathen chu vahchoiyin umtahen, Amachu nachunga lunglhai tangei unte chule,
Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
8 Pakai na Pathen in vaihom dinga laltouna natousah’a Lenga napansah ahitai. Ijeh-inem itileh na Pathen chun amite Israelte alungsetna atonsotna adop sang nom jeh chule thutahle thudih’a ama ho chunga vai nahop theina dinga Lenga napansah ahitai.
Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da činiš pravo i pravicu.”
9 Chuin Sheba Lengnu chun Solomon Lengpa chu sana talent jakhat le somni chule gimnamtui le songmantam tamtah apen ahi. Amanun Solomon Lengpa apeh tobang gimnamtui chu tumasangin ana um kha hih laijin ahi.
Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.
10 Hiram Lengpa soh hole Solomon Lengpa soh ho chun Ophir akonin Sana ahinpouvin, chule algumthing le Songmantam jong ahinpouve.
Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su također sandalovine i dragulja.
11 Lengpa chun Algum thingho chu Pakai Houin le Leng inpi kalbi ho semnan amangin chule lasathem ho dingin selangdah le pehkhong semnan amangin ahi. Hiti ho tobang hi tumasangin Judah gamsunga ana kimukha hih laijin ahi.
Kralj je napravio i citre i harfe za pjevače: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj.
12 Solomon Lengpa chun Sheba Lengnu angaichat le athum jouse chu apen, aman ahinpoh sanga tamjo chu ale peh kitnin ahi. Chuin amilal ho tochun agamlanguva akinungle kit tauvin ahi.
Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je zaželjela i zatražila, izuzev ono što je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju.
13 Kumseh’a Solomon in sana amujat chu talent jaguple somgup le gup aphan,
Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,
14 Hiche lah’a hi thilcho-thil joh hole kivei mihon anpeh-u pangloulai ahi. Chujongleh Arabia gam'a Lengho le gamvaipo honjong Solomon chu sana le dangka ahin pohpeh un ahi.
osim onoga što je dolazilo od trgovaca i putujućih prodavača. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro.
15 Solomon Lengpa chun sana’a kikheng kidalna pho asemin, kidalna pho khat chun sana shekel som gup alutnin ahi.
Kralj Salomon načini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata;
16 Aman sana’a kikheng kidalna pho aneo jathum jong asemin, kidalna pho khatna chun sana shekhel jathum cheh alut nin ahi. hiche ho sese chu lengpan Lebanon’a gammang inpia chun akoitai.
i načini trista štitića od kovanoga zlata; za svaki je štitić utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuću zvanu Libanonska šuma.
17 Chuin Lengpan Saiha’a laltouna khat asemin sana thengsellin atomjollin ahi.
Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom.
18 Laltouna chun kalbi gup aneiyin chule sana touna keng ngapna toh akibuto in ahi. Touna teni jetle veiya chun Sakei bahkai lim ni adingin ahi.
Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ručice s obiju strana prijestolja, a kraj ručica stajala dva lava.
19 Kalbi mong teni achung chu Sakei bahkai lim Som le ni aumin, kalbi dan gup ma aning cheh a chun sakei bahkai lim khat cheh akikoijin ahi,
Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu.
20 Solomon twi don'a khon ho jouse chu sana lhanga kisem ahin chule Lebanon’a gammang sana thengsella kisem ngen ahi. Thilho jouse chu dangka kisem khatcha aumpoi, ijen-inem itileh Solomon khang lai chun dangka chu manlhom jepdanin anaki hen ahi.
Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.
21 Lengpa chun kiveina kong innei tampi jong aneiyin ahi, kumthum lhunseh leh kong innei ho chun khatvei sana dangka le saiha chule guldute le vahong ho ahin pojiuvin ahi.
Kraljeve su lađe išle u Taršiš s Hiramovim slugama; svake treće godine vraćale su se i dolazile taršiške lađe donoseći zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.
22 Lengpa Solomon chu leng dang ho jouse sangin haona le chih nan achungnung jon ahi.
Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
23 Nam jousea Leng ho chu Pathen in apeh achihna ho thu ngainom leh, houlim pi dingin ahung jiuvin ahi.
Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
24 Akum kumin ama hungvil jouse chun sana le dangka sangkholchol, gimnamtui galmanchah sakol le sangan ho kipa thilpeh adin ahinpoh peh jiuvin ahi.
Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuđe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.
25 Solomon chun sakolbuh le sakol kangtalai koina indan sangli aneiyin chule sakol jong sang som le ni aneiyin ahi. Hiche ho chu sakol kangtalai koina khopiho le Jersusalema ama kom naiyah akoi in ahi.
Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
26 Solomon chun sahlama Euphrate vadung apat Philestine te gam chan chule lhanglama Egypt gamgi sunga lengho chunga vai ana homin ahi.
Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske međe.
27 Lengpa chun Jerusalem khopi sunga dangka nengjeng jungin abolllin song lheo lah abahsah jinge, chule thing mantam jong Judah phaichamma theipi thingkeh ning lhing tah a muntinna akimu jeng thei bangin abollin ahi.
Kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini.
28 Solomon sakol ho chu Egypt gam le gam chom chomma konna hung kipolut ahiuve.
Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.
29 Solomon vaipoh abulla kipan achaina changei’a thilsoh adangho chu, themgao Nathan Lekhabu chule Sheloh a um, Ahijah gaothuseina chule Nebat chapa Jerobaom chung changa muneipa Iddo Mitva neipa gaomu thusimma akijih lut soh keijin ahi.
Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u proročkoj knjizi Šilonjanina Ahije i u proročkoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu.
30 Solomon chun Jerusalem a Israel pumpi chunga, kum somli vai ana pon ahi.
Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom četrdeset godina.
31 Ama athi chun apa David khopia chun akivuitai. Chuin achapa Rehoboam chu ama banin lengin ahungpang tan ahi.
Potom je počinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.
