2 Thusimbu 18
1 Jehoshaphat hi haona le jabolna'a bulhing setnin ananeitan ahi. Amahin numei kilah tona lamma Ahab to kisam kaina ananei lhonnin ahi.
Jošafat je stekao veliko bogatstvo i slavu te se sprijateljio s Ahabom.
2 Kum phabep jouhin Samaria Ahab villin aga che suhin ahileh, Ahab in bongchal leh kelngoi athat nin ama leh ahin kilhon piho nehding chun nengtah in anagon peh in; chuleh Ramoth Gilead langa chetou dingin ana tem in ahi.
Poslije nekoliko godina došao je k Ahabu u Samariju. Ahab nakla mnogo sitne stoke i goveda njemu i ljudima što su bili s njim i nagovaraše ga da pođe na Ramot Gilead.
3 Ahab lengpa chun Jehoshaphat jah’a chun Ramoth Gilead toh kidouna dinga hi neihung kitho pi ding ham anatin ahi. Jehoshaphat chun adonbut in, “Keile nang thakhat ihin, keimite jong nang mite ahin hiche galla chun nahung kithopi nange,” ati.
Izraelski kralj Ahab upita judejskoga kralja Jošafata: “Hoćeš li poći sa mnom na Ramot Gilead?” On odgovori: “Ja sam kao i ti, moj je narod kao i tvoj; s tobom ćemo u rat.”
4 Chujongleh Jehoshaphat chun Israel lengpa komma chun aseijin, “Tunin Pathenin epi asei jem veohite ati”
Jošafat još reče kralju izraelskom: “De, posavjetuj se prije s Jahvom!”
5 Hichun Israel lengpan themgao jali akou khommin amaho chu adongin, “Keiho hi Ramoth – Gilead satna galkon na kachediu ham ahilouleh kacheda diuham?” ati. Hichun amaho chun, “Chetou jengun amaho chu Pathen in lengpa nangkhut a ahin pehdoh ding ahi,” atiuve.
Tada kralj izraelski sakupi proroke, njih četiri stotine, i upita ih: “Hoćemo li zavojštiti na Ramot Gilead ili da se okanim toga?” Oni odgovoriše: “Idi, jer će ga Bog predati kralju u ruke.”
6 Ahinlah Jehoshaphat in, “Tua hi eihon idoh theiju themgao adang umlou hitam?” ati.
Ali Jošafat upita: “Ima li ovdje još koji prorok Jahvin da i njega upitamo?”
7 Israel lengpa chun Jehoshaphat kom’a, “Eihon idoh theiju Pakai themgao khatvang aumme, ahinlah keiman amahi kavetnom poi; ajeh chu amahin keidinga thilpha aseingai jipon, thilphalou ngen eisei peh ji ahi. Amachu Imla chapa Micaiah kitipa chu ahi. Hichun Jehoshaphat in, “Lengpa hiti chun thu seihih in,” ati.
Kralj izraelski odgovori Jošafatu: “Ima još jedan čovjek preko koga bismo mogli upitati Jahvu, ali ga mrzim jer mi ne proriče dobra nego uvijek samo zlo; to je Mihej, sin Jimlin.” Jošafat reče: “Neka kralj ne govori tako!”
8 Hiche phat chun Israel lengpan a sepai lamkai khat chu akouvin, Imla chapa Micaiah chu gangtah in gapuijin ati.
Tada kralj izraelski dozva jednoga dvoranina i reče mu: “Brže dovedi Jimlina sina Miheja!”
9 Israel lengpaleh Judah lengpa Jehoshaphat chu aleng von lhon cheh a akivon lhonin, Samaria khopi lutna kelkot lutna tollhang achun atou lhonin amasang lhonna themgao hochun gaothu aseijun ahi
Izraelski kralj i judejski kralj Jošafat sjedili su svaki na svojem prijestolju, u svečanim haljinama, na gumnu pred Samarijskim vratima, a proroci proricali pred njima.
10 Zedekiah chun thih alan saki limin asemmin, Pakaiyin hitin aseije, “Nangman hiche saki hi namanna Syria mite chu nasuhmang ding ahi,” ati.
Kenaanin sin Sidkija napravi sebi željezne rogove i reče: “Ovako veli Jahve: njima ćeš bosti Aramejce dokle ih god ne zatreš.”
11 Hitichun themgao ho jouse chun gaothu aseisoh keijun, Ramoth Gilead jonin chetouvun nalolhin diu ahi, ajeh chu Pakaiyin amaho chu lengpa khutna ahin pehlut ding ahi atiuve
Tako su i svi drugi proroci proricali govoreći: “Idi na Ramot Gilead, uspjet ćeš: Jahve će ga predati kralju u ruke.”
12 Micaiah kouva kisol pachun akom’a hitin aseijin, “Ven, themgao ho jouse chun lengpan gal ajo dingin aseisoh keijun ahi, nangman jong hitimachun seile chun phading ahi,” atipeh e.
Glasnik koji bijaše otišao da zove Miheja reče mu: “Evo, svi proroci složno proriču dobro kralju. Govori i ti kao jedan od njih i proreci uspjeh!”
13 Hichu Micaiah in adonbut in, “Hingjing Pakai minna kasei ahi, ka Pathen in asei seibou kaseiding ahi,” ati.
Ali Mihej odvrati: “Živoga mi Jahve, govorit ću ono što mi Bog kaže!”
14 Micaiah chu lengpa kom ahung lhun phat in, lengpan, “Micaiah Ramoth – Gilead na hi galsatna kache diuham ahilouleh kache dauva pha ham? tin adongin ahileh aman, “Cheovin galolhing tauvin amaho chun nangma khut-a pehdoh in umnante,” atipeh in ahi.
Kad dođe pred kralja, upita ga kralj: “Miheju, da pođem u rat na Ramot Gilead ili da se okanim toga?” On odgovori: “Idite i uspjet ćete, jer će vam se predati u ruke!”
15 Hichun lengpan hitin aseije, “Micaiah nangkom mahi ijatvei Pakai minnin thudih seijin tia kangeh ding nahim?” atin ahi.
Na to mu kralj reče: “Koliko ću te puta zaklinjati da mi kažeš samo istinu u Jahvino ime?”
16 Hichun Micaiah in aseijin, “Keiman Israel tehi achingbei kelngoi banga molchung dunga akithe cheh-u kamui,” chuleh Pakaiyin hitin aseijin “Amaho hi lungmongin a incheh uva kileu hen,” ati.
Tada Mihej odgovori: “Sav Izrael vidim rasut po gorama kao stado bez pastira. I Jahve veli: 'Nemaju više gospodara, neka se u miru kući vrate!'”
17 Israel lengpa chun Jehoshaphat komma hitin aseije, “Amahin kakomma thilpha asei khapon, thilse jeng aseije kati hilouham?” atin ahi.
Tada izraelski kralj reče Jošafatu: “Nisam li ti rekao da mi neće proreći dobro nego zlo?”
18 Hichun Micaiah in aseijin Pakaiyin hitin aseije, “Ngaijun Pakai chu alal touna – a atouvin van mite chu ajet aveijah adingun ahi.”
A Mihej reče: “Zato čujte riječ Jahvinu. Vidio sam Jahvu gdje sjedi na prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajaše zdesna i slijeva.
19 “Pakai chun hitin aseijin, “Koipenin Ahab komma nacheova Ramoth – Gilead nakhu aga lhuhkam nadinga naga seipeh diu ham? Hichun vantil khatchun hitin aseijin achom khat nin thilchom aseijin ahi.
Jahve upita: 'Tko će zavesti izraelskoga kralja Ahaba da otiđe i padne u Ramot Gileadu?' Jedan reče ovo, drugi ono.
20 Hichun lhagao khat nin Pakai angsung ahin nailut nin keima chengtin galhem lhange ati, Pakaiyin i-nagalo ding ham? ati.
Tada uđe jedan duh, stade pred Jahvu i reče: 'Ja ću ga zavesti!' Jahve ga upita: 'Kako?'
21 “Hichun aman keima chengting Ahab themgao jouse chu jou gaseisah ingkate ati, Pakaiyin chenlang hiti chun gabollin lang hung lolhing tan,” ati.
On odvrati: 'Izaći ću i bit ću lažljiv duh u ustima svih njegovih proroka.' Jahve mu reče: 'Ti ćeš ga zavesti. I uspjet ćeš. Idi i učini tako!'
22 Hijeh chun veovin! “Pakaiyin a themgao jouse chu jou aseisah ahin, Pakaiyin naman thah nadinga asei sah ahibouve,” ati.
Tako je, evo, Jahve stavio lažljiva duha u usta tvojim prorocima; ali ti Jahve navješćuje zlo.”
23 Hichun Chenaanah chapa Zedekiah chun anailut nin angeiphe abeh pih in, itih a chu Pakai lhagaovin keima eidalhah a nangkomma thu asei ham?” ati.
Tada pristupi Kenaanin sin Sidkija i udari Miheja po obrazu pitajući: “Zar je Jahvin duh mene napustio da bi govorio s tobom?”
24 Micaiah chun adonbut in “Tomlam a nalhailut’a naga kisel teng hetannate!” atipehin ahi.
Mihej odvrati: “Vidjet ćeš onoga dana kad budeš bježao iz sobe u sobu da se sakriješ.”
25 Hichun Israel lengpan a sepai lamkai komma chun, man inlang khopi vaihompa leh leng chapa Joash kommah ga pelut tan ati.
Tada izraelski kralj naredi: “Uhvatite Miheja i odvedite ga gradskom zapovjedniku Amonu i kraljeviću Joašu.
26 Amani komma chun songkulla akoilhon ding keima damsella kahung kilekit kahsen anehding changlhah themkhat toh twi themkhat anapeo vin ati.
Recite im: 'Ovako veli kralj: Bacite ovoga u tamnicu i držite ga na suhu kruhu i vodi dok se sretno ne vratim.'”
27 Micaiah in asamjah jengin, nangma nahung kile poupouleh Pathen in keikomma thu aseilou hiding ahi! ati. “Chuleh aman Avella umho kommachun hiche kasei hi jasoh keijun,” ati.
Mihej reče: “Ako se doista sretno vratiš, onda nije Jahve govorio iz mene!” i nadoda: “Čujte, svi puci!”
28 Hiche jouchun Israel lengpan Ahab leh Judah lengpa Jehoshaphat chu, Ramoth – Gilead khopi chu abulu dingin akondoh lhontai.
Izraelski kralj i judejski kralj Jošafat krenuše na Ramot Gilead.
29 Ahab chun Jehoshaphat kommah hitin aseijin, “Galmunna ilut tengleh nangin lengvon kivon nin lang, ken vonchom kivon inge,” ati. Hichun Israel lengpa chun vonchom aki vonnin gal munnah aluttan ahi.
Izraelski kralj reče Jošafatu: “Ja ću se preobući i onda ući u boj, a ti ostani u svojoj odjeći!” Preobuče se tada izraelski kralj i oni krenuše u boj.
30 Syria lengpa chun sakol kangchunga tou gallam kai hochu Israel lengpa bou atup diuvin thu apen ahi.
Aramejski kralj naredi zapovjednicima bojnih kola: “Ne udarajte ni na maloga ni na velikoga nego jedino na izraelskoga kralja!”
31 Hijeh chun Jehoshaphat lengpa chu amu phatnun Israel lengpa ahisah sohkeijun, anokhum tauvin ahi. Ahinlah Jehoshaphat chu apeng jah in ahileh, Pakaiyin ahuhdoh in ama nokhumho chu adalhah sah tan ahi.
Kad zapovjednici bojnih kola ugledaše Jošafata, rekoše: “To je izraelski kralj!” I krenuše na nj da udare. Ali Jošafat povika za pomoć te mu Jahve pomože i odvrati ih od njega.
32 Sakol kangchunga tou lamkai hochun ama chu Israel lengpa ahilou ahedoh tauvin adalha tauve.
Kad zapovjednici bojnih kola vidješe da to nije izraelski kralj, okrenuše se od njega.
33 Ahinlah Syria sepai khatnin thalchang khatchu agah donkapmin ahileh, Israel lengpa galvon kikah – a chun akaplut khatan ahi, hichun asakol kangtalai tolpa komma chun kakitong khatai galmunna kon in neitol doh tan atin ahi.
Jedan nasumce odape i ustrijeli izraelskoga kralja između nabora na pojasu i oklopa. Kralj reče vozaču: “Potegni uzdu i izvedi me iz boja jer sam ranjen.”
34 Hiche ni chun galkisat chu akhoh cheh jengin, Israel lengpa vangchu sakol kangtalai chunga aoplhatan, nilhah lang geijin Syria te lang chu angan nilhum kon in athitai.
Boj je onoga dana bio sve žešći, ali se izraelski kralj držao uspravno na bojnim kolima prema Aramejcima sve do večeri. Umro je o zalasku sunca.
