1 Lengte 11
1 Tun Solomon lengpa hin gamchom mi numei tamtah ana ngailu tan ahi. Pharaoh chanu ana kichenpi kalval in jong Moab numei, Ammon numei, Edom numei, Sidon numei leh Hit numei ho jong a kichenpi in ahi.
Kralj je Salomon - uz kćer faraonovu - volio mnoge žene tuđinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje,
2 Pakaiyin Israel mipite chu kichehtah a, “Hiche namdang mite chu nakichenpi loudiu ahi, ajeh chu amahon, a pathen ho houdia nalungthim’u ahei lut diu ahi,” tia ana hilchah ahi. Ahinlah Solomon in amaho chu ana ngailu thou thou in ahi.
od svih naroda za koje je Jahve rekao Izraelcima: “Nećete odlaziti k njima i oni neće dolaziti k vama; oni će zacijelo okrenuti vaša srca svojim bogovima.” Njima se priklonio Salomon svojom ljubavlju.
3 Aman Leng Chanu te jeng jasagi ana kichenpi in chuleh thaikem jathum ana neije. Atahbeh in amaho hin alung hi Pakaiya konin ana puimang tauvin ahi.
Imao je sedam stotina kneževskih žena i tri stotine inoča. Njegove su žene zavodile njegovo srce.
4 Solomon hi ahung teh phat in, a lungthim hi semthu pathen dang hounan ana hei lut tauvin, apa David bangin a Pakai a Pathen ah kitah tah in pan ana la jou tapon ahi.
I kada je Salomon ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Jahvi kao što je pripadalo srce njegova oca Davida.
5 Solomon in Sidon mite semthu numei-pathen Ashtoreth leh thet umtah Ammon mite semthu pathen Molech chu ana hou tan ahi.
Salomon je išao za Aštartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca.
6 Hiti hin Solomon in Pakai mitmu’n thilsetah tah chu ana bol tan ahi.
Činio je ono što ne bijaše pravo u očima Jahvinim i nije se sasvim pokoravao Jahvi kao što se pokoravao njegov otac David.
7 Jerusalem solam, Olive molchung ah, aman thet umtah Moab te semthu pathen Chemosh leh thet umtah Ammon mite semthu pathen Molech houna dingin doiphung ana tungdoh tan ahi.
Tako sagradi Salomon uzvišicu Kemošu, sramoti Moaba, na gori istočno od Jeruzalema, i Milkomu, sramoti Amonaca.
8 Solomon in gamchom numei akichenpi aji ten asemthu pathen ho komma kilhaina pumgo thilto abolna diu leh gim namtui ahalnam na diuvin doiphung ana tundoh peh in ahi.
To učini za sve svoje žene tuđinke, koje su prinosile kad i žrtve svojim bogovima.
9 Pakai chu Solomon chunga ana lunghang lheh jeng tan ahi, ajeh chu Israel Pakai Pathen ahenga nivei tah hung kilah nung a, aman alungthim Pakaiya kona aheimang jeh ahi.
Jahve se razgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio
10 Aman Solomon hi pathen dang ahou louna dia kicheh tah’a anagihsal sa ahin, ahinla Solomon in Pakai thupeh chu ana nahsah tapon ahi.
i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi.
11 Hijeh chun tun Pakaiyin akom ah hiti hin thu asei tan ahi, “Nangin he nasasa a i-kitepna na suhkhah jeh leh ka Danthu nanit lou jeh in, keiman lenggam hi nang’a akona kalah doh’a na sohte lah’a khat kapeh ding ahitai,” ati.
Tada Jahve reče Salomonu: “Kada je tako s tobom te ne držiš moga Saveza i naredaba koje sam ti dao, ja ću sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo i dat ću ga jednom od tvojih slugu.
12 Ahinlah napa David jal’a nahinlai sunga hichu kabol lou ding, nachapa lengvaipoh akon a bou kalahdoh ding ahi.
Ali neću to učiniti za tvoga života, zbog oca tvojega Davida; uzet ću ga iz ruke tvoga sina.
13 “Ahinlah keiman lenggam pumpi chu kalah dohlou ding, kalhachapa David jal le kalhentum khopi Jerusalem jal’a phungkhat vang kadalhah peh ding ahi,” ati.
Ipak neću od njega uzeti svega kraljevstva: ostavit ću jedno pleme tvome sinu, zbog sluge mojega Davida, zbog Jeruzalema koji izabrah.”
14 Hijeh chun Pakaiyin Edom mite leng insung akonin, Hadad kitipa chu Solomon kidoupi dingin ana tungdoh tan ahi.
Tada diže Jahve protivnika Salomonu: Edomca Hadada, iz kraljevske kuće Edomaca.
15 Kum phabep masanga chu David in Edom mite hi gal anajo ahi. Asepai lamkai Joab chu Israel sepai galmun’a thiho chu avuiding’a anaum den’ah ahi. Hichea aumsung chun Edom pasal ho chu anathat gam’in ahi.
Jer kada je David tukao Edomce i kad je Joab, vojskovođa, otišao da pokopa ubijene i dao pogubiti sve muškarce u Edomu -
16 Joab leh Israel sepaite chu lha gup sung ana umden u ahin, hiche sung’a chu Edom mite chu ana tha gam’u ahi.
Joab i sav Izrael ostadoše ondje šest mjeseci dok nisu istrijebili sve muškarce u Edomu -
17 Ahin hiche thilsoh lai chun, Hadad leh apa insung natong pipui ho chutoh Egypt lang’a ana jammang’u ahi. (Hiche phat laiya chu, Hadad chapang cha ahinalaiye.)
Hadad je utekao u Egipat s Edomcima koji bijahu u službi njegova oca. Hadad je bio tada mladi dječak.
18 Amaho chu Midian adalhauvin, Paran ajon’un, Paran’a hin mi phabep’in ahin be uvin ahi. Hichun Egypt geiyin akitol’un, lengpa henga acheule, aman Hadad gam le in apen, neh le chah jong anape un ahi.
Otišli su iz Midjana i stigli u Paran. Poveli su sa sobom ljude iz Parana i otišli u Egipat pred faraona, kralja Egipta, koji mu dade kuću, odredi mu hranu i dodijeli zemlje.
19 Pharaoh in Hadad chu angailu lheh jengin, aman ajinu lengnu Tahpenes sopinu chu aji dingin ana pen ahi.
Hadad je stekao veliku milost u faraona, koji mu dade sestru svoje žene, sestru velike kneginje Tafnese.
20 Amanu’n chapa khat ahinpeh in amin Genubath asah tan ahi, Tahpenes lengnun Pharaoh leng inpi’ah, lengpa chate toh anavah khanglen in chule ana khoukhah in ahi.
Sestra Tafnesina rodi mu sina Genubata, koga Tafnesa odgoji u kraljevskoj palači, i Genubat je ostao u palači među faraonovom djecom.
21 David leh a sepai lamkaipa Joab chu athitai kiti thu chu Egypt alhun phat in aman Pharaoh heng’ah, “Keima ka gam lang’a kile tang’e neisol tan,” atin ahi.
Kada je Hadad doznao u Egiptu da je David počinuo kod svojih otaca i da je vojskovođa Joab umro, reče faraonu: “Dopusti mi da odem u svoju zemlju!”
22 Pharaoh in, “Ipi dingin em? Hiche a hi ipi lhinglel nasah’a na in lang’a na kile nom ham?” atileh aman jong, “Ima avat aumpoi, hijongle lungset tah’in kain lam’a nei kile sah tan,” ati.
Faraon mu reče: “Što ti nedostaje u mene te želiš poći u svoju zemlju?” A on mu odgovori: “Ništa, ali me pusti da odem!” [25b] To je bilo zlo što ga je učinio Hadad: mrzio je Izraela i vladao je Edomom.
23 Pathen in Eliada chapa Rezon jong chu Solomon dou dingin ahin til doh in ahi. Rezon chu apupa Zobah lengpa Hadadezer a kona hung jamdoh ahi.
Bog je protiv Salomona podigao protivnika mu Rezona, sina Elijadova, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja sopskoga;
24 Hijeh’a chu galbol loikhat lah’a lamkaija hung pang’a ahi. David in Hadadezer chu gal’a akisat pia ajo phat chun Rezon le amite chu Damacus lama ajam’un hiche a chun leng in ahung pang tan ahi.
Rezon je skupio ljude oko sebe i postao im četovođa kada ih David ubijaše. Rezon zauze Damask, ondje se nastani i zavlada Damaskom.
25 Rezon hi Solomon vaihom achaina geijin Israel ten akidoupi akhoh pen in ahung pang peh in, Hadad bangin boina ana sem jengin ahi. Rezon hin Israelte hi ahot lheh jengin, hiti chun Syria gam sunga leng in ana pang den tan ahi.
[25a] On je bio protivnik Izraelov za života Salomonova.
26 Solomon noiya natong pipui khat Nebat chapa Jeroboam jong hi adouho lah’a lamkai khat ahi. Amahi Ephraim gam Zeredah khopi’a kon ahin anu hi Zeruah kiti meithai nu chu ahi.
Jeroboam bijaše sin Efraćanina Nebata, iz Sareda, a majka mu bijaše udovica imenom Serva. On je bio u službi Salomonovoj i podigao je ruku protiv kralja.
27 Hiche hi ama doubol ho hung kipatna thusim chu ahi, Solomon hin inlen pang’a in neo chacha ho anasah phat’a chule apa David khopi pal ho chu anasem phat laijin,
Evo razloga njegove pobune. Salomon je gradio Milo da zatrpa kosinu u gradu Davida, oca svoga.
28 Jeroboam chu thilbol theitah gollhang khat ahi ti ahin hedoh tan, chule a pottho danho chu Solomon’in amu doh phat’in, Joseph chate ni Ephraim leh Manasseh phung’a kona engbolna-a natong ho chung’a vaihom in ana pansah tan ahi.
Taj Jeroboam bijaše valjan čovjek; Salomon opazi kako se mladi čovjek prihvaća posla i postavi ga nad svom rabotom kuće Josipove.
29 Nikhat hi Jeroboam chun Jerusalem adalhah'a ahung potdoh leh Shiloh a kona hung Ahijah themgaopa chun lampi’a ahung chu amun ahi. Ahijah chun ponchol athahbeh’a ana kivon in, amani achangseh chu gam lah in ana kimuto lhon in ahi.
Tada se dogodi te Jeroboam ode iz Jeruzalema, i na putu ga susrete prorok Ahija iz Šila, ogrnut novim plaštem; bijahu sami njih dvojica u polju.
30 Ahijah chun a sangkhol chol thahleh chu asat tel in boh somleni ason ahi.
Ahija uze novi plašt koji je imao na sebi i razdrije ga na dvanaest komada.
31 Chuin Jeroboam jah’a, “Hiche ponhal som hi kilah in, ajeh chu Pakai Israel Pathen in, ‘Solomon khut’a kon’a Lenggam hi lah peh ing kating, phungsom hi nang ka peh ding ahi,’
I reče Jeroboamu: “Uzmi sebi deset komada, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Evo ću istrgnuti kraljevstvo iz ruke Salomonove i dat ću tebi deset plemena.
32 Ahinla, Keiman Israel gam pumpi’a kona ka lhendoh khopi Jerusalem jeh leh ka lhachapa David jeh a Solomon hi phungkhat vang kakhen peh ding ahi.
On će imati jedno pleme, zbog sluge mojega Davida i Jeruzalema, grada koji sam izabrao između svih plemena Izraelovih.
33 Ajeh chu Solomon in keima ei-nungsun in Sidon mite numei pathen Ashtoreth ahouvin, Moab mite semthu pathen Chemosh ahouvin, Ammon mite semthu pathen Molech ahouvin ahi. Aman ka lampi ajui tapon chu leh ka mitmu’a ka lungdei a abol tapon chukitle apa David in eijui bangin eijuipon ka chonna Dan ho leh ka Dan sem ho jong anit tapon ahi.
To je zato što me ostavio i poklonio se Aštarti, boginji Sidonaca, Kemošu, bogu moapskom, i Milkomu, bogu Amonaca, i ne hodi više mojim putovima; ne čini što je pravo u mojim očima, niti izvršava moje zakone i naredbe kao što je činio njegov otac David.
34 Ahinlah keima tu tadi hin Solomon na konin a lengam hi abon'a ka lahdoh lou ding ahi. Keiman kana lhendoh, ka lhachapa David in kathu angaija ka Dan ho anit jeh in, ama jal in Solomon hi ahinkho lhumkeiya lamkaija kakoi jing ding ahi,” ati.
Ali mu neću iz ruke uzeti sve kraljevstvo, jer sam ga postavio knezom za sveg njegova života, zbog sluge svoga Davida, koga sam izabrao i koji je držao moje zapovijedi i moje zakone.
35 “Ahinlah achapa a kona lenggam hi kalah doh’a phungsom hi nang khut’a ka peh doh ding ahi.
Ali ću uzeti kraljevstvo iz ruke njegova sina i tebi ću ga dati, to jest deset plemena.
36 Achapa hi phungkhat vang chang ding ahi. Hiti’a chu David chilhah khat vang'in ka min loupi na ding’a ka lhendoh hiche Jerusalem ahi thaomei vah bang’a vah jing ding ahi.
A njegovu ću sinu ostaviti jedno pleme da moj sluga David ima uvijek svjetiljku preda mnom u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao sebi da u njemu stoluje Ime moje.
37 Keiman nangma hi Israelte leng mun’a hi ka tousah ding chuteng nangman lungna chim’a vai nahop ding ahi.
Tebe ću uzeti da kraljuješ nad svim što budeš želio i da budeš kralj nad Izraelom.
38 Nangin kathu na ngaiya chule ka lunglhaina a neijuiya, ka lhachapa David bang’a ka Dan sem najuiya, ka thupeh nanit jing’a ahileh, Keiman kaumpi jing ding ka sohpa David kabol peh bang’a keiman nang ding’a jong nachilhah te hi amang theilou dinga ka tundoh peh ding chule Israel hi nangma kapeh ding nahi,” ati.
Ako budeš poslušao sve što ti zapovjedim i stupao budeš putovima mojim te činio što je pravedno u očima mojim držeći moje zakone i zapovijedi moje, kako je to činio moj sluga David, tada ću ja biti s tobom i sagradit ću ti trajan dom, kao što sam sagradio Davidu, i dat ću ti Izraela.
39 “Solomon chonset jeh’a hi keiman David chilhah tehi ka engbol ding ahinlah hichu phat chomkhat’a ding bou ahi,” ati.
Ponizit ću potomke Davidove; ali ne zauvijek.'”
40 Hijeh hin Solomon in Jeroboam chu tha ding agon ahinla Jeroboam Egypt lengpa Shishak komma ajamlut in Solomon thi kahsen aga um tan ahi.
Salomon je zato tražio da ubije Jeroboama, ali on pobježe u Egipat k Šišaku i ostade u Egiptu do smrti Salomonove.
41 Hiche hin Solomon vaihom sunga thil abol hole anatoh ho chule a chihna hochu Solomon tohdohho kijihlut na lekhabu’a aki jihlut soh kei jin ahi.
Ostala povijest Salomonova, sve što je učinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove?
42 Solomon in Jerusalem ah kum somli vai ana hom in,
A kraljevaše Salomon u Jeruzalemu nad svim Izraelom četrdeset godina.
43 Ama athi phat in apa minna kisah David khopi’a ana kivui tan ahi. Chu jou in achapa Rehoboam in ama khel in leng ahungchang tai.
Onda počinu Salomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovu gradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega.
