Awicyih 14
1 Nuk leek ing a im sa nawh, nuk che ingtaw a kut qoe ing hqee hy.
Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
2 Ak thyymna khaw ak sa ing Khawsa kqihchah nawh, thlakqaw ingtaw husit hy.
Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
3 Thlakqaw am khaaawh oequnaak cumcik awm nawh, thlakcyikhqi am khaa ing a mimah hul khqi hy.
U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
4 Vaitaw amcai a ma awmnaak awh aihkawng caih nawh; cehlai vaitaw amcai ak tha awhkawng cangvui cangpai thaawt hy.
Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
5 Dyihthing ak thyym ing qaai am kqawn nawh, dyihthing amak thyym ing a qaai kqawn hy.
Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
6 Thlang ak husit ing cyihnaak sui nawh, cehlai am hu hy; simthainaak ak ta khqi ham taw cyihnaak zoe ca hy.
Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
7 Thlakqaw venawh koeh awm, anih a venawh cyihnaak am hu ti kawp ti.
Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
8 Khawkpoekthai cyihnaak taw nimah khawsak sim qunaak ni. Thlakqawkhqi a qawnaak taw thailatnaak ni.
Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
9 Thlakqaw ingtaw thawlhnaak tlaihvawng pek ce ikawna am ngai nawh, cehlai thlakdyngkhqi venawh kawpoek leeknaak awm hy.
Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
10 Nik kawseetnaak ce nimah doeng ing ni simthai nawh, ni zeelnaak awm thlakchang ing am ni siim pyih khqi na.
Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
11 Khawsak amak leek a im taw hqee pekna awm kawm saw, thlakdyng a imca taw kau khqoet kaw.
Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
12 Thlang ak poeknaak awh ak thyymna ak dang thihnaak ing ak dyt lam awm hy.
Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
13 Qaihnaak awh awm kawseetnaak awm thai nawh, zeelmangnaak awm kokqangnaak ing dyt thai ny.
I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14 Kawlung khuiawh hu ak nawng taw amah ngaihnaak ing bee nawh; thlak leek taw amah ingkaw amah kaw zeel qu sak kaw.
Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
15 Thlakqaw ing awi a hoei cangna nawh, thlang khawksiim ingtaw a lam ceh ak ceetna toek hy.
Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
16 Thlakcyi ing thawlh kqih nawh cehtaak hy; thlakqaw ingtaw lep nawh amah yp qu na hy.
Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
17 Kaw ak so ing khawkpoek kaana bi sai kawm saw, seetnaak ak poek ak thlang taw sawh na kawm uh.
Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
18 Thlakqaw ing qawnaak a qo pang kawm saw, khawksimthai thlang ingtaw cyihnaak lumyk pang kaw.
Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
19 Thlakche taw thlakleek haiawh lut kawm saw, khawsak amak leek thlang taw thlakdyng ak chawmkeng awh dyi kaw.
Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
20 Thlak khawdeng a imceng ing sawh na nawh, thlang ak boei ing pyi khawzah ta hy.
I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
21 U awm a imceng ak husit taw thawlh ak sai ni; khawdeng ak lungnaak taw thlang zoseen ni.
Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
22 Theem amak leek ak poekkhqi ing lam am hang unawh aw? theemleek ak poekkhqi ingtaw lungnaak ingkaw ypawmnaak ce pang kawm uh.
Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
23 Bibinaak ing a phu ta nawh, cehlai hui am lai doeng awhkaw awi ing khawdengnaak pe hy.
U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
24 Thlakcyi a boei lumyk taw a khawhkham ni, thlakqaw a qawnaak taw qawnaak doeng awh ni.
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
25 Dyihthing ak thyym ing thlang loet sak nawh, qaai ak kqawn ing thailatnaak cawn sak hy.
Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
26 Khawsa ak kqihchahnaak ing ziingnaak ak cak ta nawh, a cakhqi hamna awm thukzingnaak hynna awm hy.
U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
27 Khawsa kqihchahnaak taw hqingnaak tui a phytnaakna awm nawh, thihnaak dawng khui awhkawng thlang ak loet sakkungna awm hy.
Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
28 Pilnam thlang a doemnaak awh boei a boeimangnaak awm nawh, pilnam thlang a zawinaak awhtaw boei capa amangnaak qeeng hy.
Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
29 Kawso ak yh thai thlang taw zaaksimnaak ak dung soeih ak ta thai ak thlangna awm nawh, cehlai kawk tawi ak thlang ingtaw qawnaak ni ang dang sak hy.
Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
30 Kawlung sadingnaak taw pumsa hqingnaak na awm nawh, thlang yytnaak taw quh hawnnaak mai ni.
Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
31 Khawdeng ak thekhanaak taw amah ak Synkung a thekhanaak na awm nawh, cehlai khawdeng ak qeen ingtaw ak kyihcah thlang ni.
Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
32 Thlakche taw a boe seetnaak awh tlu nawh, ak dyngna khawksaa thlang taw thihnaak khui awhkawng zingnak ta kaw.
Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
33 Khawkpoekthai ak takhqi kawlungawh cyihnaak awm nawh thlakqawkhqi ang lakawh pho pe hy.
U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
34 Dyngnaak ing khawqam zoeksang nawh, cehlai thawlhnaak ing thlang boeih ham mingseet naak ni.
Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
35 Sangpahrang a lungnaak taw tamnaa cyi ak khanawh awm nawh, ak kawsonaak taw chah ak phyih sak ak khanawh awm hy.
Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
