Cei 7
1 Cawh khawsoeih boei ak hqam soeih ing doet hy, “A mingmih a thawlh puknaak ve ak thym aw? tina hy.
A poglavar sveštenièki reèe: je li dakle tako?
2 Cawh Stephen ing, “Koeinaakhqi ingkaw pakhqi aw, kak awi ve ngai lah uh! Ningmih a pa Abraham ce Haran awh a awm hlan Mesopotemia awh a awm awh, a venawh boeimang Khawsa ce dang pehy.
A on reèe: ljudi braæo i oci! poslušajte. Bog slave javi se ocu našemu Avraamu kad bješe u Mesopotamiji, prije nego se doseli u Haran,
3 Khawsa ing, ‘Na qam ingkaw nak thlangkhqi ce cehta nawhtaw kai ing ka ni pek hly qam na ce cet lah,’ tina hy.
I reèe mu: iziði iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega, i doði u zemlju koju æu ti ja pokazati.
4 Cedawngawh anih ing Khaldea qam ce cehta nawh Haran awh ce awm hy. Apa a thih coengawh, tuh nami awmnaak qam awh ve Khawsa ing tyi hy.
Tada iziðe iz zemlje Haldejske, i doseli se u Haran; i odande, po smrti oca njegova, preseli ga u ovu zemlju u kojoj vi sad živite.
5 Khawsa ing anih ce qo amna pehy, khawlehnaak tat zani am pehy. Cawh Abraham ing ca kangna zani ta hlan hlai hy, amah ingkaw a cadilkhqi ing qam ve pang kawm uh, tinawh Khawsa ing awi tahy.
I ne dade mu našljedstva u njoj ni stope; i obreèe mu je dati u držanje i sjemenu njegovu poslije njega, dok on još nemaše djeteta.
6 Khawsa ing vemyihna awi kqawn pehy: ‘Na cadilkhqi ing thlang a qam awh plam kawm usaw, thlang ing tamnaa na kum zali khuiawh hawna kaw.
Ali Bog reèe ovako: sjeme tvoje biæe došljaci u zemlji tuðoj, i natjeraæe ga da služi, i muèiæe ga èetiri stotine godina.
7 Cehlai a mingmih tamnaa na ak hawnaak qam ce kai ing toel kawng nyng saw, ce a qam khuiawh kawng ami loet coengawh ve a hun awh kai ve ni bawk kawm uh,’ tihy.
I narodu kome æe služiti ja æu suditi, reèe Bog; i potom æe iziæi, i služiæe meni na ovome mjestu.
8 Cekcoengawh Abraham ce chahhui qeetnaak paipi awikamnaak ce ana sai pyi hy. Abraham ing a ca Isaak ta nawh a thang coeng ak kqeet nyn awh chahhui qeet pehy. Cekcoengawh Isaak ing Jakob tahy, Jakob ing ca pahqa hlaihih tloek ce ana tahy.
I dade mu zavjet obrezanja, i tako rodi Isaka, i obreza ga u osmi dan; i Isak Jakova, i Jakov dvanaest starješina.
9 Pakdamkhqi ing Joseph ce ana yt unawh, Izip qam na tamnaa na ana zawi uhy. Cehlai Khawsa ce anih a venawh awm nawh,
I starješine zaviðahu Josifu, i prodadoše ga u Misir; i Bog bješe s njim.
10 a kyinaak soepkep ak khuiawh kawng hul hy. Joseph a venawh cyihnaak pe nawh Izip sangpahrang Pharaoh a lungnaak ce huh sak hy; cedawngawh Pharaoh ing Izip qam ingkaw a ipkhui boeih ak khan awh ukkung na tahy.
I izbavi ga od sviju njegovijeh nevolja, i dade mu milost i premudrost pred Faraonom carem Misirskijem, i postavi ga poglavarom nad Misirom i nad svijem domom svojijem.
11 Cawh Izip qam pum ingkaw Kanaan qam pum awh khawseet khawkhanaak ce pha hy, kyinaak ak bau soeih a pha dawngawh, ni pakhqi ing ai am hu uhy.
A doðe glad na svu zemlju Misirsku i Hanaansku i nevolja velika, i ne nalažahu hrane oci naši.
12 Izip qam awhtaw cang awm hy tice Jakob ing ang zaak awh, ni pakhqi ce Izip qam na lamma cyk awh tyi hy.
A Jakov èuvši da ima pšenice u Misiru posla najprije oce naše.
13 A hih voeinaak ami ceh awh, Joseph ing a koeinaakhqi venawh amah ce u nu, tice kqawn pek khqi hy, cawhkawng Pharaoh ing Joseph ipkhui kaw ce sim hy.
I kad doðoše drugi put, poznaše Josifa braæa njegova, i rod Josifov posta poznat Faraonu.
14 Cekcoengawh, Joseph ing a pa Jakob ingkaw a cakaw paqengkhqi boeih ce lawh sak nawh, thlang khqihkip coengawh pumha law uhy.
A Josif posla i dozva oca svojega Jakova i svu rodbinu svoju, sedamdeset i pet duša.
15 Cedawngawh Jakob ce Izip qam na cet nawh cawh anih ingkaw ni pakhqi ce thi uhy.
I Jakov siðe u Misir, i umrije, on i ocevi naši.
16 Ami qawkkhqi ce Shqekem awh Hamor cakhqi venawh tangka ing ak thlaih phyi awh ce pup uhy.
I prenesoše ih u Sihem, i metnuše u grob koji kupi Avraam za novce od sinova Emorovijeh u Sihemu.
17 Khawsa ing Abraham a venawh awi a taaknaak tym ce a soep law tawm awhtaw, Izip qam awh nik thlangkhqi ce ana pung ana tai uhy.
I kad se približi vrijeme obeæanja za koje se Bog zakle Avraamu, narod se narodi i umnoži u Misiru,
18 Cawh Joseph akawng amak sim thlang ce sangpahrang na awm nawh, anih ing Izip qam ce uk hy.
Dok nasta drugi car u Misiru, koji ne znaše Josifa.
19 Anih ing nik thlangkhqi ce a ngaih ngaih na ana haw nak khqi nawh, naasen khqi ce ami thihnaak aham ni pakhqi ce khawng sak khqi ngah ngah uhy.
Ovaj namisli zlo za naš rod, izmuèi oce naše da svoju djecu bacahu da ne žive.
20 Ce tloek awh Mosi ce thang hy, anih taw naasen mailai na am awm hy. Hla thum doeng ni a pa a im awh ami khuut hy.
U to se vrijeme rodi Mojsije, i bješe Bogu ugodan, i bi tri mjeseca hranjen u kuæi oca svojega.
21 Anih ce a leng na ami taaknaak kungawh, Pharaoh a canu ing lo nawh amah a capa na hqin hy.
A kad ga izbaciše, uze ga kæi Faraonova, i odgaji ga sebi za sina.
22 Mosi ce Izipkhqi a cyihnaak boeih ce a cawng sak a dawngawh, awikqawn thai nawh saithainaak awm ta hy.
I nauèi se Mojsije svoj premudrosti Misirskoj, i bješe silan u rijeèima i u djelima.
23 Mosi kum phlikip a law awh, amah a pyi Israelkhqi hqip aham cai hy.
A kad mu se navršivaše èetrdeset godina, doðe mu na um da obiðe braæu svoju, sinove Izrailjeve.
24 Thlang pynoet ce Izip thlang ing a the a khanaak ce a huh awh, ce ak thlang ce hul nawh Izip thlang ce him pehy.
I vidjevši jednome gdje se èini nepravda, pomože, i pokaja onoga što mu se èinjaše nepravda, i ubi Misirca.
25 Khawsa ing anih hawna nawh cekkhqi hul hy tice ak thlangkhqi ing sim kaw tinawh Mosi ing poek hy, cehlai cekkhqi ing am sim uhy.
Mišljaše pak da braæa njegova razumiju da Bog njegovom rukom njima spasenije dade: ali oni ne razumješe.
26 A khawngawi nyn awh Israel phyn qawi thlang pakkhih anik kqak qu ce hu hy. Cekqawi ce qoep qu sak aham a ngaih a dawngawh, ‘Nangnih ve koei a naa nani nani awm hy; kawtih nanik kqah qu?’ tina qawi hy.
A sjutradan doðe meðu takove koji se bijahu svadili, i miraše ih govoreæi: ljudi, vi ste braæa, zašto èinite nepravdu jedan drugome?
27 Cehlai a pyi ak khan awh a khawboe ak se ing Mosi ce buk nawh, ‘U ing nu kainih ak khan awh ukkung ingkaw awidengkung na ani taak?
A onaj što èinjaše nepravdu bližnjemu oturi ga govoreæi: ko je tebe postavio knezom i sudijom nad nama?
28 Zan awh Izip phyn na him amyihna kai awm ni him vang nati nawh aw? tina hy.
Ili i mene hoæeš da ubiješ kao što si juèe ubio Misirca?
29 Ce ak awi ce Mosi ing ang zaak awh, Midian qam na cen hy, cawh khin na awm khing nawh cakpa pakkhih tahy.
A Mojsije pobježe od ove rijeèi, i posta došljak u zemlji Madijamskoj, gdje rodi dva sina.
30 Kum phlikip a loet coengawh, Sinai Tlang a venawh kaw kqawng awh thingbup mai na ak kqawng awhkawng khan ceityih ing Mosi a venawh dang pehy.
I kad se navrši èetrdeset godina, javi mu se u pustinji gore Sinajske anðeo Gospodnji u plamenu ognjenom u kupini.
31 Mosi ing a huh awh, ce a huh ce ang ngaihna kyi hy. Ak zoe awhkawng toek vang, tinawh a pan awh, Bawipa ak awi ce zahy;
A kad Mojsije vidje, divljaše se utvari. A kad on pristupi da vidi, bi glas Gospodnji k njemu:
32 ‘Kai taw na pakhqi a Khawsa, Abraham Khawsa, Isaak Khawsa ingkaw Jakob Khawsa na awm nyng,’ tina hy. Mosi ing kqih nawh am toek voel hy.
Ja sam Bog otaca tvojijeh, Bog Avraamov i Bog Isakov i Bog Jakovljev. A Mojsije se bješe uzdrktao i ne smijaše da pogleda.
33 Cekcoengawh Bawipa ing a venawh, 'Na khawmyk ce suut; nang dyihnaak a hun ce hun ciim ni.
A Gospod mu reèe: izuj obuæu sa svojijeh nogu: jer je mjesto na kome stojiš sveta zemlja.
34 Izip qam awh kak thlangkhqi ing khuikha ami huh ce hu hawh nyng. A mingmih ang ko ang kqangnaak awi ce za nyng saw a mingmih loet sak aham law nyng. Law lah, Izip qam na ni tyi tlaih vang nyng,' tina hy.
Ja dobro vidjeh muku svojega naroda koji je u Misiru, i èuh njihovo uzdisanje, i siðoh da ih izbavim: i sad hodi da te pošljem u Misir.
35 Vawhkaw Mosi zani cekkhqi ing, ‘U ing nu nang ukkung ingkaw awidengkung na ani taak?' tina unawh ana oelh uhy. Cehlai anih ce thingbup awh ak dang peek khan ceityih hawnaak ing Khawsa amah qoe ing a mingmih ukkung ingkaw hulkung aham tyi hy.
Ovoga Mojsija, kojega oturiše rekavši: ko te postavi knezom i sudijom? ovoga Bog za kneza i izbavitelja posla rukom anðela koji mu se javi u kupini.
36 Anih ing Izip qamawh, Tuili Sen ingkaw qamkoh awh kum phlikip khui kawpoekkyi them sainaak ingkaw hatnaakkhqi ce huh sak khqi nawh amingmih ce sawikhqi hy.
Ovaj ih izvede uèinivši èudesa i znake u zemlji Misirskoj i u Crvenom Moru i u pustinji èetrdeset godina.
37 Vawhkaw Mosi ing Israelkhqi venawh, 'Nangmih ak khui awhkawng kai amyihna ak awm tawngha ce Khawsa ing tyi law kaw,' ana tina hy.
Ovo je Mojsije koji kaza sinovima Izrailjevijem: Gospod Bog vaš podignuæe vam proroka iz vaše braæe, kao mene: njega poslušajte.
38 Anih ce qamkoh awh thlang kqeng anglakawh, Sinai Tlang awh a venna awi ak kqawn peekkung khan ceityih ingqawi awm haih hy nih, ni pakhqi mi awm haih uhy; ningnih a venawh kqawn peek patoe aham awih hqing ce anih ing hu hy.
Ovo je onaj što bješe u crkvi u pustinji s anðelom, koji mu govori na gori Sinajskoj, i s ocima našijem; koji primi rijeèi žive da ih nama da;
39 Cehlai ni pakhqi ing ak awi ce am ngai pe uhy. Anih ce oelh lat unawh amik kawlungkhqi ce Izip benna hawi sak uhy.
Kojega ne htješe poslušati oci naši, nego ga odbaciše, i okrenuše se srcem svojijem u Misir,
40 Aaron a venawh, ningnih a haiawh ak cet aham khawsakhqi sai law. Izip qam awhkawng ningnih anik sawikung Mosi ve – ikawmyihna a awm hy voei amni sim voel hy! tina uhy.
Rekavši Aronu: naèini nam bogove koji æe iæi pred nama, jer ovome Mojsiju, koji nas izvede iz zemlje Misirske, ne znamo šta bi.
41 Cawh vaitaw ca myihlip ce ana sai uhy. A mimah a kut sai a venawh bulnaak sai unawh awmhlynaak ce sai uhy.
I tada naèiniše tele, i prinesoše žrtvu idolu, i radovahu se rukotvorini svojoj.
42 Cedawngawh Khawsa ing a mingmih ce hawi taak khqi nawh, khawnghi nakaw ik-oeihkhqi bawk aham cekkhqi ce pehy. Tawnghakhqi a cauk awh: “Aw Israelkhqi aw, kum phlikip khui qamkoh awh kai a venawh bulnaak ingkaw them peek aham nami haw law nawh nu?
A Bog se okrenu od njih, i predade ih da služe vojnicima nebeskijem, kao što je pisano u knjizi proroka: eda zaklanja i žrtve prinesoste mi za èetrdeset godina u pustinji, dome Izrailjev?
43 Nangmih ing bawk aham nami sai, Molek a bawkthang ingkaw na mimah a khawsa Rephah a aihchi ceni nami zoeksang hy. Cedawngawh Babilon a voel benna tamnaa na ni tyi khqi kawng nyng, tinawh ana qee ingqawi cah qu boek hy.
I primiste èador Molohov, i zvijezdu boga svojega Remfana, kipove koje naèiniste da im se molite; i preseliæu vas dalje od Vavilona.
44 Ni pakhqi ing qamkoh awh a mimah anglak lawawh simpyinaak hi im ce ana ta uhy. Cawhkaw hi im taw Mosi a venawh Khawsa ing huh nawh am huh amyihna sa uhy.
Ocevi naši imahu èador svjedoèanstva u pustinji, kao što zapovjedi onaj koji govori Mojsiju da ga naèini po onoj prilici kao što ga vidje;
45 Khawsa ing Josua sawinaak ak caming a haiawh kaw qam khuiawh ak awmkhqi ce ahqek peek coengawh, hi im ce ni pakhqi ing khyn uhy. David khuk dyna ce hi im ce awm hyn hy.
Koji i primiše ocevi naši i donesoše s Isusom Navinom u zemlju neznabožaca, koje oturi Bog ispred lica našijeh otaca, tja do Davida,
46 Ce David taw Khawsak a huhlynaak hunawh Jakob Khawsa a awmnaak hun sak peek aham ana thoeh hy.
Koji naðe milost u Boga, i izmoli da naðe mjesto Bogu Jakovljevu.
47 Cehlai Solomon ing ni im ce a sak peek hy.
A Solomun mu naèini kuæu.
48 Cehlai sawsang soeihawh ak awm Khawsa ce thlanghqing a kut sai im awh am awm hy.
Ali najviši ne živi u rukotvorenijem crkvama, kao što govori prorok:
49 Khawk khan ce ka ngawihdoelh na awm nawh, khawmdek ve ka khaw tloengnaak na awm hy. Ikawmyih im nu nang ing na sak law kaw? tinawh Bawipa ing' tihy. Am awhtaw kang dymnaak hun ce han awh nu a awm kaw?
Nebo je meni prijestol a zemlja podnožje nogama mojima: kako æete mi kuæu sazidati? govori Gospod; ili koje je mjesto za moje poèivanje?
50 Kai a kut ing ni vemyihkhqi boeih ve a sai ka ti my? tinawh tawngha ing ak kqawn amyihna.
Ne stvori li ruka moja sve ovo?
51 Nangmih thinsah, kawktal hakpangkhqi! Nami pakhqi amyihna awm boek uhyk ti: Ciim Myihla ce oelh quiqah uhyk ti!
Tvrdovrati i neobrezanijeh srca i ušiju! vi se jednako protivite Duhu svetome; kako vaši oci, tako i vi.
52 Nami pakhqi ing a mami thekhanaak tawngha u nu a awm? Thlakdyng ak law hly anak kqawn oepchoehkhqi ce awm ana him uhy. Nangmih ing anih ce thlang a kut awh thak unawh him uhyk ti.
Kojega od proroka ne protjeraše oci vaši? I pobiše one koji naprijed javiše za dolazak pravednika, kojega vi sad izdajnici i krvnici postadoste;
53 Khan ceityihkhqi ak caming anaa awi ce hu toengloeng hlai uhyk ti, am ngai sai laklaw uhyk ti,” tinak khqi hy.
Koji primiste zakon naredbom anðelskom, i ne održaste.
54 Ce ak awi ce a ming zaak awh amik kaw so nawh Stephen ce ami ha tah sih uhy.
Kad ovo èuše, rasrdiše se vrlo u srcima svojima, i škrgutahu zubima na nj.
55 Cehlai Stephen ce Ciim Myihla ing be nawh, khan ben ang mangawh Khawsa a boeimangnaak ingkaw Khawsa ak tang benawh ak dyi Jesu ce hu hy.
A Stefan buduæi pun Duha svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Božiju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu;
56 Stephen ing, “Toek lah, khawk khan awng qu nawh, Khawsa ak tang benawh ak dyi Thlanghqing Capa ce hu nyng,” tinak khqi hy.
I reèe: evo vidim nebesa otvorena i sina èovjeèijega gdje stoji s desne strane Bogu.
57 Cawh a mingha ce byp unawh, khawteh na amik khy coengawh, a venna ce dawng uhy.
A oni povikavši iza glasa zatiskivahu uši svoje, i navališe jednodušno na nj.
58 Khaw voel na sawi unawh lung ing thlak uhy. Cawh dyihthing na ak awmkhqi ing cadawng Saul a khawkung awh a hibai khqi ce taak pe uhy.
I izvedavši ga iz grada stadoše ga zasipati kamenjem, i svjedoci haljine svoje metnuše kod nogu mladiæa po imenu Savla.
59 Anih ce lung ing amik thlak awh, “Bawipa Jesu, kang myihla ve do lah,” tinawh cykcah hy.
I zasipahu kamenjem Stefana, koji se moljaše Bogu i govoraše: Gospode Isuse! primi duh moj.
60 Cekcoengawh koep nawh, “Bawipa vekkhqi a thawlhnaak ve koeh thung kawp ti,” tinawh khy hy. Ve ak awi ak kqawn coengawh ip pahoei hy.
Onda kleèe na koljena i povika iza glasa: Gospode! ne primi im ovo za grijeh. I ovo rekavši umrije.
