Cei 13
1 Antiok khaw awhkaw thlangboel ak khuiawh tawnghakhqi ingkaw cawngpyikungkhqi ce awm uhy; cekkhqi taw Barnaba, Niger tinawh amik khy Simeon, Cyqene khaw awhkaw Lucius, Herod a koeina hly Manen ingkaw Saul vetloek ve awm uhy.
U antiohijskoj je Crkvi bilo proroka i učitelja: Barnaba, Šimun zvani Niger, Lucije Cirenac, Manahen, suothranjenik Heroda četverovlasnika, i Savao.
2 Cekkhqi ing Bawipa bibi unawh buh zeih cykcahnaak ami taak huiawh Ciim Myihla ing, “Kai aham Barnaba ingkaw Saul ce ka bi ak bi ham ka taak kqawi amyihna ni hoep pe uh,” tina hy.
Dok su jednom obavljali službu Božju i postili, reče Duh Sveti: “De mi odlučite Barnabu i Savla za djelo na koje sam ih pozvao.”
3 Cedawngawh buh zeih unawh ami cykcah coengawh, cekqawi ak khan awh kut tloeng unawh amik cykcah peek coengawh tyi uhy.
Onda su postili, molili, položili na njih ruke i otpustili ih.
4 Cecoengawh Ciim Myihla ing a tyih qawi amyihna Silucia na nu cet nih nawh cawhkawng Kupra benna lawng ing cet hy nih.
Poslani od Svetoga Duha siđu u Seleuciju, a odande odjedre na Cipar.
5 Salamis khaw ani pha awh, Judakhqi a sinakawk awh Khawsak awi ce khypyi hy nih. Johan awm ani bi ak bina ceh pyi lawt hy nih.
Kad se nađoše u Salamini, navješćivahu riječ Božju u židovskim sinagogama. Imali su i Ivana za poslužitelja.
6 Cawhkaw tuilak cung awh ce cet phat nih nawh Paphos khaw ce pha uhy. Ce a khaw awh Juda phyn miklet ak thoem tawngha qawl Bar - Jesu ak mingnaak thlang pynoet ce hu uhy.
Pošto pak prođoše sav otok do Pafa, nađoše nekog vračara, nazoviproroka, Židova, imenom Barjesu.
7 Anih taw Rom qam ukkung Sergia Paula a venawh awm hy. Cawhkaw qam ukkung cetaw thlakcyi na awm nawh, Khawsak awi ce zaak aham a ngaih a dawngawh Barnaba ingkaw Saul ce thlang tyi nawh khy sak hy.
On bijaše uz namjesnika Sergija Pavla, čovjeka razborita. Sergije dozva Barnabu i Savla te zaiska čuti riječ Božju,
8 Cehlai Rom qam ukkung ing cangnaak ce ang hawi taak thainaak aham miklet ak thoem Elima (ce ce anih ang ming kqawn ngaihnaak ni) ing cekqawi ce ana oelh hy.
ali im se usprotivi Elim, Vračar - tako mu se ime prevodi - nastojeći odvratiti namjesnika od vjere.
9 Cawh Paul tinawh awm amik khy Saul ce Ciim Myihla ing be nawh, Elima ce a toek hqeet coengawh,
Savao pak, zvan i Pavao, pun Duha Svetoga, ošinu ga pogledom
10 “Nang ve qaai a cana na awm a dawngawh ik-oeih ak thym boeih a qaal na awm hyk ti! Thailatnaak soepkep ingkaw qaaikqawnnaak ing be hyk ti. Bawipa a lam ak thym na kawi sak ve amna qoeng hly nawh nu?
i reče: “Pun svake lukavosti i prevrtljivosti, sine đavolski, neprijatelju svake pravednosti, zar nikako da prestaneš iskrivljavati ravne putove Gospodnje?
11 Bawipa a kut ce nak khan awh awm hawh hy. Na mik hyp kawmsaw, tuhkawng khawkbe ce am hu voel kawp ti,” tina hy. Kawlhkalh awh khawmai ingkaw thannaak ce ak khan awh pha pe saw, kutawh tu nawh ak sawi aham thlang thoem hyhy hy.
Evo stoga sada ruke Gospodnje na tebi: oslijepljet ćeš i neko vrijeme nećeš gledati sunca!” Odmah pade na nj mrak i tama te on glavinjajući stade tražiti ruke vodilje.
12 Qam ukkung ing cawhkaw a them sai ce a huh awh, cangna hy, Bawipa akawng cawngpyinaak awh ak kawpoek na kyi hy.
Videći što se dogodilo, povjerova tada namjesnik, zanesen naukom Gospodnjim.
13 Paphos khaw awhkawng Paul ingkaw a pyikhqi ce Pamphylia qam khuiawh kaw Perga khaw na ce lawng ing cet uhy, cawh Johan ing cekkhqi ce Jerusalem na hlat taak khqi hy.
Pošto se Pavao i oni oko njega otisnuše od Pafa, stigoše u Pergu pamfilijsku. Ivan ih napusti te se vrati u Jeruzalem.
14 Perga khaw awhkawng Pisidian Antiok khaw na ce cet uhy.
Oni pak krenuše iz Perge i stigoše u Antiohiju pizidijsku. U dan subotni ušli su u sinagogu i sjeli.
15 Anaa awi ingkaw tawngha caukkhqi noetnaak a awm coengawh, sinakawk ukkungkhqi ing cekkhqi venawh, “Koeinaakhqi thapeek awi kqawn aham nami taak awhtaw, kqawn thai uhyk ti,” tinak khqi hy.
Nakon čitanja Zakona i Proroka pošalju nadstojnici sinagoge k njima: “Braćo, rekoše, ima li u vas koja riječ utjehe za narod, govorite!”
16 Paul ing dyi nawh thlang boeih ce a kut ing zap khqi nawh: “Israel thlangkhqi ingkaw Khawsa ak bawk nangmih Gentelkhqi aw, kak awi ve ngai lah uh!
Nato usta Pavao, dadne rukom znak i reče: “Izraelci i vi koji se Boga bojite, čujte!
17 Israel thlangkhqi a Khawsa ing ningnih a pakhqi ce anak tyk hy; Izip qam awh ami awm awh cekkhqi ce boei a mang sak khqi hy, a boeimang thaawm kut ing cekkhqi ce qam khuiawh kawng sawi khqi tlaih hy,
Bog naroda ovoga, Izraela, izabra oce naše i uzdiže narod za boravka u zemlji egipatskoj te ga ispruženom rukom izvede iz nje.
18 a mingmih a khawboe qamlang ce qamkoh awh kum phlikip khuiawh yh hy,
Oko četrdeset ga je godina na rukama nosio u pustinji
19 anih Kanan qam khuiawh kaw qam khqih ce noeng pe nawh qam ce cekkhqi avenawh qo na pehy.
pa pošto zatre sedam naroda u zemlji kanaanskoj, ubaštini ga u zemlji njihovoj
20 Vemyihkhqi ve kum zali coengawh hakip dii hy. Cekcoengawh Khawsa ing cekkhqi ce tawngha Samuel a awm hlan dy awidengkungkhqi ana pehy.
za kakve četiri stotine i pedeset godina. Nakon toga dade im suce - do Samuela proroka.
21 Cekcoeng awhkawng thlangkhqi ing sangpahrang ce ana thoeh unawh, cedawngawh Benjamin kaw ak khuiawh kaw Kish a capa Saul ce ana pek khqi hy, anih ing kum phlikip ak khuiawh ana uk khqi hy.
Onda zaiskaše kralja pa im Bog za četrdeset godina dade Šaula, sina Kiševa, iz plemena Benjaminova.
22 Saul ce a qoeng coengawh, David ce sangpahrang na taak pek khqi hy. David awh ce anih ing: ‘Kamah ak kawlung amyihna ak awm Jesse a capa David ce hu hawh nyng; kai ing sai sak aham ka ngaih ce anih ing sai boeih kaw,’ tihy.
Pošto svrgnu njega, podiže im za kralja Davida za kojega posvjedoči: Nađoh Davida, sina Jišajeva, čovjeka po svom srcu, koji će ispuniti sve moje želje.
23 Ce ak thlang a cadil khui awhkawng Khawsa ing Israelkhqi venawh awi a taaknaak amyihna hulkung Jesu ce pehy.
Iz njegova potomstva izvede Bog po svom obećanju Izraelu Spasitelja, Isusa.
24 Jesu a law hlanawh Johan ing zutnaak ing baptisma akawng ce Israelkhqi boeih a venawh anak khypyi hy.
Pred njegovim je dolaskom Ivan propovijedao krštenje obraćenja svemu narodu izraelskomu.
25 Johan ing amah a bibi ak coeng tawm awh: ‘Kai ve a u nu tinawh namik poek? Kai taw anih amni. Cehlai ka hu awh ni a law hly hyn hy, anih a khawmyk qui ak hlam peek aham zani am kawih nyng,’ tihy.
A kad je Ivan dovršavao svoju trku, govorio je: 'Nisam ja onaj za koga me vi držite. Nego za mnom evo dolazi onaj komu ja nisam dostojan odriješiti obuće na nogama.'”
26 Koeinaakhqi, Abraham a cakhqi ingkaw nangmih Khawsa ak kqih Gentel thlangkhqi aw, cawhkaw hulnaak awithang ce ningnih a venawh pat law hawh hy.
“Braćo, sinovi roda Abrahamova, vi i oni koji se među vama Boga boje, nama je upravljena ova Riječ spasenja.
27 Jerusalem khaw awhkaw thlangkhqi ingkaw a mingmih ak ukkungkhqi ing Jesu ce am hat uhy, Sabbath a hoeiawh ami noet tawnghakhqik awi ce a soepnaak aham anih ce thawlh sak kuphlet uhy.
Doista, žitelji Jeruzalema i glavari njihovi ne upoznaše njega ni riječi proročkih što se čitaju svake subote pa ih, osudivši ga, ispuniše.
28 Thih sak thainaak aham a thawlhnaak awm am hu hlai uhy, him thainaak aham Pilat a venawh thoeh uhy.
Premda ne nađoše nikakva razloga smrti, zatražiše od Pilata da ga smakne.
29 Anih akawng qee hyt na ak awmkhqi boeih ce ami sai peek coengawh, thing awhkawng lo unawh phyi awh pup uhy.
Pošto pak izvršiše sve što je o njemu napisano, skinuše ga s drveta i položiše u grob.
30 Cehlai thihnaak awhkawng Khawsa ing anih ce thawh tlaih hy;
Ali Bog ga uskrisi od mrtvih.
31 khawnghi khawzah amah ingqawi Kalili awhkawng Jerusalem na ak cetkhqi mi hu qu uhy. Cekkhqi ce ningnih thlangkhqi venawh simpyikung na awm uhy.
On se mnogo dana ukazivao onima koji s njim bijahu uzašli iz Galileje u Jeruzalem. Oni su sada njegovi svjedoci pred narodom.”
32 Cedawngawh awithang leek ve ka nik kqawn peek khqi: Ni pakhqi venawh Khawsa ing awi ana taak ce,
“I mi vam navješćujemo evanđelje: obećanje dano ocima
33 Jesu a thawh tlaihnaak ak caming, ningnih a cakhqi venawh soep law sak hawh hy. Saam pakkhihnaak: ‘Nang taw ka capa na awm hyk ti; tuhngawi awh na pa na awm nyng,’ tinawh ana qee amyihna.
Bog je ispunio djeci, nama, uskrisivši Isusa, kao što je i pisano u Psalmu drugom: Ti si Sin moj, danas te rodih.
34 Khawsa ing anih ce ama hawnaak zip qoe qoe aham, thihnaak ak khuiawh kawng am thawh tlaihnaak awh ce vemyihna kqawn hy: ‘David a venawh ak ciim ingkaw zoseennaak awikam ka taak ce ni pe kawng nyng,’ tinawh.
Da ga pak uskrisi od mrtvih te se on više nikad neće vratiti u trulež, rekao je ovime: Dat ću vama svetinje Davidove, pouzdane.
35 Hun ak chang awh vemyihna qee bai hy: ‘Nak thlang ciim ce ityk awh awm am thu sak zip kawp ti,’ ti bai hy.
Zato i na drugome mjestu kaže: Nećeš dati da Svetac tvoj ugleda truleži.
36 David ing Khawsa ang cainaak ce amah a khuk khuiawh a bi boeih coengawh thi hy; a pakhqi venawh pup unawh a pum ce thu zip hawh hy.
David doista, pošto u svom naraštaju posluži volji Božjoj, preminu, pridruži se ocima svojim i vidje trulež,
37 Thihnaak awhkawng Khawsa ing am thawh tlaih thlang cetaw am thu zip kaw.
a Onaj koga Bog uskrisi ne vidje truleži.
38 Cedawngawh ka koeinaakhqi, Jesu ak caming thawlh qeenkhaw ngainaak ce nangmih a venawh khypyi na awm hy tive sim sak aham ni ngaih khqi nyng.
Neka vam dakle braćo, znano bude: po Ovome vam se navješćuje oproštenje grijeha!
39 Mosi a anaa awi ak caming am hu thai hlai uhyk ti, ak cangnaak thlangkhqi boeih taw anih ak caming dyngnaak ce hu hy.
Po Ovome se tko god vjeruje, opravdava od svega od čega se po Mojsijevu zakonu niste mogli opravdati!
40 Tawngha ing anak kqawn hyt awi ce nangmih ak khan awh ama pha lawnaak aham ngaihta lah uh:
Pazite da se ne zbude što je rečeno u Prorocima:
41 'Toek lah uh, nangmih thlang ak hepkhqi, namik kawpoek kyi sak unawh qeeng uh, thlang ing ak kqawn law awh awm, amna mik cangnaak qoe qoe aham, na hqing khuiawh ik-oeih sai law kawng nyng, tinawh ana qee hyt awi ve,' tinak khqi hy.
Obazrite se, preziratelji, snebijte se i nestanite! Jer djelo činim u dane vaše, djelo u koje ne biste vjerovali da vam ga tko ispriča.”
42 Paul ingkaw Barnaba ing sinakawk awhkawng ani ceh awh, ce akawng ce hai Sabbath nyn awh kqawn peek tlaih aham thlangkhqi ing ceei uhy.
Na izlasku su ih molili da im iduće subote o tome govore.
43 Thlang kqeng a ceh coengawh, Juda thlang khawzah ingkaw Juda phungna ak hawi qu Khawsa ak kqih thlangkhqi ing Paul ingkaw Barnaba a hu ce hquut uhy, cekqawi mi awikqawn unawh, cekkhqi ce Khawsa qeennaak ak khuiawh awm poe aham awikqawn pe hy nih.
A pošto se skup raspustio, mnogi Židovi i bogobojazne pridošlice pođoše za Pavlom i Barnabom koji su ih nagovarali ustrajati u milosti Božjoj.
44 Sabbath nyn a pha tlaih awh awm khawk khui awhkaw thlang ak kuum ngai taw Bawipa awi ak ngai aham law uhy.
Iduće se subote gotovo sav grad zgrnu čuti riječ Gospodnju.
45 Judakhqi ing thlang kqeng ce ami huh awh tlai se unawh amak thym na Paul ak awih kqawn ce oelh pe uhy.
Kad su Židovi ugledali mnoštvo, puni zavisti psujući suprotstavljali su se onomu što je Pavao govorio.
46 Cedawngawh Paul ingkaw Barnaba ing cekkhqi ce qal leeknaak ing awi hlat pe hy nih: “Khawsak awi ve nangmih a venawh kak kqawn maa aham awm hy. Cehlai nangmih ing oelh u tiksaw na mimah ce kumqui hqingnaak ing ak kawih na amna mik poek a dawngawh tuh taw Gentelkhqi benna ni ka ming mang hly hawh hy. (aiōnios g166)
Na to im Pavao i Barnaba smjelo rekoše: “Trebalo je da se najprije vama navijesti riječ Božja. Ali kad je odbacujete i sami sebe ne smatrate dostojnima života vječnoga, obraćamo se evo poganima. (aiōnios g166)
47 Ikawtih Khawsa ing vemyihna awi ni pe qawi hy: ‘Gentelkhqi vangnaak na nang ve ni sai hawh nyng, khawmdek a dytnaak dyna hulnaak ce na khynnaak aham,’ ti ak awi ve,” tina hy nih.
Jer ovako nam je zapovjedio Gospodin: Postavih te za svjetlost poganima, da budeš na spasenje do nakraj zemlje.
48 Gentelkhqi ing ce ak awi ce a ming zaak awh, zeel unawh Bawipak awi ce zoeksang uhy; kumqui hqingnaak huh aham a hoep thlangkhqi ing cangna uhy. (aiōnios g166)
Pogani koji su slušali radovali su se i slavili riječ Gospodnju te povjerovaše oni koji bijahu određeni za život vječni. (aiōnios g166)
49 Bawipak awi ce ce a qam pum awh thang hy.
Riječ se pak Gospodnja pronese po svoj onoj pokrajini.
50 Cehlai Judakhqi ing Khawsa ak kqih dyih hun ak sang nukhqi ingkaw khawk khuiawh kaw ukkung thlangkhqi ce cuih uhy. Paul ingkaw Barnaba ce the a kha na unawh ce a qam khui awhkawng hqek uhy.
Ali Židovi potakoše ugledne bogobojazne žene i prvake gradske te zametnuše progon protiv Pavla i Barnabe pa ih izbaciše iz svoga kraja.
51 Cedawngawh cekqawi ing cekkhqi a mami ngaih huh saknaak na ani khaw awhkaw dekpli ce khawk sih nih nawh Ikonium khaw na cehta hy nih.
Oni pak stresu prašinu s nogu protiv njih pa odu u Ikonij.
52 Hubatkhqi ce Ciim Myihla ing be unawh zeel soeih uhy.
A učenici su se ispunjali radošću i Duhom Svetim.
