Olcueih 14
1 Hlang cueih nu loh a im a sak dae, anglat long tah a kut neh a koengloeng.
Mudra žena zida kuæu svoju, a luda svojim rukama raskopava.
2 BOEIPA aka rhih tah a dueng la cet dae, a longpuei kho aka hmang loh BOEIPA a hnaep.
Ko hodi pravo, boji se Gospoda; a ko je opak na svojim putovima, prezire ga.
3 Hlang ang kah a ka ah hoemnah kuhci om tih, aka cueih rhoek kah hmuilai loh amamih te a ngaithuen sak.
U ustima je bezbožnikovijem prut oholosti, a mudre èuvaju usta njihova.
4 Saelhung a om pawt vaengah kongduk khaw caih dae, vaito thadueng lamkah canghum cangpai thoeng.
Gdje nema volova, èiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske.
5 Oltak rhoek kah laipai tah a laithae moenih. Tedae a honghi kah laipai long tah laithae ni a sat.
Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž.
6 Hmuiyoi loh cueihnah a tlap dae a hong ni, mingnah he aka yakming ham tah yoeikoek mai.
Potsmjevaè traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naæi.
7 Hlang ang te a hmai lamloh caeh tak, mingnah olka te na ming pawt ve.
Idi od èovjeka bezumna, jer neæeš èuti pametne rijeèi.
8 Aka thaai kah cueihnah long tah a longpuei te a yakming dae, aka ang kah a anglat tah thailatnah ni.
Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj, a bezumlje je bezumnijeh prijevara.
9 Aka ang loh hmaithennah te a hnael dae, aka thuem long tah a laklo ah kolonah a saii.
Bezumnima je šala grijeh, a meðu pravednima je dobra volja.
10 A hinglu khahingnah loh lungbuei a ming. Te dongah a kohoenah dongah rhalawt loh boi thil pawh.
Srce svaèije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi.
11 Halang rhoek kah im tah a phae pah vetih aka thuem kah dap tah rhoeng ni.
Dom bezbožnièki raskopaæe se, a koliba pravednijeh cvjetaæe.
12 Longpuei he hlang kah mikhmuh ah thuem dae a hmailong ah dueknah longpuei la om.
Neki se put èini èovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.
13 Nueihbu dongah lungbuei loh thak a khoeih tih, a tloihsoi ah kohoenah khaw pha-ueknah la poeh.
I od smijeha boli srce, i veselju kraj biva žalost.
14 Lungbuei aka balkhong khaw, hlang then khaw a khosing te amah hah bitni.
Putova svojih nasitiæe se ko je izopaèena srca, ali ga se kloni èovjek dobar.
15 Hlangyoe long tah olka boeih te a tangnah dae, aka thaai long tah a khokan te a yakming.
Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.
16 Aka cueih long tah a rhih tih boethae te a nong tak. Tedae aka ang long tah a paan tih a omtoem.
Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je.
17 Thintoek bangkek loh a anglat a phoe tih, tangkhuepnah aka khueh hlang khaw a hmuhuet uh.
Nagao èovjek èini bezumlje, a pakostan je èovjek mrzak.
18 Hlangyoe loh anglat a pang tih, aka thaai rhoek loh mingnah te a muei uh.
Ludi našljeðuje bezumlje, a razboriti vjenèava se znanjem.
19 Hlang thae rhoek te hlang then rhoek kah mikhmuh ah, halang rhoek te hlang dueng kah vongka ah ngam uh ni.
Klanjaju se zli pred dobrima i bezbožni na vratima pravednoga.
20 Khodaeng te a hui long khaw a hmuhuet tih, hlanglen tah muep a lungnah.
Ubogi je mrzak i prijatelju svom, a bogati imaju mnogo prijatelja.
21 A hui taengah aka hnoelrhoeng uh tah tholh tih, mangdaeng kodo aka rhen tah a yoethen.
Ko prezire bližnjega svojega griješi; a ko je milostiv ubogima, blago njemu.
22 Boethae aka uep rhoek te kho a hmang uh moenih a? Tedae sitlohnah neh uepomnah long tah hnothen ni a caai thil.
Koji smišljaju zlo, ne lutaju li? a milost i vjera biæe onima koji smišljaju dobro.
23 Patangnah cungkuem loh kumkonah a om sak. Tedae hmuilai dongkah ol bueng ngawn tah tloelnah la poeh.
U svakom trudu ima dobitka, a govor usnama samo je siromaštvo.
24 Khuehtawn he aka cueih rhoek kah a rhuisam la om tih, aka ang rhoek tah anglat la anglat coeng.
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumlje bezumnijeh ostaje bezumlje.
25 Oltak kah laipai loh hinglu a huul tih, hlangthai palat loh laithae a sat.
Istinit svjedok izbavlja duše, a lažan govori prijevaru.
26 BOEIPA hinyahnah dongah pangtungnah sarhi khaw om, te dongah a ca rhoek ham hlipyingnah la om.
U strahu je Gospodnjem jako pouzdanje, i sinovima je utoèište.
27 BOEIPA hinyahnah tah hingnah thunsih neh, dueknah hlaeh lamloh aka phaelh sak la om.
Strah je Gospodnji izvor životu da se èovjek saèuva od prugala smrtnijeh.
28 Pilnam kah cangpai dongah ni manghai kah rhuepomnah khaw a om, namtu a om pawt vaengah mangpa kah porhaknah la om.
U mnoštvu je naroda slava caru; a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.
29 Thintoek aka ueh tah bahoeng a lungcuei tih, mueihla bangkek loh anglat ni a pomsang.
Ko je spor na gnjev, velika je razuma; a ko je nagao pokazuje ludost.
30 Lungbuei hoeihnah tah pumsa kah hingnah la om tih, thatlainah khaw rhuh keet la poeh.
Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima.
31 Tattloel aka hnaemtaek loh amah aka saii ni a veet, BOEIPA aka thangpom long tah khodaeng a rhen.
Ko èini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga ko je milostiv siromahu.
32 Halang tah a boethae ah bung tih, aka dueng tah a dueknah rhangneh ying.
Za zlo svoje povrgnuæe se bezbožnik, a pravednik nada se i na smrti.
33 Aka yakming kah lungbuei ah cueihnah khaw rhaehrhong tih, hlang ang lakli ah khaw ming uh coeng.
Mudrost poèiva u srcu razumna èovjeka, a što je u bezumnima poznaje se.
34 Duengnah loh namtom a pomsang tih, tholhnah loh namtu te rhaidaeng la a khueh.
Pravda podiže narod, a grijeh je sramota narodima.
35 Manghai kah kolonah loh sal te a cangbam tih, a thinpom loh yah a bai.
Mio je caru razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se.
