Olcueih 13
1 Ca aka cueih loh pa kah thuituennah a hnatun tih, hmuiyoi long tah tluungnah pataeng hnatun pawh.
Mudar sin sluša nastavu oca svojega; a potsmjevaè ne sluša ukora.
2 Hlang lai thaih lamloh a then khaw a cah dae, hnukpoh kah hinglu tah kuthlahnah la poeh.
Od ploda usta svojih svaki æe jesti dobro, a duša nevaljalijeh ljudi nasilje.
3 A hinglu aka ngaithuen long tah a ka a tuem, a ka aka ang soeh khaw amah ham porhaknah la om.
Ko èuva usta svoja, èuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada.
4 Kolhnaw loh a ngaidam dae a hinglu a thum moenih. Tedae aka haam kah a hinglu tah hah ngaikhoek.
Željna je duša ljenivèeva, ali nema ništa; a duša vrijednijeh ljudi obogatiæe se.
5 Aka dueng loh a hong ol te a hmuhuet. Halang tah a borhim tih a hmai tal.
Na lažnu rijeè mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti.
6 Duengnah loh thincaknah longpuei te a kueinah tih, halangnah loh tholhnah a paimaelh.
Pravda èuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grješnika.
7 Boei tih ba aka khueh pawt khaw om, vawtthoek dae a boei a rhaeng aka coih khaw om.
Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago.
8 Khuehtawn he hlang kah hinglu tlansum ni. Tedae khodaeng loh tluungnah a yaak moenih.
Otkup je za život èovjeku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša prijetnje.
9 Aka dueng kah khosae tah a kohoe tih, halang kah hmaithoi tah a thih pah.
Vidjelo pravednièko svijetli se, a žižak bezbožnièki ugasiæe se.
10 Althanah loh olpungnah a paek tih, uentonah dongah cueihnah om.
Od oholosti biva samo svaða, a koji primaju svjet, u njih je mudrost.
11 A honghi lamkah boeirhaeng khaw yip muei tih, amah kut neh aka coi long tah a ping sak.
Blago koje se taštinom teèe umaljava se, a ko sabira rukom, umnožava.
12 Ngaiuepnah loh lungbuei aka nue a dangrhoek tih, hingnah thingkung loh ngaihlihnah a cung sak.
Dugo nadanje mori srce, i želja je ispunjena drvo životno.
13 Olka aka hnoelrhoeng loh amah ham lai a koi vetih, olpaek aka rhih te anih loh a rhong ni.
Ko prezire rijeè sam sebi udi; a ko se boji zapovijesti, platiæe mu se.
14 Aka cueih kah olkhueng tah hingnah thunsih la om tih, dueknah hlaeh lamloh aka nong sak la om.
Nauka je mudroga izvor životni da se saèuva prugala smrtnijeh.
15 Lungmingnah then tah mikdaithen la a khueh tih, hnukpoh kah longpuei tah mueng.
Dobar razum daje ljubav, a put je bezakonièki hrapav.
16 Aka thaai loh mingnah neh boeih a saii tih, aka ang loh a anglat te a yaal.
Svaki pametan èovjek radi s razumom, a bezuman raznosi bezumlje.
17 Halang puencawn tah yoethae ah cungku tih, oltak kah laipai tah hoeihnah la om.
Glasnik bezbožan pada u zlo, a vjeran je poslanik lijek.
18 Khodaeng neh yah loh thuituennah a hlahpham tih, toelthamnah aka tuem tah a thangpom.
Siromaštvo i sramota doæi æe na onoga koji odbacuje nastavu; a ko èuva karanje, proslaviæe se.
19 Ngaihlihnah a dip te hinglu ham khaw tui dae, aka ang long tah boethae lamloh nong ham te tueilaehkoi la a om pah.
Ispunjena je želja slast duši, a bezumnima je mrsko otstupiti oda zla.
20 Hlang cueih taengah aka cet la aka cet tah cueih rhoela cueih tih, hlang ang neh aka luem tah lolh coeng.
Ko hodi s mudrima postaje mudar, a ko se druži s bezumnicima postaje gori.
21 Hlangtholh rhoek te yoethae loh a hloem dae, aka dueng te hnothen neh a thuung.
Grješnike goni zlo, a pravednicima se vraæa dobro.
22 Hlang then long tah a ca kah a ca khaw a phaeng dae, laihmu kah a thadueng tah hlang dueng hamla a khoem pah.
Dobar èovjek ostavlja našljedstvo sinovima sinova svojih, a grješnikovo imanje èuva se pravedniku.
23 Khodaeng kah khohai cang tah thawt tangloeng dae, tiktamnah a om pawt dongah a khoengvoep.
Izobila hrane ima na njivi siromaškoj, a ima ko propada sa zle uprave.
24 A ca aka thiinah loh a cungcik a hnaih, tedae aka lungnah tah thuituennah neh a toem.
Ko žali prut, mrzi na sina svojega; a ko ga ljubi, kara ga za vremena.
25 Hlang dueng loh a hinglu dongah kodam la a caak dae, halang tah a bung a vaitah.
Pravednik jede, i sita mu je duša; a trbuh bezbožnicima nema dosta.
