Olcueih 11
1 Hlangthai palat kah cooi te BOEIPA kah tueilaehkoi tih, coilung a thuem te a kolonah la om.
Lažna su mjerila mrska Gospodu, a prava mjera ugodna mu je.
2 Althanah ha pawk vaengah yah khaw thoeng, tedae cueihnah tah kodo nen ni ha pawk.
Kad doðe oholost, doðe i sramota; a u smjernijeh je mudrost.
3 Aka thuem rhoek kah muelhtuetnah loh amamih te a mawt tih, hnukpoh rhoek kah a saveknah loh amamih te a rhoelrhak la a rhoelrhak sak.
Pravedne vodi bezazlenost njihova, a bezakonike satire zloæa njihova.
4 A thinpom khohnin ah tah a boeirhaeng nen khaw hoeikhang pawt vetih, duengnah long ni dueknah lamloh a huul eh.
Neæe pomoæi bogatstvo u dan gnjeva, a pravda izbavlja od smrti.
5 Duengnah long tah a longpuei te cuemthuek la a dueng sak tih, halang te a a halangnah loh a cungku sak.
Pravda bezazlenoga upravlja put njegov, a bezbožnik pada od svoje bezbožnosti.
6 Aka dueng rhoek tah duengnah loh a huul tih, hnukpoh rhoek tah talnah loh a tuuk.
Pravedne izbavlja pravda njihova, a bezakonici hvataju se u svojoj zloæi.
7 Halang hlang kah dueknah dongah ngaiuepnah khaw moelh tih, thahuem kah ngaiuepnah khaw tahah.
Kad umire bezbožnik, propada nadanje, i najjaèe uzdanje propada.
8 Aka dueng tah citcai lamkah khaw pumcum tih anih yueng la halang taengla a pawk pah.
Pravednik se izbavlja iz nevolje, a bezbožnik dolazi na njegovo mjesto.
9 Lailak kah a ka loh a hui a phae tih aka dueng kah mingnah rhangneh pumcum uh.
Licemjer kvari ustima bližnjega svojega; ali se pravednici izbavljaju znanjem.
10 Aka dueng kah thennah dongah ni khorha loh sundaep thil tih halang a milh vaengah tamlung a lohuh.
Dobru pravednijeh raduje se grad; a kad propadaju bezbožnici, biva pjevanje.
11 Aka thuem rhoek kah yoethennah loh vangpuei a pomsang tih, halang kah a ka longtah a koengloeng.
Blagoslovima pravednijeh ljudi podiže se grad, a s usta bezbožnièkih raskopava se.
12 Lungbuei aka talh loh a hui te a hnoel a rhoeng dae lungcuei hlang long tah hil a phah.
Bezumnik se ruga bližnjemu svojemu, a razuman èovjek muèi.
13 Caemtuh a caeh vaengah baecenol te a hliphen tih mueihla ah tangnah koila aka om long tah olka a tuem.
Opadaè tumarajuæi izdaje tajnu; a ko je vjerna srca, taji stvar.
14 A niing a tal dongah pilnam cungku tih, uentonah a yet nen ni loeihnah a om.
Gdje nema savjeta, propada narod, a pomoæ je u mnoštvu savjetnika.
15 Kholong loh rhi a khang atah boethae loh thae a huet ni, Tedae kutyuh aka hnoel tah a pangtung uh.
Zlo prolazi ko se jamèi za tuðina; a ko mrzi na jamstvo, bez brige je.
16 Huta mikdaithen loh thangpomnah te a moem tih, hlanghaeng loh khuehtawn a koi ni.
Žena mila dobija èast, a silni dobijaju bogatstvo.
17 Sitlohnah aka khueh hlang loh a hinglu khaw a phai dae muenying muenyang loh a pumsa a lawn khoeng.
Milostiv èovjek èini dobro duši svojoj, a nemilostiv udi svojemu tijelu.
18 Halang loh a honghi khaw thaphu la a saii tih, duengnah cangti aka tuh longtah oltak kutphu te a doe.
Bezbožni radi posao prijevaran; a ko sije pravdu, pouzdana mu je plata.
19 Duengnah tah hingnah la pawk tih, boethae aka hloem khaw a dueknah ham ni.
Ko se drži pravde, na život mu je; a ko ide za zlom, na smrt mu je.
20 Lungbuei a voeldak tah BOEIPA kah a tueilaehkoi tih, cuemthuek longpuei tah a kolonah la om.
Mrski su Gospodu koji su opaka srca; a mili su mu koji su bezazleni na svom putu.
21 Kut sokah kut pataeng boethae a hmil moenih, tedae aka dueng kah tiingan tah loeih ni.
Zao èovjek neæe ostati bez kara ako i druge uzme u pomoæ; a sjeme pravednijeh izbaviæe se.
22 Sakthen nu khaw omih aka phaelh tah ok hnarhong dongkah sui hnaii banghui ni.
Žena lijepa a bez razuma zlatna je brnjica u gubici svinji.
23 Aka dueng rhoek long tah a then ngaiuepnah bueng ni a ngaihlihnah tih halang rhoek long tah thinpom a khueh.
Želja je pravednijeh samo dobro, a oèekivanje bezbožnijeh gnjev.
24 A khueh duen te a tael tih koep a koei pah, hloh malcal khaw tloelnah la om sumsoek.
Jedan prosipa, i sve više ima; a drugi tvrduje suviše, i sve je siromašniji.
25 yoethennah hinglu loh a doedan vetih, a tulcah dongah amah te khaw a suep van ni.
Podašna ruka biva bogatija, i ko napaja, sam æe biti napojen.
26 Cangpai aka hloh te namtu loh a tap tih aka hlah te tah a lu ah yoethennah loh a vuei.
Ko ne da žita, proklinje ga narod, a ko prodaje, blagoslov mu je nad glavom.
27 A then aka toem loh kolonah a tlap tih, boethae aka tlap tah amah a thoeng thil.
Ko traži dobro, dobija ljubav; a ko traži zlo, zadesiæe ga.
28 A khuehtawn dongah aka pangtung tah cungku vetih aka dueng rhoek tah thinghnah bangla boe ni.
Ko se uzda u bogatstvo svoje, propašæe; a pravednici æe se kao grana zelenjeti.
29 A imkhui aka lawn tah khohli a pang vetih, aka ang khaw lungbuei aka cueih taengah sal la om ni.
Ko zatire kuæu svoju, naslijediæe vjetar; i bezumnik æe služiti mudromu.
30 Aka dueng kah a thaih tah hingnah thingkung la om tih, hinglu aka tuek ni aka cueih.
Plod je pravednikov drvo životno, i mudri obuèava duše.
31 Aka dueng pataeng diklai dongah a thuung atah halang neh laihmu aisat te a thuung ni ta.
Gle, pravedniku se na zemlji plaæa, akamoli bezbožniku i grješniku?
