< Olcueih 25 >

1 Tahae Solomon kah rhoek he Judah manghai Hezekiah kah hlang rhoek loh a puen uh bal.
Anche questi sono proverbi di Salomone, trascritti dagli uomini di Ezechia, re di Giuda.
2 Pathen kah thangpomnah loh olka te a thuh tih, manghai kah thangpomnah long tah olka te a khe.
E' gloria di Dio nascondere le cose, è gloria dei re investigarle.
3 Buhuengpomnah he vaan ah, a laedil bal khaw diklai ah. Te dongah manghai rhoek kah lungbuei he khenah om pawh.
I cieli per la loro altezza, la terra per la sua profondità e il cuore dei re sono inesplorabili.
4 Ngun te a aek met pah. Te daengah ni hnopai aka saii ham khaw a poeh pa eh.
Togli le scorie dall'argento e l'orafo ne farà un bel vaso;
5 Halang khaw manghai mikhmuh lamkah loh haek uh. Te daengah ni a ngolkhoel loh duengnah dongah a ngol eh.
togli il malvagio dalla presenza del re e il suo trono si stabilirà sulla giustizia.
6 Manghai mikhmuh ah namah pom uh boeh, a hmuen tuenglue ah khaw pai boeh.
Non darti arie davanti al re e non metterti al posto dei grandi,
7 Na mik loh a hmuh vanbangla, hlangcong mikhmuh ah na kunyun lakah, “Nang pahoi yoeng dae,” a ti te then ngai.
perché è meglio sentirsi dire: «Sali quassù» piuttosto che essere umiliato davanti a uno superiore. Quanto i tuoi occhi hanno visto
8 Toe koeloe ham khaw khuen boeh. Meltam khaw, na hui neh na hmai a thae vaengah a bawtnah ah na saii ve.
non metterlo subito fuori in un processo; altrimenti che farai alla fine, quando il tuo prossimo ti svergognerà?
9 Namah lamkah oelhtaihnah te na hui neh tuituk uh rhoi. Tedae baecenol he tah a tloe la puek sak boeh.
Discuti la tua causa con il tuo vicino, ma non rivelare il segreto altrui;
10 Uepom loh nang n'ya vetih nang taengah theetnah loh paa tlaih pawt ve.
altrimenti chi ti ascolta ti biasimerebbe e il tuo discredito sarebbe irreparabile.
11 A buelhmaih la a thui olka tah cak ben dongkah sui thaihthawn la om.
Come frutti d'oro su vassoio d'argento così è una parola detta a suo tempo.
12 Hlang cueih a tluung vaengah aka hnatun kah a hna dongah sui hnaii, sui himbai la a om pah.
Come anello d'oro e collana d'oro fino è un saggio che ammonisce un orecchio attento.
13 Cangah tue vaengkah vuelsong a dingsuek bangla, uepom laipai long tah amah aka tueih kung taeng neh a boei te khaw a hinglu a caih sak.
Come fresco di neve al tempo della mietitura, è un messaggero verace per chi lo manda; egli rinfranca l'animo del suo signore.
14 Khomai neh khohli khaw om dae khonal a om pawt bangla, aka yan uh hlang kah kutdoe khaw a honghi ni.
Nuvole e vento, ma senza pioggia, tale è l'uomo che si vanta di regali che non fa.
15 Thinsen rhangneh rhalboei a hloih thai tih, mongkawt ol loh songrhuh a khaem thai.
Con la pazienza il giudice si lascia persuadere, una lingua dolce spezza le ossa.
16 Khoitui na hmuh te a rhoeh ah na caak mako, n'lawt vetih na lok ve.
Se hai trovato il miele, mangiane quanto ti basta, per non esserne nauseato e poi vomitarlo.
17 Na kho te na hui im ah a rhoeh la hawn sak aih, nang n'hnuenah vetih namah te m'hmuhuet ve.
Metti di rado il piede in casa del tuo vicino, perché non si stanchi di te e ti prenda in odio.
18 A hui taengah a hong laipai la aka phoe hlang tah caemboh, cunghang neh thaltang aka haat bangla om.
Mazza, spada e freccia acuta è colui che depone il falso contro il suo prossimo.
19 Citcai tue vaengah hnukpoh pangtungnah ngawn tah, no hom, kho aka haeh banghui pawn ni.
Qual dente cariato e piede slogato tale è la fiducia dell'uomo sleale nel giorno della sventura,
20 Boethae lungbuei te laa neh aka hlai khaw, khosik tue vaengah himbai aka pit, a thuui dongah lunghuem bangla om.
è togliersi le vesti in un giorno rigido. Aceto su una piaga viva, tali sono i canti per un cuore afflitto.
21 Na lunguet khaw a pongnaeng atah buh cah lamtah, a halh bal atah tui tul.
Se il tuo nemico ha fame, dagli pane da mangiare, se ha sete, dagli acqua da bere;
22 Te vaengah ni nang kah hmai-alh te a lu dongla poep uh coeng tih, BOEIPA loh nang yueng la a thuung ni.
perché così ammasserai carboni ardenti sul suo capo e il Signore ti ricompenserà.
23 Tlangpuei yilh loh khonal hang khuen. A huephael kah olka loh a mikhmuh ah kosi a sah.
La tramontana porta la pioggia, un parlare in segreto provoca lo sdegno sul volto.
24 Imkhui ah huta kah olpungkacan neh hohmuhnah hloih dongkah lakah tah, imphu kah yael ah khosak he then ngai.
Abitare su un angolo del tetto è meglio di una moglie litigiosa e una casa in comune.
25 Khohla bangsang kho lamkah olthang then khaw buhmueh rhathih vaengkah hinglu ham tui ding bangla om.
Come acqua fresca per una gola riarsa è una buona notizia da un paese lontano.
26 Tuisih loh rhong tih thunsih loh a nu banghui la, aka dueng loh halang mikhmuh ah a yalh pah.
Fontana torbida e sorgente inquinata, tale è il giusto che vacilla di fronte all'empio.
27 Khoitui muep caak ham neh, thangpomnah loh a thangpomnah neh khenah he then pawh.
Mangiare troppo miele non è bene, né lasciarsi prendere da parole adulatrici.
28 Vongtung aka tal khopuei neh, a mueihla kah tungaepnah aka tal hlang tah sut rhawp.
Una città smantellata o senza mura tale è l'uomo che non sa dominare la collera.

< Olcueih 25 >