Olcueih 19
1 A hmuilai voeldak neh aka ang lakah amah kah thincaknah neh aka cet khodaeng he then ngai.
Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
2 Mingnah aka om pawh hinglu khaw then pawh, kho neh aka tanolh long khaw a hmaang.
Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
3 Hlang kah a anglat loh amah kah longpuei te a paimaelh pah hatah a lungbuei tah BOEIPA taengah a hmaital.
Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
4 Boeirhaeng tah paya khaw muep a thap pah dae, tattloel tah a baerhoep long pataeng te a nong tak.
Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
5 A honghi kah laipai te hmil pawt vetih, laithae aka sat long khaw poenghal mahpawh.
Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
6 Hlangcong kah maelhmai tah muep a thae sak uh tih, hlang te hlang boeih loh kutdoe neh a paya nah uh.
Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
7 Manuca pataeng aka khodaeng te boeih a hmuhuet uh atah, a baerhoep aisat te a taeng lamloh a lakhla tak ta. A hloem bal akhaw amih te ol a om moenih.
Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
8 A hinglu aka lungnah long tah a lungbuei ah a lai tih, lungcuei long tah hnothen dang hamla a ngaithuen.
Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
9 A honghi kah laipai te hmil pawt vetih, laithae aka sat khaw milh ni.
Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
10 Omthenbawnnah he hlang ang ham a rhoeprhui moenih, sal loh mangpa a taemrhai te bahoeng voel moenih.
Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
11 Hlang kah a lungming loh a thintoek khaw a hlawt pah dongah, boekoek te a boei a mang neh a poe.
Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
12 Manghai kah thinkoeh he sathueng bangla kawk dae, a kolonah he baelhing dongkah buemtui bangla om.
Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
13 Capa a anglat te a napa ham talnah la om tih, a yuu kah hohmuhnah khaw tuicip bangla puh.
Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
14 Im neh boeirhaeng he napa kah rho la om cakhaw, hlang aka cangbam yuu he tah BOEIPA taeng lamkah ni.
Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
15 Ngaknah he ih dongah moo tih, palyal khaw hinglu lamlum.
Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
16 Olpaek aka tuem loh a hinglu a ngaithuen tih, BOEIPA kah longpuei aka hnoel tah duek rhoe duek ni.
Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
17 BOEIPA kah puhlah long tah tattloel te a rhen tih, a thaphu te amah taengla a thuung ni.
Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
18 Ngaiuepnah a om vaengah na ca te toel lah, anih duek sak ham tah na hinglu te thak boeh.
Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
19 Kosi len kah hmulung te tholhphu la a phueih atah na huul cakhaw koep na koei hae ni.
Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
20 cilsuep he hnatun lamtah thuituennah he doe lah. Te daengah ni na hmailong ah na cueih eh.
Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
21 Hlang kah lungbuei ah kopoek muep om cakhaw, BOEIPA kah cilsuep long ni a thoh sak.
Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
22 Hlang kah ngaihlihnah tah amah kah sitlohnah he ni. Tedae khodaeng he hlang laithae lakah then ngai.
Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
23 BOEIPA hinyahnah he tah hingnah la om tih, ngaikhuek la a rhaeh sak coeng dongah yoethae loh cawh voel pawh.
Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
24 Kolhnaw long tah bael dongla a kut a puei nawn pataeng a ka khuila a khuen moenih.
Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
25 Hmuiyoi te na boh daengah ni hlangyoe bangla a muet uh eh. A yakming la na tluung daengah ni mingnah te a phatuem pueng eh.
Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
26 A napa aka rhoelrhak tih, a manu aka yong sak capa tah yah a poh tih, a khosak khaw tal.
Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
27 Ka ca, mingnah olka lamloh palang ham a, thuituennah hnatun ham he na toeng.
Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
28 Hlang muen kah laipai loh tiktamnah te a hnael tih, halang kah a ka loh boethae a dolh.
Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
29 Hmuiyoi rhoek ham tholhphu neh anglat kah a nam ham bohnah a tawn uh coeng.
Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
