Olcueih 17
1 Tuituknah hmueih im dongkah a bae lakah a ommongnah buhkak kamat te then.
Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
2 Hlang aka cangbam sal loh hlang yah aka bai capa te a taemrhai vetih, pacaboeina taengah rho a tael ni.
Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.
3 Cak hamla cak am, sui hamla hmai-ulh om, tedae BOEIPA long tah lungbuei ni a noem.
Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.
4 Thae aka huet loh boethae hmuilai kah a honghi te a hnatung tih, talnah ol te hna a kaeng thil.
Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
5 Khodaeng aka tamdaeng tah amah aka saii kung ni a veet, rhainah soah ko aka hoe khaw hmil mahpawh.
Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
6 Ca rhoek kah a ca rhoek tah patong rhoek kah rhuisam la om tih a napa rhoek te khaw ca rhoek kah a boei a mang la om.
Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
7 Hlangrhuel hmuilai he a ang ham a rhoeprhui moenih. A honghi kah hmuilai khaw hlangcong hamla koih loeng loeng van pawh.
Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.
8 Kapbaih he a kungmah kah mik ah lungto mikdaithen bangla boeih a hoilae tih a cangbam.
Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
9 Hlang kah dumlai aka dah loh lungnah a toem dae, olka dongah aka thovael loh a boeihlum khaw a paekboe sak.
Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
10 Aka ang voei yakhat n'ngawn lakah aka yakming ham tah tluungnah mah a tlaeh pah coeng.
Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
11 Boekoek loh boethae bueng a tlap dae, anih taengah puencawn muenying muenyang ni a tueih pa eh.
Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.
12 Hlang kah a dueidah a laemhong sak vom neh ka hum uh palueng eh, aka ang kah a anglat nen tah ka hum uh boel eh.
Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
13 A then te thae la aka thuung tah a im lamkah a thae te nong rhoe nong mahpawh.
Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
14 Olpungkacan a tongnah tah tui a cae sak. Te dongah tuituknah a puek hlanah huu laeh.
Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
15 Halang aka tang sak neh hlang dueng aka boe sak, amih rhoi bang te BOEIPA kah a tueilaehkoi ni.
Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
16 Cueihnah lai ham hlang ang kut dongkah a phu te ba ham lae, a lungbuei neh a om hae moenih.
Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
17 A tue boeih dongah a hui aka lungnah loh, citcai vaengkah ham manuca a cun.
Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
18 Lungbuei aka talh hlang loh kut a yuh tih, a hui mikhmuh ah mingphanah rhi a khang.
Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.
19 Boekoek aka lungnah loh olpungnah te a lungnah, a thohka te a sang sak tih pocinah a tlap.
Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
20 Lungbuei aka voeldak loh hnothen hmu pawt tih, a ol neh hlang aka maelh khaw yoethae ah cungku.
Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
21 Amah kah a pha-ueknah ham hlang ang te a cun, te dongah hlang ang kah a napa tah a ko a hoe moenih.
Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
22 Lungbuei kohoe he si la a hoeih sak tih, mueihla a rhawp vaengah songrhuh khaw a koh sak.
Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.
23 Laitloeknah a caehlong te phaelh sak ham, halang loh a huep ah kapbaih a loh.
Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
24 Cueihnah he aka yakming ham tah amah mikhmuh ah a om pah tih, aka ang kah a mik ah tah diklai khobawt la a om pah.
Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
25 Capa aka ang tah a napa ham konoinah la om tih, anih aka cun khaw hmuetphawtnah ni.
Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.
26 Hlang dueng te lai a sah sak khaw, a dueng dongah hlangcong taam ham then pawh.
Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
27 A ol aka tuem tah mingnah te aka ming la om tih, mueihla phu tlo aka dingsuek tah hlang lungcuei ni.
Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
28 Hlang ang pataeng a hil a phah atah aka cueih la, a ka a buem atah aka yakming la a ngai coeng.
I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
