Olcueih 16
1 Hlang taengah lungbuei kah rhoekbahnah om dae olka hlatnah he BOEIPA lamkah ni.
Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
2 Hlang kah a longpuei boeih he amah mikhmuh ah khui dae, BOEIPA long tah a mueihla ni a. khiinglangstrong="H8505" pah.
Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.
3 Na bibi te BOEIPA taengah hal lamtah, na kopoek cikngae bitni.
Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.
4 Soeprhaep boeih he amah kah a hlatnah ham BOEIPA loh a saii. Te dongah halang pataeng yoethae hnin kah ham a hlun.
Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.
5 Kut neh kut hlaengtang tih lungbuei aka oek boeih BOEIPA kah a tueilaehkoi la a om dongah hmil mahpawh.
Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
6 Sitlohnah neh oltak loh thaesainah a dawth tih, BOEIPA hinyahnah loh boethae lamkah a nong sak.
Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
7 Hlang kah khosing te BOEIPA loh a moeithen vaengah a thunkha rhoek pataeng amah taengah a rhong sak.
Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
8 Duengnah neh yol mai cakhaw, a tiktam mueh canghum cangpai lakah then.
Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.
9 Hlang kah lungbuei loh amah longpuei te a moeh tih, BOEIPA loh a khokan a cikngae sak.
Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.
10 Manghai ka dongkah bihma tah laitloeknah ham ni, te dongah a ka vikvawk boel saeh.
Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
11 Tiktamnah cooi neh coilung tah BOEIPA taeng lamkah ni, sungsa coilung boeih khaw amah kah a bibi ni.
Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.
12 Duengnah loh ngolkhoel a cikngae sak dongah, manghai rhoek loh halangnah a saii ham tah tueilaehkoi la om.
Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
13 Duengnah hmuilai tah manghai rhoek kah kolonah om tih, a thuem aka thui te a lungnah.
Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.
14 Manghai kah kosi tah dueknah puencawn ni. Te dongah hlang cueih long ni kosi a daeh sak thai eh.
Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
15 Manghai kah maelhmai khosae dongah hingnah tih, a kolonah tah tlankhol vaengkah khomai banghui ni.
U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
16 Cueihnah lai he sui lakah bahoeng then tih, yakmingnah lai he khaw tangka n'tuek lakah then.
Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
17 Boethae lamloh aka nong hamla a thuem longpuei om tih, a hinglu aka ngaithuen loh a longpuei a kueinah.
Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
18 Pocinah kah a hmaiah hoemdamnah om tih, cungkunah kah a hmaiah ah mueihla oeknah a lamhma pah.
Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.
19 Thinthah neh kutbuem n'tael lakah kodo mangdaeng neh mueihla kunyun te then.
Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.
20 Olka neh aka cangbam long tah hnothen a dang tih, BOEIPA dongah aka pangtung tah a yoethen pai.
Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
21 Lungbuei aka cueih te aka yakming la a khue uh tih, hmuilai dongkah olding loh rhingtuknah a thap.
Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
22 Lungmingnah te a kungmah la aka khueh long tah hingnah thunsih la om tih, aka ang rhoek kah thuituennah tah anglat la poeh.
Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.
23 Aka cueih kah lungbuei tah a ka a cangbam tih, a hmuilai dongah rhingtuknah a thap.
Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
24 Ol then tah, hinglu ham khoitui khoitak bangla didip tih, rhuh hamla hoeihnah la om.
Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.
25 Hlang mikhmuh ah longpuei te thuem dae a hmailong ah dueknah longpuei la om.
Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.
26 Thakthaekung kah a hinglu loh amah hamla thakthae tih a ka te a kamcah sak.
Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.
27 Hlang muen loh boethae a vueh tih, a hmuilai dongah hmai bangla rhangto.
Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.
28 Calaak hlang loh olpungkacan a haeh tih, hlang aka thet loh boeihlum a pamhma sak.
Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.
29 Kuthlahnah hlang loh a hui a hloeh tih, longpuei a then pawt la a caeh puei.
Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.
30 Calaak te moeh hamla a mik aka him tih, a hmui saibaeh loh boethae a cung sak.
Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.
31 Sampok he boeimang rhuisam la om tih, duengnah longpuei kah aka om loh a dang.
Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.
32 Thintoek aka ueh tah hlangrhalh lakah, a mueihla aka taem khaw khopuei aka ta lakah then.
Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
33 A rhang dongah hmulung khoh cakhaw a laitloeknah boeih tah BOEIPA lamkah ni a om.
U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.
