Olcueih 13
1 Ca aka cueih loh pa kah thuituennah a hnatun tih, hmuiyoi long tah tluungnah pataeng hnatun pawh.
Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
2 Hlang lai thaih lamloh a then khaw a cah dae, hnukpoh kah hinglu tah kuthlahnah la poeh.
Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
3 A hinglu aka ngaithuen long tah a ka a tuem, a ka aka ang soeh khaw amah ham porhaknah la om.
Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
4 Kolhnaw loh a ngaidam dae a hinglu a thum moenih. Tedae aka haam kah a hinglu tah hah ngaikhoek.
Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
5 Aka dueng loh a hong ol te a hmuhuet. Halang tah a borhim tih a hmai tal.
Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
6 Duengnah loh thincaknah longpuei te a kueinah tih, halangnah loh tholhnah a paimaelh.
Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
7 Boei tih ba aka khueh pawt khaw om, vawtthoek dae a boei a rhaeng aka coih khaw om.
Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
8 Khuehtawn he hlang kah hinglu tlansum ni. Tedae khodaeng loh tluungnah a yaak moenih.
Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
9 Aka dueng kah khosae tah a kohoe tih, halang kah hmaithoi tah a thih pah.
Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
10 Althanah loh olpungnah a paek tih, uentonah dongah cueihnah om.
Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
11 A honghi lamkah boeirhaeng khaw yip muei tih, amah kut neh aka coi long tah a ping sak.
Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
12 Ngaiuepnah loh lungbuei aka nue a dangrhoek tih, hingnah thingkung loh ngaihlihnah a cung sak.
Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
13 Olka aka hnoelrhoeng loh amah ham lai a koi vetih, olpaek aka rhih te anih loh a rhong ni.
Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
14 Aka cueih kah olkhueng tah hingnah thunsih la om tih, dueknah hlaeh lamloh aka nong sak la om.
Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
15 Lungmingnah then tah mikdaithen la a khueh tih, hnukpoh kah longpuei tah mueng.
Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
16 Aka thaai loh mingnah neh boeih a saii tih, aka ang loh a anglat te a yaal.
Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
17 Halang puencawn tah yoethae ah cungku tih, oltak kah laipai tah hoeihnah la om.
Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
18 Khodaeng neh yah loh thuituennah a hlahpham tih, toelthamnah aka tuem tah a thangpom.
Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
19 Ngaihlihnah a dip te hinglu ham khaw tui dae, aka ang long tah boethae lamloh nong ham te tueilaehkoi la a om pah.
Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
20 Hlang cueih taengah aka cet la aka cet tah cueih rhoela cueih tih, hlang ang neh aka luem tah lolh coeng.
Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
21 Hlangtholh rhoek te yoethae loh a hloem dae, aka dueng te hnothen neh a thuung.
Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
22 Hlang then long tah a ca kah a ca khaw a phaeng dae, laihmu kah a thadueng tah hlang dueng hamla a khoem pah.
Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
23 Khodaeng kah khohai cang tah thawt tangloeng dae, tiktamnah a om pawt dongah a khoengvoep.
Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
24 A ca aka thiinah loh a cungcik a hnaih, tedae aka lungnah tah thuituennah neh a toem.
Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
25 Hlang dueng loh a hinglu dongah kodam la a caak dae, halang tah a bung a vaitah.
Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
