Lampahnah 13
1 BOEIPA loh Moses tea voek tih,
Jahve reče Mojsiju:
2 “Namah kah hlang rhoek te tueih lamtah Kanaan kho te yaam uh saeh. Tete Israel carhoek taengah ka paek coeng. A naparhoek koca lamloh hlang pakhat, hlang pakhat tah amamih kah lamkah khoboei la boeih tueih,” a ti nah.
“Pošalji ljude, po jednoga čovjeka iz pojedinog pradjedovskog plemena, da izvide kanaansku zemlju, koju dajem Izraelcima. Pošaljite sve njihove glavare!”
3 Te dongah BOEIPA kah olka bangla Moses loh amih te Paran khosoek lamloha tueih. Amih tah Israel ca rhoek kah a lu hlang boeih ni.
Na Jahvinu zapovijed Mojsije ih posla iz pustinje Parana. Svi ti ljudi bijahu glavari Izraelaca.
4 Te rhoek khuiah a ming la Reuben koca lamloh kah Zakkuur capa Shammua,
A ovo su njihova imena: Šamua, sin Zakurov, od plemena Rubenova;
5 Simeon koca lamloh Khori capa Shaphat,
Šafat, sin Horijev, od plemena Šimunova;
6 Judah koca lamloh Jephunneh capa Kaleb,
Kaleb, sin Jefuneov, od plemena Judina;
7 Issakhar koca lamloh Joseph capa Igal,
Jigal, sin Josipov, od plemena Jisakarova;
8 Ephraim koca lamloh Nun capa Hosea,
Hošea, sin Nunov, od plemena Efrajimova;
9 Benjamin koca lamloh Raphu capa Palti,
Palti, sin Rafuov, od plemena Benjaminova;
10 Zebulun koca lamloh Sodi capa Gaddi,
Gadiel, sin Sodijev, od plemena Zebulunova;
11 Joseph koca lamloh Manasseh koca, Susi capa Gaddiel,
Gadi, sin Susijev, od plemena Josipova, od plemena Manašeova;
12 Dan koca lamloh Gemalli capa Ammiel,
Amiel, sin Gemalijev, od plemena Danova;
13 Asher koca lamloh Michael capa Sethur,
Setur, sin Mikaelov, od plemena Ašerova;
14 Naphtali koca lamloh Vophsi capa Nahbi,
Nahbi, sin Vofsijev, od plemena Naftalijeva;
15 Gad koca lamloh Makhi capa Geuel,
Geuel, sin Makijev, od plemena Gadova.
16 Te kah hlang rhoek te a ming Moses loh khohmuen yaam hama tueih. Te vaengah Moses loh Nun capa Hosea te Joshualaa khue.
To su imena ljudi koje je Mojsije poslao da izvide zemlju. A Hošeu, sina Nunova, Mojsije prozva Jošuom.
17 Moses loh amih te Kanaan khohmuen yaam hama tueih. Te vaengah amih te tuithim lamloh pahoi cet uh lamtah tlang la yoeng uh.
Posla ih Mojsije da izvide kanaansku zemlju pa im reče: “Idite gore u Negeb, onda se popnite na brdo.
18 Khohmuen neh a khuikah khosa pilnam te so uh. Aka tlungluen nim, aka kha nim, yol nim, yet nim?
Razgledajte zemlju kakva je. Je li narod koji u njoj živi jak ili slab, malobrojan ili mnogobrojan?
19 A khuiahkhoa sak te mebang khohmuen nim? Then nim, thae nim? A khuiahkhoa sak khopueirhoek te rhaehhmuen nen nim, hmuencak nen nim?
Kakva je zemlja u kojoj živi: dobra ili rđava? Kakvi su gradovi u kojima borave: otvoreni ili utvrđeni?
20 Diklai te ul nim, caep nim? A khuiah thing om nim, om pawt nim? Moem uh thae lamtah khohmuen thaihtae te hang khuen uh. A tue khaw misur thaihcuek tue coeng ni,” a ti nah.
Kakvo je tlo: plodno ili mršavo? Ima li po njemu drveća ili nema? Odvažni budite i ponesite plodova te zemlje.” Bilo je upravo vrijeme ranog grožđa.
21 Te dongah cet uh tih khohmuen te Zin khosoek lamloh Lebokhamath Rehob duelaa yaam uh.
Odu oni gore da izvide zemlju od pustinje Sina do Rehoba, koji je na ulazu u Hamat.
22 Te dongah tuithim longah cet uh tih Hebron la pawk uh. Te vaengah Anakim cahlah Sheshai Ahiman neh Talmai ana om coeng. Hebron he Egypt Zoan mikhmuh ah kum rhih khuiah a thoh.
Popnu se u Negeb i dođu do Hebrona, gdje su se nalazili Ahiman, Šešaj i Talmaj, Anakovi potomci. - Hebron je osnovan sedam godina prije nego Soan u Egiptu. -
23 Eshkol soklong laa pawk uh vaengah thingluei tea saih uh tih misura su pakhat te panit loh cunghloeng dongaha koh. Te vaengah tale thaih neh thaibu thaih te a khuenuh.
Kada stigoše u Dolinu Eškol, odrezaše ondje lozu s grozdom i ponesoše ga, udvoje, na motki; ponesoše i mogranja i smokava.
24 Israel ca rhoek loh te lamkah thaihsu tea haih uh kawng dongah te hmuen te Eshkol soklonga sui.
Ono se mjesto prozva Dolina Eškol zbog grozda koji su ondje Izraelci odrezali.
25 Khohnin likipa thok vaengah khohmuen aka yaam lamloh mael uh.
Nakon četrdeset dana vrate se iz zemlje koju su izviđali.
26 Cet tih Moses taeng neh Aaron taengah khaw, Kadesh Paran khosoek kah Israel ca rhaengpuei boeih taengla pawk. Amih taengah olkaa khuen uh tih rhaengpuei boeih taengah khohmuen thingthaih te a tueng uh.
Odu k Mojsiju i Aronu i svoj izraelskoj zajednici u Kadeš, u Paranskoj pustinji. Podnesu njima i svoj zajednici izvještaj, a onda im pokažu plodove zemlje.
27 A taengla a puen uh vaengah, “Kaimih nan tueih nah khohmuen la ka pawk uh, suktui neh khoitui khaw long ngawn tih he he a thaih ni.
Izvijeste ga oni: “Išli smo u zemlju u koju si nas poslao. Zaista njome teče med i mlijeko. Evo njezinih plodova.
28 Lungli lungla la, khohmuen kah khosa pilnam khaw tlung tih khopuei vong cak khaw, bahoeng khangmai. Te phoeiah Anakim cahlahrhoek pataeng hnap ka hmuh uh.
Ali je jak narod koji u onoj zemlji živi, gradovi su utvrđeni i vrlo veliki. A vidjesmo ondje i potomke Anakove.
29 Amalek loh tuithim khohmuen ah kho a sak, Khitti neh Jebusi neh Amori loh tlang ah kho a sak, Kanaan loh tuipuei taeng neh Jordan tuikaeng ah kho a sak,” a ti uh.
Amalečani borave u negepskom kraju: Hetiti, Jebusejci i Amorejci žive u brdu; a Kanaanci se nalaze uz more i duž Jordana.”
30 Tedae Kaleb loh pilnam te Moses mikhmuh ah a sim tih, “Cet rhoe cet uh sih lamtah te te pang uh sih, te te coeng rhoe coeng ta,” a ti.
Kaleb ušutka narod oko Mojsija i progovori: “Krenimo ne oklijevajući i zauzmimo je, jer je možemo nadvladati!”
31 Te vaengah amah neh aka cet hlang rhoek loh, “Mamihs lakah tlungluen coeng tih pilnam te paan ham coeng pawh,” a ti uh.
Ali ljudi što su s njim išli odvratiše: “Ne možemo ići na onaj narod jer je jači od nas.”
32 Khohmuen a yaam uh te theetnah la a khuen uh tih Israel ca rhoek taengah, “Khohmuen te yaam ham te longah ka paan uh, khohmuen tah amah khosa rhoek loh a yoop tih a khui kah pilnam te cungkui hlang la boeih ka hmuh uh.
I počnu ozloglašivati Izraelcima zemlju koju su izviđali: “Zemlja kroz koju smo prošli da je izvidimo zemlja je što proždire svoje stanovništvo. Sav narod što ga u njoj vidjesmo ljudi su krupna stasa.
33 Teah te Anakim koca Nephilim te ka hmuh uh. Nephilim lamkah phoeiah tah kaimih mik ah tangku bangla kai om uh coeng tih amih mik ah khaw ka om van,” a ti uh.
Vidjesmo ondje i divove - Anakovo potomstvo od divova. Činilo nam se da smo prema njima kao skakavci. Takvi bijasmo i njima.”
