Laitloekkung 14
1 Samson te Timnah la a suntlak vaengah huta pakhat, Philisti nu te Timnah ah a hmuh.
I siđe Samson u Timnu i ugleda ondje djevojku među filistejskim kćerima.
2 Te dongah ha bal tih a napa neh a manu taengah a thui pah tih, “Timnah ah Philisti nu huta ka hmuh tih anih te kai yuu la han lo laeh,” a ti nah.
Vrativši se, povjeri to ocu i majci: “Opazio sam u Timni”, reče on, “djevojku među filistejskim kćerima: oženite me njome.”
3 Tedae a napa neh a manu loh, “Na manuca kah tanu lakli neh ka pilnam cungkuem lakli ah om pawt tih a? Philisti pumdul te yuu la loh ham tekah huta te na paan eh,” a ti nah. Tedae a napa taengah Samson loh, “Ka mik loh a nai coeng dongah anih mah kai ham han lo laeh,” a ti nah.
Otac i mati rekoše: “Zar nema djevojaka među kćerima tvoga plemena i u svemu našem narodu da moraš uzeti ženu između neobrezanih Filistejaca?” Ali Samson odgovori ocu: “Oženi me njome jer mi ona omilje.”
4 Te vaeng tue ah Philisti loh Israel a ngol thil dongah BOEIPA loh Philisti taengah a tuetang a dawn te Samson kah a napa neh a manu loh ming pawh.
Otac mu i majka nisu znali da je to od Jahve, koji je tražio zadjevicu s Filistejcima jer Filistejci u ono doba vladahu Izraelom.
5 Samson loh a manu a napa te Timnah la a suntlak puei tih Timnah misur a pha uh vaengah tah sathueng khuikah sathuengca loh samson cuuk thil ham tarha kawk.
Samson siđe tako u Timnu i kad dođe do timnjanskih vinograda, gle - odjednom preda nj iskoči mladi lav ričući.
6 BOEIPA Mueihla loh Samson te a thaihtak sak dongah maae ca a baeh bangla sathueng te a baeh tih, a kut dongah pakhat khaw kap pawh. Tedae a saii te a manu a napa taengah thui pawh.
Duh Jahvin zahvati Samsona, i on goloruk raskida lava kao što se raskida jare; ali ne reče ni ocu ni majci što je učinio.
7 Suntla tih huta taengah a cal vaengah mah Samson mik dongah thuem.
Došavši, razgovori se s djevojkom i ona mu omilje.
8 Khohnin a thok phoeiah a yuu te loh ham a mael vaengah sathueng a cungkunah te sawt ham a phael hatah sathueng rhok dongah khoi ana bop tih khoitui te lawt a hmuh.
Poslije nekog vremena, kada se vratio da je odvede, Samson skrenu da vidi mrtvog lava, a to u mrtvom lavu roj pčela i med.
9 Te dongah khoi te a kut neh a poh tih a caeh, a caeh doela a caak. A manu a napa taengah a pha vaengah amih rhoi te khaw a paek tih a caak rhoi. Tedae sathueng rhok khui lamkah khoitui a poh te amih rhoi taengah thui pawh.
On uze meda u ruke i jeo ga je idući putem. Kada se vratio k ocu i majci, dade ga i njima te i oni jedoše; ali im ne reče da ga je uzeo iz mrtvog lava.
10 Te phoeiah huta taengah a napa te cet tih tongpang rhoek loh a saii uh noek bangla Samson loh buhkoknah pahoi a saii.
Zatim ode ženi i ondje prirediše gozbu Samsonu; trajala je sedam dana, jer tako običavahu mladi ljudi.
11 Anih te a hmuh uh vaengah baerhoep sawmthum a khuen uh tih anih taengah om uh.
Ali kako ga se bojahu, izabraše trideset svadbenih drugova da budu uza nj.
12 Amih te Samson loh, “Nangmih taengah ka thui olkael he buhkoknah hnin rhih khuiah kai taengah han thui rhoela han thui uh. Na puk uh atah hni sawmthum neh thovaelnah himbai sawmthum te nangmih kam pae eh.
Tad im reče Samson: “Hajde da vam zadam zagonetku. Ako je odgonetnete za sedam svadbenih dana, dat ću vam trideset truba finog platna i trideset svečanih haljina.
13 Tedae kai taengah na thui ham na coeng uh pawt atah kai he nangmih loh hni sawmthum neh thovaelnah himbai sawmthum nam paek uh van ni,” a ti nah. Te dongah Samsawn te, “Na olkael te thui lamtah ka hnatun uh lah eh,” a ti uh.
Ali ako je ne mognete odgonetnuti, vi ćete meni dati trideset truba platna i trideset svečanih haljina.” “Zadaj nam zagonetku”, odgovore mu oni, “mi te slušamo.”
14 Te phoeiah amih te, “Aka hnom khui lamkah caak ha thoeng tih aka tlung khui lamkah didip ha thoeng,” a ti nah hatah olkael ming ham te hnin thum khuiah coeng uh thai voel pawh.
A on im reče: “Od onog koji jede izišlo je jelo, od jakoga izišlo je slatko.” Ali za tri dana nisu mogli odgonetnuti zagonetke.
15 Hnin rhih a pha vaengah Samson yuu taengah, “Na va te hloih lamtah olkael te kaimih ham thui laeh saeh, namah neh na pa imkhui hmai neh kang hoeh uh ve, kaimih talh ham nim kaimih taengla nang khue,” a ti na uh.
Četvrtoga dana rekoše Samsonovoj ženi: “Izvuci od muža na prijevaru rješenje zagonetke, ili ćemo spaliti i tebe i očev ti dom! Zar ste nas ovamo pozvali da nas oplijenite?”
16 Te dongah Samson yuu te a taengah a rhah pah tih, “Kai nan nen tih nan lungnah pawt dongah ka pilnam khuikah ka nganpa rhoek te olkael neh na voek khaw kai taengah nan thui pawh,” a ti nah. Tedae Samson loh, “A nu a pa taengah pataeng ka thui pawt te nang taengah tarha ka thui aya?” a ti nah.
Tada žena, uplakana, obisnu Samsonu oko vrata govoreći: “Ti mene samo mrziš i ne ljubiš me. Zadao si zagonetku sinovima moga naroda, a meni je nisi objasnio.” On joj odgovori: “Nisam je objasnio ni ocu ni majci, a tebi da je kažem?”
17 Amih ham buhkoknah a om duela hnin rhih khuiah samson te a rhah thil. Tedae a hnin rhih dongla a pha vaengah tah Samson te moelh a kilh dongah a yuu ham te a thui pah tih a yuu loh a pilnam khuikah a hlang rhoek taengah olkael te a thui pah.
Ona mu plakaše oko vrata sedam dana, koliko je trajala gozba. Sedmoga dana on joj kaza odgonetku: toliko je na nj navaljivala. I ona je odade sinovima svoga naroda.
18 Te dongah a hnin rhih dongah tah khopuei hlang rhoek loh vinhna bangla a hnai hlanah, “Khoitui lakah balae aka didip tih sathueng lakah balae aka tlung?” a ti nah. Tedae amih te Samson loh, “Kai kah vaito neh na phayai uh pawt koinih ka olkael he na puk uh mahpawh,” a ti nah.
Sedmoga dana, prije nego je zašlo sunce, ljudi iz toga grada rekoše Samsonu: “Što ima slađe od meda i što ima jače od lava?” A on im odgovori: “Da niste s mojom junicom orali, ne biste zagonetke pogodili.”
19 BOEIPA Mueihla loh Samson te a thaihtak sak dongah Ashkelon la suntla tih hlang sawmthum a ngawn. Amih kah pumoep te a loh pah tih olkael aka thui rhoek te thovaelnah himbai te a paek. Tedae a thintoek a sai doeah a napa im la mael.
Tada duh Jahvin dođe na njega, te on siđe u Aškelon i ondje pobi trideset ljudi, uze im odjeću i dade svečane haljine onima koji su odgonetnuli zagonetku, a onda se sav gnjevan vrati očevoj kući.
20 Samson yuu te anih taengah aka luem a baerhoep taengla a om pah.
A Samsonovu ženu dadoše drugu koji mu bijaše svadbeni pratilac.
