< Joba 28 >

1 Cak ham a khorhui om tih sui ham khaw a ciil nah hmuen om.
“Da, srebro ima svoja nalazišta, a zlato mjesta gdje se pročišćava.
2 Thicung khaw laipi lamloh a loh tih lungto te rhohum la a tlae.
Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudače rastaljene bakar.
3 A bawtnah te a hmuep neh a khuetnah a cungkuem hil a khueh. Anih loh lungto te a hmuep neh dueknah hlipkhup ah khaw a hoem.
Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najvećih dubina za kamenom u mraku zakopanim.
4 Soklong te aka bakuep taeng lamloh a yoe tih kho neh caeh khaw a hnilh uh. Hlanghing lamkah aka tlayae rhoek khaw hinghuen uh.
Čeljad iz tuđine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuć' se, daleko od ljudi.
5 Diklai amah lamloh buh thoeng tih a hmui ah hmai bangla om.
Krilo zemlje iz kojeg kruh nam niče kao od vatre sve je razrovano.
6 A lungto te minhum hmuen tih a taengah sui laipi om.
Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.
7 A hawn te vatlung loh ming pawt tih maisi mik loh hmu pawh.
Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.
8 Te te sa ca rhoek loh cawt pawt tih te donglong te sathuengca long khaw pawn pawh.
Zvijeri divlje njima nisu kročile niti je kada lav njima prošao.
9 Hmailung soah a kut a hlah tih tlang pataeng a yung ah a phil.
Ali na kamen diže čovjek ruku te iz korijena prevraća planine.
10 Sokko lungpang dongah a khoel tih umponah cungkuem khaw a mik loh a hmuh.
U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.
11 Tuiva tuilong khaw a kueng tih olhuep te khosae la a khuen.
Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.
12 Tedae me rhoek ah nim cueihnah a hmuh tih yakmingnah hmuen he menim?
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
13 A phu te hlanghing loh ming pawt tih mulhing khohmuen ah a hmuh moenih.
Čovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.
14 Tuidung loh, “Te te kai ah moenih,” a ti tih tuitunli loh, “Kai taengah moenih,” a ti.
Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'
15 Te ham te cui cilh khaw pae thai pawt tih cueihnah a phu te cak khaw a khiing pah.
Zlatom se čistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;
16 Ophir sui nen khaw, oitha lung vang nen khaw minhum nen khawting pawh.
ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.
17 Te te sui neh canglung neh tluk pawt tih a hnothung he suicilh hnopai bal moenih.
Sa zlatom, staklom ne poređuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.
18 Maerhuhlung neh disaehlung khaw thui lawk pawt tih cueihnah rhovoep tah lungvang lakah then.
Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći Mudrost no biserje.
19 Te te Kusah vaya nen khaw tluk pawt tih sui cilh nen khaw ting pawh.
Što je prema njoj topaz etiopski? Ni čistim zlatom ne procjenjuje se.
20 Te dongah cueihnah he me lamkah nim ha pawk tih yakmingnah hmuen he menim?
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
21 Mulhing boeih kah mik lamloh a thuh pah tih vaan kah vaa taeng lamloh a thuh.
Sakrivena je očima svih živih; ona izmiče pticama nebeskim.
22 Abaddon neh dueknah loh, “A olthang te kaimih hna neh ka yaak uh,” a ti.
Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo čuli.' (questioned)
23 Pathen loh a longpuei a yakming tih a hmuen te khaw amah loh a ming.
Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.
24 Amah loh diklai khobawt hil a paelki tih vaan hmui khaw boeih a hmuh.
Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.
25 Yilh kah a khiing a khueh pah tih tui khaw cungnueh neh a nueh.
Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,
26 Amah loh khotlan ham rhi a suem tih rhaek ol ham khaw longpuei a khueh.
kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,
27 Cueihnah te a hmuh tih a tae. Cueihnah te a sikim sak tih a khe bal.
tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao.
28 Hlang taengah khaw, 'Ka Boeipa hinyahnah he cueihnah la om tih boethae lamloh nong he yakmingnah,’ a ti,” a ti nah.
A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost.”

< Joba 28 >