Suencuek 30
1 Tedae Rakhel loh Jakob ham ca cun pawh tilaa hmuh vaengah Rakhelte a maya taengah thatlai. Te dongah Jakob la, “Kai he capa m'pae lah, te pawt koinih ka duek ni,” a ti nah.
Vidjevši Rahela da Jakovu ne rađa djece, postade zavidna svojoj sestri pa reče Jakovu: “Daj mi djecu! Inače ću svisnuti!”
2 Te dongah Jakob kah a thintoekte Rakhel taengah sai tih, “Kai he nang bung kah a thaih aka hloh Pathen yueng la ka om a?,” a ti nah.
Jakov se razljuti na Rahelu te reče. “Zar sam ja namjesto Boga koji ti je uskratio plod utrobe?”
3 Tedae, “Ka taengom Bilhah taengah kun mai saw he. Te daengah ni ka khuklu ah ca han sak vetih anih lamloh kai khaw ka thoh eh?,” a ti nah.
A ona odgovori: “Evo moje sluškinje Bilhe: uđi k njoj, pa neka rodi na mojim koljenima, da tako i ja steknem djecu po njoj.”
4 Te dongah a taengom Bilhah tea yuu laa paek tih Jakob loh anih taengah ip.
Dade mu dakle svoju sluškinju Bilhu za ženu, i Jakov priđe k njoj.
5 Bilhah khaw pumrhih tih Jakob ham caa cun pah.
Bilha zače te Jakovu rodi sina.
6 Te vaengah Rakhel loh, “Pathen loh kai n'yan cakhaw ka ol tea yaak bal tih kai he ca tongpa m'paek coeng,” a ti. Te dongah anih mingte Dana sui.
Tada Rahela reče: “Jahve mi je dosudio pravo. Uslišao je moj glas i dao mi sina.” Stoga mu nadjenu ime Dan.
7 Te phoeiah koep pumrhih tih Rakhel kah taengom Bilhah loh Jakob ham capa pabae te a cun pah.
Rahelina sluškinja Bilha opet zače i rodi Jakovu drugoga sina.
8 Te vaengah Rakhel loh, “Pathen kah rhaknah dongah ka maya te ka hnueih tih ka na coeng,” a ti. Te dongah anih mingte Naphtalia sui.
Tada Rahela reče: “Žestoko sam se borila sa sestrom, ali sam pobijedila.” Tako mu nadjenu ime Naftali.
9 Tedae Leah loh ca cun ham bawt coeng tilaa hmuh dongah a taengom Zilpah tea khuen tih Jakob taengaha yuu laa paek.
A vidjevši Lea da je prestala rađati, uzme svoju sluškinju Zilpu pa je dade Jakovu za ženu.
10 Te dongah Leah kah taengom Zilpah loh Jakob ham capaa cun pah.
I kad je Leina sluškinja Zilpa rodila Jakovu sina,
11 Te vaengah Leah loh, “Yoekam loha loh,” a ti dongah anih ming te Gada sui.
Lea uskliknu: “Koje sreće!” Tako mu nadjenu ime Gad.
12 Te phoeiah Leah kah taengom Zilpah loh Jakob ham capa pabaea cun pah hatah,
Leina sluškinja Zilpa rodi Jakovu i drugog sina,
13 Leah loh, “Kai bahoeng ka omngaih, te dongah tanu rhoek loh kai he n'uem uh ni,” a ti tih anih ming te Ashera sak.
i Lea opet uskliknu: “Blago meni! Žene će me zvati blaženom!” Tako mu nadjenu ime Ašer.
14 Cang ah tue vaengah Reuben te a caeh hantah lohma ah hloiha hmuh tih a manu Leah taenglaa khuen. Te vaengah Rakhel loh Leah taengah, “Na capa kah hloih te kai hamla khueh mai,” a ti nah.
Jednoga dana, u vrijeme pšenične žetve, namjeri se Ruben u polju na ljubavčice te ih donese svojoj majci Lei. I Rahela reče Lei: “Daj mi od ljubavčica svoga sina!”
15 Tedae Leah loh anih la, “Ka va te nan rhawttih rhoeh dae ka ca kah hloih te khawna lo a ya? a tinah hatah Rakhel loh, “Then, na capa kah hloih yueng la khoyinah nang taengla yalh saeh,” a ti nah.
A Lea odgovori: “Zar ti nije dosta što si mi oduzela muža pa još hoćeš da od mene uzmeš i ljubavčice moga sina?” Rahela odgovori: “Pa dobro, neka s tobom noćas leži u zamjenu za ljubavčice tvog sina.”
16 Te dongah pong lamkah Jakob halo hlaem ah anih aka doe la Leahte cet tih, “Ka capa kah hloih neh nanga paang la kan paang coeng dongah kai taengahna ip ni,” a ti nah. Te dongah tekah khoyin ah anih taengla yalh.
Kad je Jakov navečer stigao iz polja, Lea mu iziđe u susret pa reče: “Treba da dođeš k meni, jer sam te unajmila za ljubavčice moga sina.” One je noći on s njom ležao.
17 Tedae Pathen loh Leah tea yaak dongah pumrhih tih Jakob hama panganah capaa cun pah.
Bog usliša Leu; ona zače te Jakovu rodi petog sina.
18 Te vaengah Leah loh, “Ka va taengah kamah taengom ka paek dongah kai khaw Pathen loh thapang m'paek,” a ti tih anih mingte Issakhara sui.
Onda Lea reče: “Bog mi je uzvratio nagradom što sam ustupila svoju sluškinju svome mužu.” Stoga sinu nadjenu ime Jisakar.
19 Te phoeiah Leahte koep pumrhih tih Jakob ham parhuknah capaa cun.
Lea opet zače i rodi Jakovu šestoga sina.
20 Te vaengah Leah loh, “Pathen loh kai he kutdoe then koep m'paektih anih ham capa parhuk ka cun pah. Te dongah ka va loh kai n'hmaiben pawn ni,” a ti tih a ming te Zebuluna sui.
Onda Lea reče: “Bog me obdari dragocjenim darom; sada će mi moj muž dati darove: tÓa rodila sam mu šest sinova.” Tako mu nadjenu ime Zebulun.
21 Te phoeiaha hnuk la canua cun tih a ming te Dinaha sui.
Zatim rodi kćer te joj nadjenu ime Dina.
22 Tedae Pathen loh Rakhel tea poek. Te dongah Pathen loh anih ol tea hnatun tih a bung tea ong pah.
Uto se Bog sjeti Rahele: Bog je usliša i otvori njezinu utrobu.
23 Te dongah pumrhih tih capaa cun hatah, “Kai kah kokhahnah he Pathenloh a coi sak,” a ti.
Ona zače i rodi sina te reče: “Ukloni Bog moju sramotu!”
24 “BOEIPA loh kai ham capaa tloe han thap saeh,” a titih anih ming te Josepha sui.
Nadjene mu ime Josip, rekavši: “Neka mi Jahve pridoda drugog sina!”
25 Tedae Rakhel loh Josepha sak phoeiah tah Jakob loh Laban taengah, “Kai he kamah hmuen la, kamah khohmuen ah pongpa ham n'tueih laeh.
Pošto je Rahela rodila Josipa, Jakov reče Labanu: “Pusti me da idem u svoj zavičaj!
26 Ka yuurhoek neh ka carhoek te m'pae. Amih ham nang taengah ka thotat tih ka thohtatnah khaw nang ham ni ka thohtat tila na ming coeng dongah ka cet pawn ni,” a ti nah.
Daj mi moje žene za koje sam te služio i moju djecu da mogu otići: tÓa dobro znaš kako sam te služio.”
27 Tedae anih te Laban loh, “Nang kong ah BOEIPA loh ka yoe han then sak tila ka hmuhming. Nang mikhmuh ah mikdaithen la ka om atah bet om mai dae,” a ti nah.
A Laban mu odgovori: “Ne idi, ako si mi prijatelj. Znam da me Jahve blagoslivljao zbog tebe.”
28 Te phoeiah, “Kai taengkah na thapang te mingpha sak lamtah kan paek bitni,” a ti nah.
I nadoda: “Odredi plaću koju želiš od mene, i dat ću ti.”
29 Te dongah Jakob loh Laban te, “Nang taengah ka thohtat te khaw, na boiva loh kai taengaha om te khaw na ming.
On mu odgovori: “Ti dobro znaš što je moja služba značila za te i kako je tvome blagu bilo sa mnom.
30 Ka mikhmuh ah nang kah a yol ni a om dae a cungkuem te pungtai coeng. Te dongah BOEIPA loh nang te ka kho kung ah yoethen m'paek. Tedae me vaengah lae kai loh ka imkhui ham khaw ka saii coeng?,” a ti nah.
Malenkost što si je imao prije nego sam ja došao povećala se vrlo mnogo, jer kuda god sam prolazio Jahve te blagoslivljao na mojim koracima. A sad je vrijeme da poradim i za svoj dom.”
31 Te vaengah, “Nang te balae kan paek eh?,” a ti nah. Jakob loh, “Kai he pakhat khaw m'pae boeh, he ol he kai hamla nan khueh atah, ka mael neh na boiva te ka luem puei vetih ka dawn mai bitni.
On upita: “Koliko da ti platim?” Jakov odgovori: “Nemoj mi platiti ništa! Ako mi učiniš ovo, opet ću na pašu goniti i čuvati tvoje stado.
32 Tihninah nang kah boiva boeih taengla ka cet eh. Te lamkah tu boeihte rhikrhak neha tairhi khaw, tuca khuikah tu pol boeih khaw, maae khuiaha tairhi neh rhikrhak khaw ka khoe saeh lamtah ka thapang la om saeh.
Daj da prođem danas kroz tvoje stado i od njega izlučim svaku garavu ovcu i svaku šarenu ili napruganu kozu! Neka to bude moja plaća!
33 Na mikhmuh ah maaekhui lamkaha rhikrhak neha tairhi pawt boeih, tukhui lamkaha pol pawt te ka taenglaa huen khaw, thangvuen khohnin kah ka thapang dongahna pai vaengah, kai yueng la ka duengnah thui nawn saeh.
A ubuduće kad budeš svojim očima provjeravao moju naplatu, moje će poštenje biti svjedok za mene: nađe li se među mojim kozama ijedna koja ne bude šarena ili naprugana, ili među ovcama koja ne bi bila garava, neka se smatra ukradenom!”
34 Te dongah Laban loh, “Namah olka banglaa om saeh ne,” a ti nah.
Laban reče: “Dobro, neka bude kako si kazao.”
35 Te dongah amah khohnin ah maaetala rhangcam neha tairhi te khaw, maae nu rhikrhak neha tairhi boeih te khaw, a soah aka bok boeih neh tuca khuikah aka pol boeih te a khoe tih a capa kut aha tloeng pah.
Ali toga dana Laban izluči naprugane i šarene jarce i sve riđaste i šarene koze - svaku koja je na sebi imala bijelo - i sve garave ovce pa ih preda svojim sinovima.
36 Te phoeiah hnin thum longcaehte amah neh Jakob laklo ah hnalak a khueh. Te daengah Jakob loh Laban kah boiva la aka suengrhoek tea luem sak.
I odande gdje je Jakov pasao ostatak Labanova stada udalji se za koja tri dana hoda.
37 Tedae Jakob loh amah ham khabok neh yungkha neh hlimbok kah a hlaengte thingsuplaa loh. Te phoeiah a dakda aka bok tea hlihtih cungkui dongaha boklaa tai.
A Jakov uzme zelenih mladica od topola, badema i platana; na njima izreza bijele pruge, otkrivši bjeliku na mladicama.
38 Te phoeiah thing hlaenga baehte tuilong ah khaw, tuisoi tui taengah khaw, tui ok hamla boivaa kun nah ah khaw, boiva hmai ah khaw a khueh pah. Te dongah tui o la a caeh uh vaengaha pacu uh.
Pruće tako isprugano postavi u korita, u pojila iz kojih se stoka napajala. A kako se stoka parila kad je na vodu dolazila,
39 Boivate cungkui taengaha pacu tih boiva khaw a rhangcam, rhikrhak la thang tiha tairhi pah.
to su se jarci parili uz pruće, pa su koze kozile prugaste, riđaste i šarene kozliće.
40 Te vaengah Jakob loh tucarhoek tea hoep tih Laban kah boiva khuikaha rhangcam neh aka pol boeih taengla boiva kah a hmaia khueh. Te phoeiah amah loh amah kah tupingte amah la hloep a khueh. Tedae te rhoek te Laban kah boiva taengah khueh pawh.
Tako je i ovce Jakov bio izlučio i glave im okrenuo prema prugastima ili posve garavima što su bile u Labanovu stadu. Tako je za se namicao posebna stada koja nije miješao s Labanovim stadima.
41 Te phoeiah omtih boiva loh a pa a cuk takuem vaengaha tanglue te tah cungkui taengah a pa a cuk sak ham Jakob loh cungkuite tuilong kah boiva hmuh aha khueh.
Osim toga, kad bi se god dobro uzrasla stoka parila, Jakov bi stavio pruće u korita, baš pred oči živine, tako da se pari pred prućem.
42 Tedae boiva tea rhae ngai ataha khueh pah pawt dongaha rhaerhoek te Laban ham om tiha tanglue te Jakob ham vik om.
Ali ga pred kržljavu marvu nije stavljao. Tako je kržljava zapadala Labana, a dobro razvijena Jakova.
43 Te dongah tekah hlang tah lut lut boei tih anih taengah boiva khaw, taengom neh sal khaw, kalauk neh laak khaw muep om.
Čovjek se tako silno obogatio, stekao mnogu stoku, sluge i sluškinje, deve i magarad.
