Suencuek 26
1 Abraham tue vaengkah aka om khokha lamhma bangla khohmuen ah khokha hlawta om dongah Gerar kah Philisti manghai Abimelek taengla Isaak cet.
U zemlji zavlada glad, različita od prijašnje što je bila za vrijeme Abrahama, pa Izak ode Abimeleku, kralju Filistejaca, u Geraru.
2 Te vaengah anih taengah BOEIPA phoe tih, “Egypt la cet boeh. Nang taengah kan thui khohmuen ah rhaehrhong mai.
Jahve mu se ukaza i reče: “Ne silazi u Egipat: boravi u zemlji koju ću ti označiti.
3 Hekah kho ahna bakuep cakhaw, 'Hekah khohmuen pum he nang neh nang kah tiingan taengah ka paek ni, ' tila na pa Abraham taengah ka toemngam sut olhlo te ka thoh hamcoeng dongah nang taengah ka om vetih nang yoethen kan paek ni.
U ovoj se zemlji nastani, ja ću s tobom biti i blagoslivljati te; tebi i tvome potomstvu dat ću sve ove krajeve, da izvršim zakletvu kojom sam se zakleo tvome ocu Abrahamu.
4 Na tiingan khaw vaan aisi bangla ka pungtai sak vetih na tiingan taengah hekah khohmuen boeih ka paek vaengah nang kah tiingan rhang neh diklai namtom boeiha yoethen uh ni.
Tvoje ću potomstvo umnožiti kao zvijezde na nebesima i tvome ću potomstvu predati sve ove krajeve, tako da će se tvojim potomstvom blagoslivljati svi narodi zemlje;
5 Te dongah ni Abraham loh ka ola hnatun tih ka kueknah, ka olpaek, ka khosing neh ka olkhueng te a ngaithuen,” a ti nah.
a to zato što je Abraham slušao moj glas i pokoravao se mojim zapovijedima, mojim zakonima i odredbama!”
6 Isaak loh Gerar ahkhoa sak.
Tako Izak ostane u Geraru.
7 Te vaengahte hmuen kah hlang loh a yuu kawnga dawt uh. Te vaengah, “Rebekah he a mueimae then tih anih kongahte hmuen kah hlang rhoek loh kai n'ngawn uh ve,” a ti. “Ka yuu ni,” ti hama rhih tih, “Ka ngannu ni,” a ti nah.
Kad su ga mještani pitali o njegovoj ženi, reče: “Ona mi je sestra.” Bojao se reći: “Ona mi je žena”, misleći: “Mještani bi me mogli ubiti zbog Rebeke jer je lijepa.”
8 Teah te kuma sena om phoeiah Philisti manghai Abimelek loh bangbuet lamkaha dan hatah Isaak loh a yuu Rebekaha lawte lawta hmuh.
Kako su se ondje duže zadržali, kralj Filistejaca Abimelek jednom pogleda kroz prozor i opazi kako Izak miluje svoju ženu Rebeku.
9 Te dongah Abimelek loh Isaak tea khue tih, “Anih he na yuu taktak a? Tedae bahamlae, 'Anih he ka ngannu ni, ' na ti,” a ti nah. Te dongah Isaak loh, “Anih kongah ka duek ve,” ka ti dongah ni,” a ti nah.
Nato Abimelek pozove Izaka te reče: “Tako, ona ti je žena! Kako si mogao reći da ti je sestra?” Izak mu odgovori: “Jer sam mislio da bih zbog nje mogao poginuti.”
10 Te dongah Abimelek loh, “Kaimih taengah balae na saii he? Pilnam khuikah pakhat loh na yuu taengah yalh koinih kaimih soah tholhnah nan pup hloe mai,” a ti nah.
Abimelek reče: “Zašto si nam to učinio? Umalo netko od ljudi nije legao s tvojom ženom. Tako bi na nas svalio krivnju.”
11 Te dongah Abimelek loh pilnam boeih tea uen tih, “Hekah hlang neh a yuu te aka ben tah duek rhoe duek saeh,” a ti nah.
Onda Abimelek izda naredbu svemu narodu: “Tko se god dotakne ovog čovjeka i njegove žene, glavu će izgubiti.”
12 Isaak loh khohmuena tawn tih BOEIPA loh yoethen a paek dongah amah kum aha pueh yakhata dang.
Izak je sijao u onom kraju i one godine urodilo mu stostruko. Jahve ga blagoslivljao
13 Tekah hlang khaw pantai tih thoeih la thoeih coeng. Te dongaha khawknah hil boeilentih rhoeng.
te je čovjek bivao sve bogatiji, dok nije postao vrlo bogat.
14 Te vaengah anih kah tuping boiva neh saelhung boiva khaw, imkhut khaw muepa khueh. Te dongah Philisti rhoek te anih taengah thatlai uh.
Stekao je stada ovaca i goveda i mnogu služinčad, tako da su mu Filistejci zavidjeli.
15 Te dongah a napa Abraham tue vaengah a napa kah sal rhoek loh a too uh tuito boeih te Philisti rhoek loh a toeng sak uh tih laipi neh a et pauh.
Zato Filistejci zasuše sve bunare što su ih sluge njegova oca bile iskopale - u vrijeme njegova oca Abrahama - i napuniše ih zemljom.
16 Te dongah Abimelek loh Isaak te, “Nang he kaimih lakah bahoengna tahoeng dongah kaimih taeng lamloh nong laeh,” a ti nah.
Onda Abimelek reče Izaku: “Idi od nas jer si postao mnogo moćniji od nas!”
17 Isaak loh te lamkah nong phoeiah Gerar soklong ah rhaeh tih pahoikhoa sak.
Tako Izak ode odande, postavi svoj šator u gerarskoj dolini i nastani se ondje.
18 Te vaengah a napa Abraham tue vaengaha too uh dae Abrahama duek phoeiah Philisti rhoek loh a toeng sak tuito tui te Isaak loh koepa too. Te dongah tuito ming te a napa kah ming sui pheklaa sui.
Izak opet iskopa bunare za vodu što su bili iskopani u vrijeme njegova oca Abrahama, a Filistejci ih bili zasuli poslije Abrahamove smrti. On ih je nazvao istim imenima kojima ih je zvao i njegov otac.
19 Tedae Isaak kah sal rhoek loh soklong aha too uh hatah hingnah tui tuito te a hmuh uh.
Ali kad su Izakove sluge, dok su u dolini kopale, ondje našle bunar sa živom vodom,
20 Tedae Gerar kah boiva aka dawnrhoek neh Isaak kah boiva aka dawnrhoek toh uh thae tih, “Kaimih kah tui ni,” a ti uh. Te dongah amih neha tukvat uh thae vanbangla Esek tuito tila a minga sui.
pastiri iz Gerara posvade se s Izakovim pastirima govoreći: “Naša je voda!” Bunaru je dao ime Esek, jer su se oni s njim svadili.
21 Te phoeiah tuitoa tloea too uh hatah te dongah khaw toh uh thae bal tih a mingte Sitnaha sui.
A kad su iskopali drugi bunar te se i zbog njega svađali, nazva ga imenom Sitna.
22 Te lamloh puen uh tih tuitoa tloea too vaengah toh uh thae voel pawh. Te dongah, “BOEIPA loh mamih ham hmuen han saelh tih khohmuen ah m'pungtai uh ni he,” a ti. Te phoeiah a mingte Rehobotha sui.
Odatle se preseli pa iskopa drugi bunar. Zbog njega se nisu svađali, pa ga nazove imenom Rehobot i protumači: “Jer nam je Jahve dao prostor da se na zemlji umnožimo.”
23 Te phoeiah te lamloh Beersheba la cet.
Odande se popne u Beer Šebu.
24 Tedae tekah hlaem ah anih taengla BOEIPA phoe tih, “Kai he na pa Abraham kah Pathen ni. Nang taengah ka om tih ka sal Abraham kong ah nang yoethen kan paek phoeiah na tiingan te ka ping sak ham dongah rhih boeh,” a ti nah.
Iste mu se noći ukaže Jahve i reče: “Ja sam Bog oca tvoga Abrahama. Ne boj se, ja sam s tobom! Blagoslovit ću te, potomke ti umnožit, zbog Abrahama, sluge svojega.”
25 Te dongah hmueihtuk pahoia suem tih BOEIPA ming tea phoei. Te phoeiah amah kah dap khaw pahoia tuk tih Isaak kah sal rhoek loh tuito pahoia vueh uh.
Izak tu podigne žrtvenik i zazove Jahvu po imenu; postavi ondje svoj šator, a njegove sluge počnu kopati bunar.
26 Te vaengah Gerar lamkah Abimelek neh amah kah baerhoep Ahuzzath khaw, amah kah caempuei mangpa Phikolte Isaak taengla halo uh.
Uto mu dođe Abimelek iz Gerara sa svojim savjetnikom Ahuzatom i s Fikolom, zapovjednikom vojske.
27 Te dongah Isaak loh amih te, “Nangmih loh kai nan hmuhuet uh tih na taeng lamkah kaina haek uh phoeiah kai taengla balae nan loh uh,” a ti nah.
Izak ih upita: “Zašto ste došli k meni kad me mrzite i kad ste me otjerali od sebe?”
28 Te vaengah amih loh, “BOEIPA tah nang taengah om tila ka hmuh rhoe ka hmuh uh coeng. Te dongah kaimih laklo ah khaw, kaimih laklo neh nang lakloah olcaeng om saeh lamtah nang taengah moi bop sih ka ti uh.
Oni odgovore: “Jasno vidimo da je Jahve s tobom. Stoga pomislismo: neka zakletva bude veza između nas i tebe. Daj da s tobom sklopimo savez:
29 Nang te kam ben uh pawt tih nang taengaha then bueng ni ka saii uh. Te dongah nang khaw sading la kan tueih uh. BOEIPA loh yoethen m'paek vanbangla kaimih taengaha thaena saii pawt mako,” a ti uh.
ti nama nećeš zla nanositi, kao što mi tebe nismo zlostavljali, nego uvijek prema tebi lijepo postupali i s mirom te otpustili. A blagoslov Jahvin bio nad tobom.”
30 Te dongah amih ham buhkoknaha saii tiha caaka ok uh.
On im priredi gozbu te su jeli i pili.
31 Te phoeiah mincang ah thoo uh tih hlang khat neh khat te toemngam uh rhoi tih amih te a tueih phoeiah Isaak khaw ngaimong la voei.
Rano ujutro jedni se drugima zakunu. Potom ih Izak otpusti i oni od njega odu u miru.
32 Tedae tekah khohnin ah Isaak kah sal rhoek halo uh tih a taengah a too uh tuito kongmai kawng te puen uh. Te vaengah a taengah, “Tui ka hmuh uh coeng,” a ti nauh.
Toga istog dana dođu Izakove sluge i obavijeste ga o bunaru što su ga iskopali te mu reknu: “Našli smo vodu.”
33 Te vaengah tekah hmuen te Shebaa sui dongah khopuei ming khaw tahae khohnin due Beersheba la om.
On ga prozva Šiba. Zato je ime onom gradu do danas - Beer Šeba.
34 Esau khaw kum sawmlia lo ca vaengaha yuute Khitti Beeri canu Judith neh Khitti Elon canu Basemath tea loh.
Kad je Ezavu bilo četrdeset godina, uzme za ženu Juditu, kćer Hetita Beerija, i Basematu, kćer Hetita Elona.
35 Te dongah Isaak neh Rebekah taengah mueihla khahingnah om.
One postadoše izvor ogorčenja Izaku i Rebeki.
