Suencuek 21
1 BOEIPAloh a ti bangla Sarah tea hip tiha thui bangla Sarah ham BOEIPAloh a saii.
Jahve se sjeti Sare kako je rekao i učini joj kako je obećao:
2 Pathen loh aniha uen bangla Sarahte vawn tih khoning vaengah tah a patong soi ah Abraham ham capaa cun pah.
Sara zače i rodi Abrahamu sina u njegovoj starosti - u vrijeme koje je Bog označio.
3 Te phoeiah anih ham Sarahloh a sak pah amah ca sak, a capa ming te Abraham loh Isaak sui.
Abraham nadjene ime Izak svome sinu što mu ga Sara rodi.
4 Pathen kah a uen vanbangla Abraham loh a capa Isaak te hnin rhet a lo ca vaengah yahhmui a rhet pah.
I poslije osam dana obreza Abraham svoga sina Izaka, kako mu je Bog naredio.
5 Te dongah Abraham kum ya a lo ca vaengah a capa Isaak te amah taengaha cun.
Abrahamu bijaše stotinu godina kad mu se rodio sin Izak.
6 Tedae Sarah loh, “Pathen loh kai taengah nueihcil han saii he aka ya boeih loh kai taengah nuei van ni,” a ti.
Sara reče: “Dade mi Bog da se nasmijem, i tko god to čuje nasmijat će mi se.”
7 Te phoeiah, “Sarah loh camoea khut ni tila Abraham taengah unim aka thuitih a patong daengah capa ka cun he,” a ti.
Još doda: “Tko bi ikad rekao Abrahamu: djecu će ti Sara dojiti! Ipak sina mu rodih u starosti”.
8 Camoe te khaw puel tih suk a kan coeng dongah Abraham loh Isaak kah sukkan khohnin ah buhkoknah muepa saii.
Dijete je raslo i bilo od sise odbijeno. A u dan u koji Izak bijaše od sise odbijen Abraham priredi veliku gozbu.
9 Tedae Abraham ham Egypt nu Hagarloh a cuna capaloh a nueih thil te Sarahloh a hmuh.
Jednom opazi Sara gdje se sin koga je Egipćanka Hagara Abrahamu rodila igra s njezinim sinom Izakom,
10 Te dongah Abraham taengah, “Salnu kah capa he ka capa Isaak taengah rho a pang thai pawt dongah salnu neh a capa te haek laeh,” a ti nah.
pa reče Abrahamu: “Otjeraj tu sluškinju i njezina sina, jer sin sluškinje ne smije biti baštinik s mojim sinom - s Izakom!”
11 Tedae a capa kongmai dongah olka he, Abraham mik ah bahoeng lolh.
To je Abrahamu bilo nemilo, jer je i Jišmael bio njegov sin.
12 Tedae Pathen loh Abraham taengah, “Camoe ham neh na salnu hamte na mik dongah lolh sak boeh. Isaak rhang neh nang ham tiingan thuep hamcoeng dongah Sarah loh nang taengaha thui bangla, anih ol boeih hnatangnah.
Ali Bog reče Abrahamu: “Nemoj se uznemirivati zbog dječaka i zbog svoje sluškinje; sve što ti kaže Sara poslušaj, jer će Izakovo potomstvo tebi ovjekovječiti ime.
13 Tedae salnu capa te khaw na tiingan coeng dongah anihte namtom la ka khueh ni,” a ti nah.
I od sina tvoje sluškinje podići ću velik narod, jer je tvoj potomak.”
14 Te dongah Abraham loh mincang ah thoo tih buh neh tuitang tui te a loh. Te phoeiah Hagara paektih a laengpang aha vah. Te phoeiah camoe neha tueih tiha caeh vaengah Beersheba khosoek ahkhoa hmang.
Rano ujutro Abraham uze kruha i mješinicu vode pa dade Hagari; stavi to na njezina ramena, zajedno s dječakom, te je otpusti. Vrludala je amo-tamo po pustinji Beer Šebe.
15 Tedae tuitang khuikah tui tea khawk vaengah camoe te tangpuem pakhat hmuiah sut a voeih.
Potrošivši vodu iz mješinice, ostavi dijete pod jednim grmom,
16 Camoe kah dueknah te ka hmuh boel mai eh a ti dongah Cet tih li thikat kah tluka lakhla la amah te ngol. Tedaea yoei la koep ngol tih a ola huel doeah rhap.
a sama ode i sjede nasuprot, daleko koliko luk može dobaciti. Govorila je u sebi: “Neću da vidim kako dijete umire.” Sjedeći tako, udari u jecanje.
17 Te vaengah Pathen loh camoe kah a rhah ol tea yaak. Te dongah Pathen kah puencawn loh Hagar te vaan lamkaha khue tih, “Hagar, nang taengkahte balae? Ke lamkah camoe ol te Pathenloh a yaak coeng dongah rhih boeh.
Bog ču plač dječaka te anđeo Božji zovne s neba Hagaru i reče joj: “Što ti je, Hagaro? Ne boj se! Jer je Bog čuo plač dječaka u njegovoj nevolji.
18 Thoo, camoe te poeh lamtah anih te namah kut neh talong lah. Anih pilnu la ka khueh ni,” a ti nah.
Na noge! Digni dječaka i utješi ga, jer od njega ću podići velik narod.”
19 Te vaengah Pathen loh a mika tueng sak tih tuito tuia hmuh. Te dongah cet tih tuitang dongah tuia than phoeiah camoe tea tul.
Tada joj Bog otvori oči pa ona opazi studenac. Ode i napuni vodom mješinicu pa napoji dječaka.
20 Tedae camoe taengah Pathena om dongah pantai tih khosoek ahkhoa sak hatah liva aka kap la coeng.
Bog je bio s dječakom te je rastao i odrastao. Živio je u pustinji te postao vješt u strijeljanju iz luka.
21 Te phoeiah Paran khosoek ahkhoa sak vaengah a yuute a manu loh Egypt kho lamkaha loh pah.
Dom mu bijaše u pustinji Paranu; a njegova mu majka dobavi ženu iz zemlje egipatske.
22 Te vaengkah tue ah aka om olka te tah Abimelek neh amah kah caempuei mangpa Phikhol loh Abraham te, “Nang kah na saii boeih dongah nang taengah Pathen om taktak.
U to vrijeme Abimelek - koga je pratio Fikol, zapovjednik njegove vojske - reče Abrahamu: “Bog je s tobom u svemu što radiš.
23 Te dongahna bakuep nah khohmuen ah nang ham sitlohnah ka saii vanbangla kai taengahna saii van tih, kamah neh ka ca taengah, ka cadil taengah khaw rhilat pawt ham Pathen hmaiah kai hamla toemngam laeh,” a ti nah.
Stoga mi se ovdje i sada zakuni Bogom da nećeš varati ni mene ni moju rodbinu i prijatelje nego da ćeš se prema meni i prema zemlji u kojoj sad boraviš ponašati pošteno, kao što sam se ja prema tebi ponio.”
24 Te dongah Abraham loh, “Kamah loh ka toemngam coeng,” a ti.
“Kunem se”, odgovori Abraham.
25 Tedae Abimelek kah sal rhoek loh tuito tuia rhawth pa kongmai dongah Abimelek te Abrahamloh a tluung.
Onda Abraham prekori Abimeleka zbog zdenca vode što su ga Abimelekove sluge bile prisvojile.
26 Tedae Abimelek loh, “Hekah dumlai he uloh a saii khaw ka ming pawt tih nang long khaw kai taengahna puen pawt dongah kai khaw tihnin due ka yaak moenih,” a ti nah.
A Abimelek reče: “Ne znam tko je to učinio; ni ti me nisi o tome obavijestio, niti sam ja o tome čuo, osim danas.”
27 Te dongah Abraham loh boiva neh saelhunga khuen tih Abimelek tea paek phoeiah amamih rhoi kah moia boh rhoi.
Abraham uzme ovaca i goveda pa ih dade Abimeleku te njih dvojica sklope savez.
28 Te phoeiah Abraham loh boiva khuikah tumanu pumrhih tea pai sak.
Potom Abraham razluči napose sedam janjaca od stada.
29 Te dongah Abimelek loh Abraham te, “Hekah tumanu pumrhih he metlae amamih bueng na hoep,” a ti nah.
Nato Abimelek zapita Abrahama: “Što znači ovih sedam janjaca koje si na stranu stavio?”
30 Tedae Abraham loh, “Ka kut lamkah tumanu pumrhih hena doe coeng atah tahae kah tuito ka too dongah kai ham laipai la rhepna om ni,” a ti nah.
A on odgovori: “Primi ovih sedam janjaca iz moje ruke da mi bude dokazom da sam ja iskopao ovaj zdenac.”
31 Tekah hmuente amih rhoiloh a toemngam rhoi dongah Beersheba tilaa sui.
Zato se ono mjesto nazvalo Beer Šeba; jer se njih dvojica ondje zakleše.
32 Te dongah Beersheba ah moia boh uh phoeiah Abimelek neh amah kah caempuei mangpa Phikhol khaw thoo uh tih Philisti kho la voei uh.
Pošto su sklopili savez kod Beer Šebe, Abimelek i zapovjednik njegove vojske Fikol odu i vrate se u zemlju Filistejaca.
33 Beersheba ah kolanhlaenga phung tih kumhal Pathen BOEIPA ming te pahoia khue.
Abraham zasadi kod Beer Šebe tamarisku i ondje zazove ime Jahve - Boga Vječnoga.
34 Te dongah Abraham he Philisti kho ah kuma yet bakuep.
Dugo je vremena Abraham proveo u zemlji filistejskoj kao pridošlica.
