2 Samuel 5
1 Israel koca pum loh David te Hebron la a paan uh tih, “Kaimih he namah rhuh, kaimih he namah saa dae la he.
Tada se sabraše sva izraelska plemena k Davidu u Hebron i rekoše: “Evo, mi smo od tvoje kosti i od tvoga mesa.
2 Hlaem hlavai kah Saul a om vaengah ni kaimih soah manghai la na om khaw na om rhoe coeng. Israel te a thak, a thak tih a pawk khaw a pawk puei. Te dongah ni BOEIPA loh namah taengah, 'Ka pilnam Israel te na luem puei vetih Israel soah rhaengsang la na om bitni,’ a ti pai,” a ti uh.
Još prije, dok je još Šaul bio kralj nad nama, ti si upravljao svim pokretima Izraela, a Jahve ti je rekao: 'Ti ćeš pasti moj izraelski narod i ti ćeš biti knez nad Izraelom!'”
3 Israel patong boeih loh Hebron la manghai te a paan uh. Te vaengah manghai David loh amih te Hebron ah moi a boh pah tih BOEIPA mikhmuh ah David te Israel sokah manghai la a koelh uh.
Tako dođoše sve izraelske starješine kralju u Hebron, a kralj David sklopi s njima savez u Hebronu pred Jahvom; i pomazaše Davida za kralja nad Izraelom.
4 David a manghai vaengah kum sawmthum lo ca coeng tih kum sawmli khuiah manghai van.
Trideset je godina bilo Davidu kad je postao kralj, a kraljevao je četrdeset godina.
5 Hebron ah Judah Te kum rhih hla rhuk a manghai thil tih Jerusalem ah Israel neh Judah pum Te kum sawmthum kum thum a manghai thil.
U Hebronu je kraljevao nad Judom sedam godina i šest mjeseci, a u Jeruzalemu kraljevaše trideset i tri godine nad svim Izraelom i nad Judom.
6 Manghai neh a hlang rhoek loh Jerusalem khohmuen khosa kung Jebusi te a caeh uh thil hatah David te a voek tih, “Hela na kun mahpawh, hela David kun boel saeh a ti coeng atah mikdael rhoek neh aka khaem rhoek long mah nang te n'haek thai,” a ti nah.
David krene s ljudima na Jeruzalem protiv Jebusejaca, koji su živjeli u onoj zemlji. Ali oni poručiše Davidu: “Nećeš ući ovamo! Slijepci će te i kljasti odbiti!” (To je imalo značiti: David neće ući ovamo.)
7 Tedae David loh Zion rhalvong David khopuei te vik a loh.
Ipak David osvoji Sionsku tvrđavu, to jest Davidov grad.
8 Te khohnin ah David loh, “Aka khaem khaw, mikdael khaw, khat khat long khaw Jebusi aka ngawn tah tuikun khaw pha saeh,” a ti. Te khaw David kah a hinglu a hmuhuet, la a hmuhuet uh tih mikdael khokhaem loh, “Im khuila ha kun boel saeh,” a ti uh dongah ni.
Onoga dana reče David: “Tko god pobije Jebusejce i popne se kroz prorov ...” A kljaste i slijepe mrzi David iz sve duše. (Stoga se kaže: Slijepci i kljasti neka ne ulaze u Hram.)
9 Rhalvong te David loh a om thil dongah David Khopuei la a khue. Te dongah vaikhap lamloh imkhui duela a kaepvai te David loh a sak.
David se nastani u tvrđavi i prozva je Davidov grad. Tada David podiže zid unaokolo od Mila pa unutra.
10 David a caeh a pongpa vaengah a pantai Te caempuei Pathen BOEIPA loh anih a om puei dongah ni.
David je postajao sve silniji, jer Jahve, Bog nad vojskama, bijaše s njim.
11 Tyre manghai Khiram loh David taengla puencawn a tueih tih lamphai thing, thing kutthai, pangbueng dongkah ham lungto kutthai neh David ham im a sak uh.
Tirski kralj Hiram posla k Davidu izaslanstvo i cedrova drveta, tesara i zidara, koji sagradiše dvor Davidu.
12 Israel sokah manghai la BOEIPA loh anih a thoh khaw, a pilnam Israel kong ah a ram a phoh te khaw David loh a ming.
Tada David spozna da ga je Jahve potvrdio za kralja nad Izraelom i da je vrlo uzvisio njegovo kraljevstvo radi svojega izraelskog naroda.
13 David loh yupuei yula muep a loh dongah Hebron lamkah Jerusalem la a pawk vaengah David ham capa neh canu khawk a sak pauh.
Po dolasku iz Hebrona David uze još inoča i žena iz Jeruzalema; i rodi se Davidu još sinova i kćeri.
14 Jerusalem ah anih ham aka thaang rhoek a ming rhoek tah Shammua, Shobab, Nathan, Solomon,
Evo imena djece koja mu se rodiše u Jeruzalemu: Šamua, Šobab, Natan, Salomon,
15 Ibhar, Elishua neh, Nepheg neh Japhia,
Jibhar, Elišua, Nefeg, Jafija,
16 Elishama, Eliada neh Eliphelet.
Elišama, Beeljada i Elifelet.
17 Israel sokah manghai la David a koelh uh te Philisti rhoek loh a yaak uh vaengah David mae hamla Philisti rhoek boeih cet uh. Tedae David loh a yaak tih rhalvong la suntla thuk.
Kad su Filistejci čuli da su Davida pomazali za kralja nad Izraelom, iziđoše svi da se dočepaju Davida. Čuvši to, David siđe u svoj zaklon.
18 Te vaengah Philisti rhoek ha pawk uh tih Rapha kol ah khawk taai uh.
Filistejci dođoše i raširiše se po Refaimskoj dolini.
19 David loh BOEIPA te a dawt tih, “Philisti te ka paan a yaa, amih Te ka kut dongah nan tloeng aya?” a ti nah hatah BOEIPA loh David te, “Cet! Philisti te na kut dongah kam paek rhoe kam paek ni,” a ti nah.
Tada David upita Jahvu: “Mogu li napasti Filistejce? Hoćeš li ih predati meni u ruke?” Jahve odgovori Davidu: “Napadni! Predat ću Filistejce tebi u ruke!”
20 David Te Baalperazim la cet tih amih te a ngawn. Te vaengah David loh, “Ka thunkha rhoekTe BOEIPA loh ka mikhmuh ah tui puut bangla a va coeng,” a ti. Te dongah tekah hmuen te a ming Baalperazim la a khue.
Tada David dođe u Baal Perasim i ondje ih pobi. David reče: “Jahve je preda mnom prodro među moje neprijatelje kao što voda prodire.” Stoga se ono mjesto prozvalo Baal Perasim.
21 Te vaengah a hnoo uh sut amih muei te David neh a hlang rhoek loh a koh uh.
Ostavili su ondje svoje bogove; a David i njegovi ljudi odnesoše ih.
22 Te phoeiah a rhaep la Philisti rhoek koep cet uh tih Rapha kol ah taai uh.
Filistejci opet dođoše i raširiše se po Refaimskoj dolini.
23 Te vaengah David loh BOEIPA te a dawt hatah, “Cet boeh, a hnuk longah vael lamtah, amih te tikti rhaldan ah khoep cuuk.
David opet upita Jahvu, a on mu odgovori: “Ne idi pred njih, nego im zađi za leđa i navali na njih s protivne strane Bekaima.
24 Tikti soi ah haeksak ol na yaak la, na yaak coeng atah cuuk thil laeh. Philisti lambong tloek ham Te na hmaiah BOEIPA cet coeng,” a ti nah.
Kad začuješ topot koraka po bekaimskim vrhovima, onda se požuri, jer će tada Jahve ići pred tobom da pobije filistejsku vojsku.”
25 BOEIPA loh amah a uen bangla David loh a saii tih Philisti te a tloek tih Geba lamloh Gezer la pawk.
David učini kako mu je zapovjedio Jahve i pobi Filistejce od Gibeona sve do ulaza u Gezer.
